Mr. Tarnik o TE Plomin C: Pitanje emisija CO2 uključeno u donošenje svih razvojnih odluka
Pojedini stručnjaci, među kojima i bivši pomoćnik ministra zaštite okoliša, dr. Davor Škrlec, smatraju da će HEP teško pronaći strateškog partnera kojem će se isplatiti izgradnja TE Plomin 3 prema ekološkim standardima Europske unije. Naime, ključni problem je ugljični dioksid (CO2), nusprodukt koji nastaje prilikom proizvodnje struje u termoelektranama na ugljen, a prema protokolu iz Kyota svaka država ima dopuštenu godišnju kvotu emisija ugljičnog dioksida.
Hrvatska već 1. siječnja 2013, šest mjeseci prije očekivanog ulaska u Uniju ulazi u europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama, što će sigurno poskupiti proizvodnju električne energije iz HEP-ovih termoelektrana
Mr.sc. Tamaru Tarnik, rukovoditeljicu službe za održivi razvoj HEP-a, stoga smo pitali je li se na projektu TE Plomin C uopće vodilo računa o troškovima CO2?
- Moram ovo pitanje staviti u širi kontekst. Mi u HEP-u buduću termoelektranu Plomin C, kao i sve druge planirane i potencijalne elektrane, promatramo kao dio razvoja ukupnog elektroenergetskog sustava. Kod donošenja popisa prioritetnih projekata, kod donošenja bilo koje poslovne odluke o izgradnji pojedinog elektroenergetskog objekta, razmatramo kako se sve njihove značajke uklapaju u sliku i potrebe sustava, što znači sigurnost, izgrađenost, starost, učinkovitost, mogućnost prihvata novih kapaciteta, ali također i vanjske faktore, kao što su politika prostornog uređenja, kretanje cijene energenata i cijene električne energije na tržištu itd. Među tim vanjskim faktorima sve je izraženiji utjecaj zahtjeva u vezi sa zaštitom okoliša i ublažavanjem klimatskih promjena. U tom smislu, HEP u planiranju i investiranju uzima u obzir i rizik povezan s povećanjem tzv. eksternih troškova onečišćavanja okoliša zbog cijene emisija CO2.
Dakle, odgovor na vaše pitanje je – da, i kod projekta TE Plomin C itekako se vodilo računa o troškovima u vezi s emisijama CO2.
EKONOMSKA ISPLATIVOST
* Ali, protivnici projekta sve više upozoravaju na neizbježnu ekonomsku neisplativost, jer će ti u budućnosti višestruko narasti. Također smatraju da je zbog emisija CO2 isplativija elektrana na plin.
- HEP je u okviru studije SimulationCroatianand S.E.E. RegionalMarketScenario for theyear 2015, koju su 2008. godine izradili inozemni eksperti, analizirao mogućnosti plasmana električne energije na tržištu Europe. Studija je pokazala da je cijena električne energije iz ugljena elektrane dugoročno konkurentna termoelektrani na plin, i uz cijene ugljika od 35 eura po toni (danas je cijena oko 7,5 eura).
U usporedbi s najboljom termoelektranom na prirodni plin, termoelektrana na uvozni ugljen najsuvremenije tehnologije, kakva će biti TE Plomin C, kod cijene nafte od 80 dolara po barelu i cijene emisijskih prava od 20 eura po toni CO2, proizvodi u slučaju 7.500 sati rada 25 posto jeftiniju električnu energiju (isti je odnos cijena i kod cijene nafte od 120 dolara i cijene emisijskih prava od 40 eura po toni CO2).
* Svejedno, kako možete biti sigurni da cijene emisija CO2 neće narasti toliko da će ugroziti profitabilnost Plomina?
