Na starom raškom kamenolonu Karlota gradit će se Arsaland

5
Idejno rješenje Arsalanda
Idejno rješenje Arsalanda

Stari raški kamenolom Karlota u Istri koji je napušten više od 30 godina trebao bi dobiti novu funkciju, i to turističku i kulturnu. Tamo bi se prema ideji Labinjana Eleonore Vlačić i Nenada Čakića trebao urediti veliki memorijalni centar europskih totalitarizama pod nazivom Arsaland, početak je teksta objavljenog u nedjeljnom izdanju Jutarnjeg lista.     

Ova dva medijska djelatnika koji već dugi niz godina surađuju na projektima poput portala istarski.hr te nekadašnjeg tjednika Istarskog glasa, odlučili su svoje ideje okruniti u jedan uistinu mega projekt o kojem vrlo ozbiljno razmišljaju zadnjih pet godina. Bio bi to centar koji bi govorio priču o totalitarizmima od talijanskog fašizma Benita Mussolinija, njemačkog nacizma Adolfa Hitlera, diktature Francisca Franca u Španjolskoj, Antonia de Olivere Slazara u Portugalu, preko komunizma sovjetskog tipa u Poljskoj, Čehoslovačkoj, Mađarskoj, pribaltičkim državama, Bugarskoj i Rumunjskoj te komunizma Envera Hoxhe u Albaniji, do jugoslavenskog samoupravnog socijalizma Josipa Broza Tita. Do sada su posjetili brojne slične centre po Europi u potrazi za idejama kako bi osmislili svoj projekt gdje će svi oni biti objedinjeni na jednom mjestu.

- Istra je bila sedamdeset godina u dva različita totalitarizma. U čitavoj Europi postoje samo dva područja koja su u mirnodopskim uvjetima proživjela oba totalitarizma – i komunizam i fašizam, odnosno nacizam. To su Istra i istočnonjemačke pokrajine koje su od 1933. do 1945. godine bile dio nacističke Njemačke, a od 1945. do 1990. su tvorile tadašnju Demokratsku Republiku Njemačku (DDR), koja je bila satelit komunističkog SSSR-a. Istra je od 1922. do 1943. bila pod fašizmom Mussolinijeve Italije, potom je dvije godine provela pod nacističkom okupacijom, a od 1945. do 1990. pod komunizmom Titove Jugoslavije. Istra je, dakle, pod oba totalitarna režima provela punih 68 godina, uvjerljivo najviše u Europi. Stoga ako ijedno područje u EU zaslužuje spomenik, muzej ili memorijalni centar totalitarizma onda je to Istra, objašnjava nam Nenad Čakić razlog zašto su se on i njegova poslovna partnerica odlučili na ovako veliki zalogaj. Dodaje da je izbor pao baš na Rašu jer se njezina sudbina kroz povijest najviše vezala uz oba totalitarizma XX. stoljeća.

Rašu su oba totalitarizma koristila kao svoj simbol

- Fašizam ju je izgradio kao model svoje navodne uspješnosti, a komunizam ju je kasnije, kao industrijski gradić, iskoristio za promociju svoje ideologije radničkog upravljanja. Stoga su Istarski ugljenokopi Raša bili među prvim poduzećima u FNR Jugoslaviji koji su već 1949. godine prešli na model samoupravnog socijalizma (o tome i danas svjedoči kamena ploča na zgradi kina u Raši). Dakle, Raša je jedini grad u svijetu koji su i desni i lijevi totalitarizam koristili kao svoj simbol, ističe dalje. Eleonora Vlačić veli da su na ideju došli 2013. godine, a da su godinu kasnije osnovali tvrtku.

- Do danas smo posjetili jako puno muzeja u zemlji i inozemstvu i s nekim smo muzejima  već uspostavili kontakte kako bi se njihov koncept preslikao u Rašu. Zamislili smo da u tom muzeju svaka zemlja koja je imala neki totalitarizam osmisli svoj prostor i da te zemlje, odnosno njihove institucije koje se bave tom temom, same urede i financiraju svoje postave. U muzeju će, dakle, biti predstavljene komunistička i fašistička ideologija, postupci i zločini ovih totalitarnih režima kao i njihove posljedice na zemlje i nove generacije. Jedna soba bila bi posvećena najpoznatijim disidentima tih režima, kazala je Eleonora.

Ističu da bi među izlošcima bili simboli tih režima kao što su pionirske kape i marame, partijske knjižice, uniforme piccolo balilla i Hitlerjugenda, medalje rada, vojne i policijske odore, fotografije, likovna djela. Također, tu bi se smjestile razne Titove i Lenjinove biste, koje sada skupljaju prašinu po raznim podrumima, kao i raški spomenik rudaru koji su postavili fašisti, komunisti maknuli poslije rata.

Isto tako u muzeju bi svoje mjesto dobilo i takozvano Mjesto tolerancije gdje bi posjetitelji na nekoliko tableta upisivali vlastite poruke mira i tolerancije, koje bi se u onda u realnom vremenu projicirale na video zidu i stalno se vrtile. Posebni naglasak bio bi na porukama slavnih osoba koje posjete Arsaland ili preživjelih žrtava totalitarizama.

- Poanta koncepta tog muzeja je takva da se takvi totalitarizmi više nikad ne smiju ponoviti, veli Vlačić.

Outlet s trgom i zgradama oko njega

Osim samog muzeja, kompleks bi imao i brojne druge sadržaje – bio bi to svojevrsni outlet s trgom i zgradama oko njega. U prizemlju zgrada bile bi trgovine, suvenirnice i slični sadržaji, a iznad njih uredi i razni edukativni sadržaji. Najprije bi se uređivao muzej, vele idejni začetnici, a potom bi se u fazama uređivali i svi ostali sadržaji. Na čitavom konceptu, vele, pomaže im ugledni politolog, filozof, politički analitičar i aktivist za ljudska prava Žarko Puhovski.

