Seoski turizam: Istra pripremila više projekata za EU nego svi drugi zajedno
Od 76 projekata za razvoj ruralnog turizma, koji bi posredstvom Ministarstva poljoprivrede trebali biti potpomognuti novcem iz EU, čak ih je 44 iz Istre. Sve ostale hrvatske regije zajedno su iznjedrile manje, svega 32 projekta, a iz perjanice hrvatskog turizma, Dubrovnika, nije stigao ni jedan. Natječaj je otvoren do kraja godine pa se situacija možda i promijeni, piše Večernji list.
Jaka konkurencija
No, čak i turistički menadžeri iz najaktivnije Istre smatraju da sa zakašnjenjem uskaču u vlak koji vozi do strukturnih fondova.
"Ovo nije kritika nikome, mislim isključivo na svoju tvrtku, ali priznajem da nismo zadovoljni. Pripremamo neke projekte koje ćemo kandidirati za financiranje iz EU fondova, no ne ide dinamikom kojom bismo htjeli", iskren je predsjednik uprave istarske turističke kompanije Maistra Tomislav Popović. Da je osmisliti i pripremiti projekte koji mogu izdržati europsku konkurenciju veliki izazov za mnoge, svjesni su i u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova.
"Zasigurno među županijama postoje razlike u kapacitetu za pripremu projekata kojima će se ići prema novcu EU", iskustvo je i zamjenika ministra regionalnog razvoja Jakše Puljiza. Možda se, kaže, svi još ne snalaze ili je zanimanje manje od očekivanog zato što je dosad bilo malo fondova koji su bili otvoreni za biznis. Ali, stvari se mijenjaju, novca će biti i to će zasigurno djelovati poticajno.
Do 2020. godine Hrvatskoj će se tako na dohvat ruke naći 13,7 milijardi eura iz europskih fondova, od čega devet milijardi za čiste investicije, a ostalo za poljoprivredu. Hrvatski će turizam od tog kolača, kako se procjenjuje, povući deset posto.
Pomoć ministarstva
"Iznosi po zemljama ovise o nacionalnim prioritetima, a obično se kreću između pet i deset posto. Procjenjujemo da će Hrvatska nakon ulaska u EU iz njenih fondova godišnje za investicije povlačiti 1,6 milijardi eura, a samo turizam oko 160 milijuna", kazuje Puljiz.
Pritom, zeleno svjetlo teško će dobiti, recimo, grandiozni hoteli s tristo soba usred ničega. Ali, novca će biti za manje, obiteljske butik-hotele. I to, kako za one koji će samo u adaptaciju tako i za one koji će se proširivati ili graditi od temelja. Dobre izglede, kažu u Ministarstvu regionalnog razvoja, imat će i šetnice, planinarske i biciklističke staze, tematski, zabavni i vodeni parkovi, sportsko-rekreacijski centri, toplice... Svi će, dakako, prolaziti temeljitu evaluaciju, a za pomoć u pripremi projekata Ministarstvo turizma u idućoj će godini izdvojiti četiri milijuna kuna, piše Večernji list.
