Poslovni park u Vodnjanu na čekanju zbog neriješenih odnosa s državom

Prije dvije godine Grad Vodnjan usvojio je Urbanistički plan uređenja poslovne zone Tison. U njemu je definiran Poslovni park koji bi trebao biti najveći na području Istarske županije, do te je zone gotovo već izgrađena sva potrebna infrastruktura, a to je ujedno projekt za kojeg su potencijalni investitori Gradskoj upravi već uputili ozbiljnu namjeru za ulaganje. No, to je ujedno i projekt koji zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa s državom još uvijek, nažalost nije krenuo u realizaciju.

„Nevjerojatno je da nam država već pet godina neće potpisat 'Elaborat o razdiobi suvlasničkih dijelova', već od Grada Vodnjana traži isplatu naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma u iznosu od, ni manje ni više, 13,5 milijuna kuna“, rekao je gradonačelnik Vodnjana na proteklih dana održanoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća.

Dodao je kako ga je proteklih dana zaprepastila i Odluka Vrhovnog suda po kojoj cijelo zemljište kojim su upravljale Hrvatske šume, po „Zakonu o šumama“ pripada Republici Hrvatskoj, a ne jedinici lokalne samouprave, bez obzira da li se ono nalazilo unutar ili izvan građevinskog područja, a sve suprotno dosadašnjoj praksi naših sudova. „Vjerojatno misle da će oni iz Zagreba kvalitetnije, brže, efikasnije i pametnije upravljati našim zemljištem nego mi iz lokalne samouprave.

Osobno mislim da bi nekoga upravo zbog  takve odluke itekako trebalo pozvati na odgovornost, jer to upravo znači stopiranje pokretanja i razvoja svih projekata za vrlo dugo buduće razdoblje“, naglasio je Vitasović i dodao: „Šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište i turističko zemljište su tri goruća problema koje treba što prije riješiti i mislim da bi mi gradonačelnici i načelnici u Istarskoj županiji zajedno s našim županom trebali uputiti kvalitetne prijedloge Vladi i Saboru Republike Hrvatske“.

Zakon o legalizaciji bespravnih objekata ismijava legalne graditelje

Drugi Zakon koji im, kako je kazao vodnjanski gradonačelnik, zasigurno ne pomaže u radu je „Zakon o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama“ ili jednostavnije rečeno, „Zakono o legalizaciji“. „Možda će on u prvo vrijeme donijeti određene prihode jedinicama lokalne samouprave, no dugoročno to sigurno za nas nije dobro i smatram da je to nažalost samo poticaj daljnjoj bespravnoj gradnji“, rekao je. Upitao se čemu onda čemu toliko vremena, novaca i utrošene energije za donošenje prostornih planova, kada Vlada u jednom potezu legalizira praktički sve bespravne objekte. „To je i ismijavanje svih legalnih graditelja koji su u nekim slučajevima nažalost i godinama čekali izdavanje građevne dozvole prije nego što bi počeli graditi“, smatra Vitasović. Naglašava kako autori Zakona tvrde da će on konačno uvesti reda u prostoru, no on tvrdim da je situacija u biti totalno suprotna.

„Pozivam ljude iz Ministarstva da dođu u Vodnjan te da prošećemo zajedno uz obalu kako bi se i sami uvjerili što se dešava sa bespravnom gradnjom u zadnje vrijeme. Pokušali smo legitimnim putem utjecati na nelogičnost Zakona. Zatražili smo da se u Zakonu uvrsti mogućnost da lokalne samouprave proglase Područja od iznimnog interesa na kojima se Zakon ne bi mogao primjenjivati, ali nam prijedlog nije prošao.

Pitam se tko će ulagati u elitni turizam kojemu svi težimo, ulagati milijune eura u vrhunske hotele ili apartmane kad na 20 metara udaljenosti nailazimo na legalizirane straćare koje ni na što ne liče. Ovo su temeljna i vrlo važna pitanja od kojih ne smijemo odustati te bi se svim snagama trebali zalagati za realne i pozitivne promjene u svrhu razvoja i poticanja gospodarstva“, zaključio je Klaudio Vitasović. (Paola Albertini)