- Točno je, jedinične cijene emisijskih jedinica nisu nepromjenjive. One su podložne promjenama i na njih, kao uostalom npr. i na cijenu nafte ili dionica na burzama, utječe niz čimbenika: političke odluke i događaji, npr. moratorij Njemačke i Japana na izgradnju nuklearnih elektrana, politička previranja u arapskim državama, ekonomska situacija u eurozoni, pa i vremenske prilike (oborine, temperatura zraka). Cijene jako ovise i o specifičnostima trgovanja emisijskim jedinicama, da ne idem sad previše u detalje, npr. zbog razlike u procijenjenim i verificiranim emisijama CO2, prevelikog broj emisijskih jedinica dobivenih provedbom projekata smanjenja emisija itd.
Zbog velikog broja čimbenika koji utječu na jediničnu cijenu emisijskih jedinica, HEP će sasvim sigurno biti izložen nizu rizika. Ali, da budem jasna, nije tu riječ samo o Plominu, već i o svim drugim našim termoelektranama. No, da se vratim, rizike smo procijenili i pripremili se na način da smo izradili strateške smjernice upravljanja portfeljem emisijskih jedinica u HEP-u.
* Naraste li cijena emisija CO2 na 40 eura po toni, hoće li se na Plominu C više isplatiti hvatanje i skladištenje CO2?
- Projektnim rješenjem i u samoj Studiji utjecaja na okoliš na lokaciji TE Plomin rezerviran je prostor za eventualnu izgradnju postrojenja za hvatanje i skladištenje CO2, skraćeno CCS-a. Primjenom CCS‐a moguće je smanjiti emisije za 90 do 95 posto. Ona je, međutim, još uvijek preskupa i previše se energija treba utrošiti na izdvajanje CO2. Očekuje se da bi se oko 2020. godine ova tehnologija mogla razviti do stupnja pune komercijalne primjene, što bi značilo da bi troškovi smanjenja emisije CCS-om, mogle pasti na razinu 30 do 40 eura po toni CO2. Mi ćemo svakako pratiti razvoj tehnologije, ali i europske i domaće regulative u području hvatanja i skladištenja CO2 i prema tome donositi odluke.
KYOTSKI PROTOKOL
* Dobro, to su ekonomske odluke investitora, ali ostaje pitanje hoće li TE Plomin C ugroziti hrvatske obaveze u ispunjavanju Kyotskog protokola. Odnosno, je li u svjetlu globalne borbe protiv klimatskih promjena ovo neodgovoran projekt?
- Na oba je pitanja odgovor negativan, s tim da moram precizirati - Kyotski protokol traje samo do kraja ove godine. Hrvatska će, prema svim predviđanjima, ispuniti cilj propisan ovim protokolom. Za razdoblje nakon 2012., EU još uvijek nije donijela nikakav pisani strateški dokument, ali postoji obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova na razini EU za 21 posto do 2020. u odnosu na 2005.
Moram također, zbog sagledavanja objektivne slike, dati nekoliko podataka. Hrvatska danas ima emisiju CO2 oko sedam tona po stanovniku, dok Europska unija ima oko 11 tona. Dakle, tek kada države EU smanje emisije za trećinu, tek tada će doći na prosjek današnje emisije Hrvatske. Sektor za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj ima manje emisije stakleničkih plinova od prosjeka EU, zahvaljujući visokom udjelu hidroelektrana.
Kako to izgleda u slučaju Plomina? Postojeća TE Plomin 1 ima emisiju 0,65 Mt CO2. TE Plomin C će imati godišnju emisiju oko 2,6 Mt CO2. Povećanje emisije CO2 s lokacije TE Plomin na svjetskoj razini emisija stakleničkih plinova, a klimatske promjene potaknute emisijama stakleničkih plinova i jesu globalni problem, iznosit će 0,0077 posto.
Činjenica je da su HEP-ove termoelektrane većinom zastarjele, da imaju nisku učinkovitost i relativno visoke emisije stakleničkih plinova po jedinici proizvedene električne energije. One se, u skladu sa strateškim razvojnim odrednicama, postupno zamjenjuju novim visoko učinkovitim proizvodnim jedinicama na fosilna goriva. Na taj način će se, unatoč očekivanom povećanju ukupnih emisija uzrokovanim trendom rasta potrošnje električne energije, smanjiti specifične emisije stakleničkih plinova po jedinici proizvedene električne energije iz termoelektrana HEP-a. Projekt TE Plomin C treba promatrati u tom kontekstu i u tom smislu on je prema okolišu, europskoj regulativi i globalnim dogovorima, odgovoran projekt.
Ovome moram dodati da aktivnosti HEP-a na smanjivanju emisija stakleničkih plinova uključuju također provedbu mjera za povećanje energetske učinkovitosti na razini čitave HEP grupe, korištenje obnovljivih izvora energije, pripremu primjene tehnologije izdvajanja i spremanja CO2, ulaganje u projekte zaštite okoliša itd.
ULAZAK U EU
* Rekli ste da Hrvatska ima značajno manje emisije CO2 od Europske unije. S druge strane, Hrvatska 2013. postaje EU. Znači li to neke nove obaveze u vezi s emisijama CO2?
- Republika Hrvatska priključuje se europskoj mreži trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU-ETS) već 1. siječnja 2013. godine, dakle tj. šest mjeseci prije pristupanja u punopravno članstvo EU.
Europska unija je svjetski lider u nastojanjima da se smanje emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz ljudskih aktivnosti i mogu dovesti do ozbiljnih klimatskih promjena. Zbog toga je od 1. siječnja 2005. u EU uveden sustav trgovanja emisijskim jedinicama (EU ETS), koji ima za svrhu gospodarski i troškovno učinkovito smanjenje emisija stakleničkih plinova, dok istovremeno cilja da države članice ispune svoje obveze iz Kyotskog protokola. Tako je glavni cilj sustava motivirati europske tvrtke koje emitiraju stakleničke plinove na ulaganja u niskougljične tehnologije i pronalaženje trajnih rješenja za smanjenje emisija.
Europski sustav trgovanja emisijama postao je prvi međunarodni sustav za trgovanje jedinicama emisijama stakleničkih plinova u svijetu. Trenutno smo na kraju druge faze. Od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2020. trajat će najduže razdoblje trgovanja u kojoj će se provoditi dodatni mehanizmi za smanjenje emisija. U praksi to znači da operatori postrojenja više neće dobiti veći dio emisijskih jedinica besplatno, nego će se broj besplatno podijeljenih emisijskih jedinica svake godine linearno smanjivati, što bi sudionike sustava trebalo učinkovitije motivirati na smanjenje emisija.
Trenutak ulaska Hrvatske u EU-ETS poklapa se s početkom tzv. Trećeg razdoblja trgovanja emisijskim jedinicama, koje će, kako sam rekla, biti drukčije regulirano propisima EU. To zahtijeva i usklađenje hrvatskih propisa. U domaći Zakon o zaštiti zraka prenijete su odredbe zakonskih propisa EU koji se odnose na smanjenje emisija stakleničkih plinova. Na temelju Zakona, donesen je ili je u postupku donošenja niz podzakonskih propisa koji se odnose na praćenje emisija stakleničkih plinova, provedbu fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola, emisijske kvote i trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. Donesena je Uredba o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova te Pravilnik o načinu dodjele besplatnih emisijskih jedinica. Uspostavljen je sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova i izradu inventara emisija.
EU-ETS
* Što uključenje u EU-ETS znači za HEP?
- Obvezu uključivanja u EU-ETS imaju sva HEP-ova termoenergetska postrojenja za izgaranje goriva ukupne nazivne ulazne snage veće od 20 MWt. To su TE Plomin 1 i 2, TE Rijeka, TE Sisak, TE-TO Zagreb, EL-TO Zagreb, KTE Jertovec, TE-TO Osijek i Pogon Toplinarstva u Osijeku. Od 1. siječnja 2013. sva ova postrojenja moraju pokriti svaku ispuštenu tonu CO2 koji nastaje kao posljedica izgaranja goriva za proizvodnju električne energije, kupnjom emisijskih jedinica.