Po uzoru na arhitekturu Raše, ispred muzeja nalazio bi se veliki trg - Trg žrtava totalitarnih režima u čijem bi se središnjem dijelu nalazio Spomenik žrtvama totalitarnih režima. Oko tog trga smjestile bi se ostale zgrade s raznim sadržajima. Jedna zgrada bila bi namijenjena europskoj udruzi Atrium, koja proučava arhitekturu totalitarnih režima. U njoj bi gradovi i općine, članovi Udruge, izložili fotografije svojih karakterističnih građevina, ulica i trgova iz totalitarnih razdoblja. U drugoj bi bilo kino CineCita s 30-ak sjedećih mjesta u kojem bi se prikazivali igrani filmovi iz tih razdoblja, te novi dokumentarni filmovi o totalitarnim režimima.

Eleonora Vlačić i Nenad Čakić na mjestu budućeg Memorijalnog centra europskih totalitarizama

S vremenom bi se organizirao Festival tolerancije s filmovima koji promiču suživot i toleranciju. Dio zgrada bio bi rezerviran za Institut za istraživanje europskih totalitarnih režima XX. stoljeća u kojem bi se svake dvije godine organizirao Simpozij europskih totalitarnih režima XX. stoljeća. Posjetiteljima bi na raspolaganju bile i biblioteka te čitaonica kojoj bi europske zemlje, koje su imali diktature, donirale knjige s tom tematikom, pa bi posjetitelji i turisti na raspolaganju imali knjige na raznim europskim jezicima. Nezaobilazni dio centra bila bi i galerija posvećena umjetničkim djelima nastalim u vrijeme komunizma i fašizma, kao i djelima inspiriranim tim razdobljima. Uz sve to, Čakić i Vlačić planiraju i niz komercijalnih objekata poput suvenirnica i ugostiteljskih objekata.

- To bi bio kulturno-edukativni-turistički kompleks koji bi radio tijekom cijele godine, a centar bi se samofinancirao. U njega smo već uložili 50 tisuća eura, ističe dalje. A investicija u ovaj memorijalni centar koji bi sličio arhitektonski samom mjestu Raša koje je zaštićeno zbog svoje specifične arhitekture iz doba fašističke Italije bit će teška između 35 i 40 milijuna kuna. Zato se nadaju financijskoj i svakoj drugoj podršci Općine Raša u kojoj traže javnog partnera te financiranju iz EU fondova te su u tom smislu još lani joj poslali pismo namjere da se uključi u projekt..

- Nadamo se da ćemo najkasnije za pet godina završiti glavnu zgradu muzeja, a potom ćemo krenuti s ostalim objektima. To bi nama bio desetogodišnji projekt. Zasad imamo samo idejne projekte i teško nam je govoriti o pravim troškovima izgradnje. To ćemo znati uskoro kada izradimo glavni projekt, ističe Čakić.

Općina Raša podržava projekt

Načelnica ove male općine podno Labina koja se nada jačem turističkom razvitku Glorija Paliska objeručke je prihvatila ideju i projekt koji će uskoro prezentirati općinskim vijećnicima i tražiti njihov blagoslov da se u sve uključi javna uprava jer smatra da bi takav centar koji bi sadržavao muzej, ali i dodatne sadržaje obogatio ovaj dio Istre. Stoga je nedavno i Vlada na svojoj povijesnoj sjednici u Puli to zemljište na čak 31 tisuća kvadrata darovala Općini.

- Vjerujem da će vijeće podržati javno-privatno partnerstvo i ući u projekt da se dovrši. Svjesni smo da je projekt velik, a zemljište koje smo dobili do države iskoristit ćemo za širi projekt koji će uključivati i druge sadržaje. Naime, Raša ima želju i volju pokazati svoju jedinstvenost u nadzemnom i podzemnom dijelu. Mjesto je nastalo u 547 dana, bilo je urbano planirano te se kao naselje izučava diljem svijeta. Drugi dio naše priče je rudarska povijest te u našem nastojanju da ponudimo cjelogodišnji motiv dolaska u Rašu, želimo napušteni kamenolom staviti u funkciju. S tom smo namjerom i dobili zemlju od Vlade, pojašnjava načelnica koja želi u Raši turistički oživjeti i nekadašnja rudarska okna. Neka od njih već su dobila svoju priču kroz kulturno-gastronomske programe županijskog projekta Istra Inspirit.

- Projekt Arsaland je nadzemna priča koju podržavamo, a mi imamo u planu staviti u funkciju i potkope Karlote. Da imamo tu priču, dokazuje i pilot-projekt Istarske županije Istra Inspirit koji je pokazao da postoji iznimno velika zainteresiranost za naš potkop Karlota jer se za ulazak u naš rudnik uvijek tražila karta više. Cijeli taj potkop od kilometra i pol je suh, prohodan i namjera nam ga je oživjeti. Time bismo posjetiteljima omogućili ulazak u podzemlje. Na kraju tunela tog potkopa je velika galerija u koju se mogu staviti razne instalacije koje je svojedobno postavila udruga Labin Art Express,  priča nam načelnica. S projektom su već krenuli - rade rudarski projekt i čekaju troškovnik.

- Naravno da ćemo se javiti na sve moguće fondove i da će ta europska priča zaživjeti, nastavlja Paliska. Vjeruje da će se u budućnosti Raša povezati s labinskom pričom o podzemnom gradu, piše Jutarnji list.

Posljednji komentari

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa