Veće ovlasti predsjednika države: Hrelja za, Kajin protiv
Predsjednik Ivo Josipović traži veće ovlasti. Nedavno se, piše Jutarnji list, požalio da ne raspolaže mehanizmom kojim bi parlamentu na ponovnu raspravu mogao vratiti zakone problematične s ustavnopravnog i političkog stajališta. Istaknuo je da je potrebna jasna ustavna odredba koja bi pred institucije stavila obavezu suradnje s predsjednikom države. Istaknuo je kako smatra da bi bilo korisno da u slučajevima nekih problematičnih zakona kao što je Zakon o ništetnosti, predsjednik ima moć ponovno otvoriti raspravu o nekom propisu kada taj problem prijeti nekom vitalnom nacionalnom interesu. Zakon o ništetnosti jedan je od onih na koje bi Josipović primijenio svoje veto.
Ulogu „glasnogovornika“ Kukuriku koalicije u slučaju predsjedničkih ovlasti odlučili su se, čini se, preuzeli SDP-ovi koalicijski partneri. HNS-ova Vesna Pusić rekla je za Jutarnjji list: „Bilo kakva promjena u smisli proširenja ovlasti predsjednika zahtijeva promjenu Ustava, a promjena Ustava zahtijeva dvotrećinsku parlamentarnu većinu. U ovom trenutku pred parlamentarne izbore to nije tema“.
Na pitanje hoće li širenje ovlasti predsjednika biti tema nakon izbora i eventualne pobjede Kukuriku koalicije, Pusić je odgovorila: „Mislim da to neće biti prva tema na dnevnom redu nakon izbora“.
IDS-ovac Damir Kajin bio je još eksplicitniji: „Pozicija predsjednika države, onako kako je sad definirana Ustavom, dovoljno je snažna i ne treba je dodatno jačati. Predsjednici država u zapadnoeuropskim parlamentarnim demokracijama imaju znatno manje ovlasti nego naš predsjednik pa svejedno funkcioniraju jer njihov utjecaj ne proizlazi iz obima ovlasti koje su im dane već iz autoriteta koji crpe iz neposrednog izbora ili ustavnih ovlasti ako su izabrani od parlamenta. Za nas koji težimo što snažnijoj poziciji predstavničke demokracije i koji smo iskusili autoritarnog šefa države, širenje ovlasti predsjednika države nije primarno pitanje. Uostalom, lako je s Josipovićem, ali što ćemo ako nam se sutra ponovo izrodi neki novi Tuđman. Prema tome, polako“, rekao je za Jutarnji Damir Kajin.
HSU-ovac Silvano Hrelja kaže da ideja kod njega izaziva pozitivne konotacije. „Institut veta bio bi koristan jer ni jedna procedura nije dovoljno dobra da ne bi mogla imati dodatni osigurač. Pri tome bi trebalo staviti jasna ograničenja kako se institut veta ne bi zlorabio“, rekao je Hrelja za Jutarnji list.