Od 2013. do 2020. godine HEP ima pravo na dodjelu besplatnih emisijskih jedinica na osnovu proizvodnje toplinske energije u razdoblju od 2005. do 2010. godine (tzv. povijesne proizvodnje) predane u centralni toplinski sustav (CTS). U 2013. HEP će imati pravo, ukoliko izvješće prihvati Europska komisija, na oko 10 posto besplatnih emisijskih jedinica od ukupne godišnje emisije CO2 procijenjene za 2013. godinu. Do 2020. taj se postotak smanjuje i iznosit će manje od 5 posto ukupnih emisija CO2. Nakon 2020. godine HEP će ukupnu godišnju emisiju CO2 morati pokriti kupovinom emisijskih jedinica.
U slučaju HEP-a procjenjuje se da će biti potrebno izdvojiti minimalno 30 milijuna eura godišnje za kupovinu potrebne količine emisijskih jedinica. Cijene emisijskih jedinica bitno će, dakle, utjecati na donošenje odluka o investicijama u energetskom sektoru, o izboru tehnologija i energenta.
Kako će se trgovati emisijskim jedinicama?
* Pojasnite malo, kako će izgledati nabava emisijskih jedinica, gdje se odvija trgovanje?
- Emisijske jedinice mogu se kupovati na dražbama koje organiziraju države, na burzi (npr. EEX burza) i na temelju bilateralnih ugovora (tzv. OTC tržište). Emisijske jedinice kojima se može trgovati u EU-ETS-u su EUA - europska emisijska jedinica, CER - jedinica ovjerenog smanjenja emisija i ERU - jedinica smanjenja emisija. Broje jeftinije, CER i ERU jedinica, koje će HEP moći koristiti, ograničen je na 15 posto verificiranih emisija CO2 u razdoblju od 2010. do 2012. godine. Sve kupljene emisijske jedinice za pokrivanje godišnje emisije CO2, HEP mora predati u Registar stakleničkih plinova Europske unije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu. Za svaku ispuštenu tonu CO2 koja nije pokrivena kupnjom emisijske jedinice, HEP će imati obvezu kupiti onoliko emisijskih jedinica koliko će nedostajati po tržišnoj cijeni i platiti kaznu od 100 eura po toni CO2.
* Zvuči prilično komplicirano. Je li HEP sposoban ravnopravno sudjelovati na tržištu emisija? Kako će to utjecati na poslovanje, na nove projekte?
- Kažete komplicirano, a ja bih rekla zahtjevno, odgovorno i izazovno. Mi u HEP-u već nekoliko godina imamo Tim za provedbu odredbi Kyotskog protokola zadužen da pripremi HEP-a na uvjete trgovanja emisijama stakleničkih plinova.
Da smo se dobro pripremili, može ilustrirati i činjenica da smo jedna od rijetkih tvrtki koja je dala točan i cjelovit izračun emisijskih jedinica stakleničkih plinova za postrojenja za koje tražimo dodjelu besplatnih emisijskih jedinica, o čemu sam prije već govorila.
Održali smo i niz stručnih radionica na kojima smo analizirali obveze HEP-a koje proizlaze iz zakonskih propisa iz područja trgovanja emisijskim jedinicama, značajke tržišta (strukturu, sudionike, tržišne trendove,rizike) te ukupan očekivani utjecaj trgovanja emisijama na poslovanje HEP-a.
Na simulatoru tržišta PLEXOS, HEP je u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva te Energetskim institutom Hrvoje Požar, modelirao utjecaj količine emitiranog CO2 pri proizvodnji električne energije i procjene utjecaja promjene jedinične cijene CO2 na hrvatski elektroenergetski sustavza 2013. godinu, a planira se izrada srednjoročnih i dugoročnih prognoza. To je važno za planiranje godišnjih financijskih sredstava za kupnju emisijskih kvota, zatim za procjenu utjecaja promjene cijene CO2 na cijenu električne energije, za planiranje nabave goriva za elektrane, za planiranje rada pojedinih proizvodnih jedinica itd. I da se vratim na početak našeg razgovora, i to će nam dati dodatnu sigurnost kod donošenja svih razvojnih odluka. (Nenad Čakić)