Dobije li izbore, Kukuriku mete 500 ljudi u javnoj upravi

Čelnik Kukuriku koalicije Zoran Milanović najavio je da će nakon dolaska na vlast pomesti čak 80 posto hadezeovaca, piše Večernji list. Što bi zapravo mogle značiti smjene po stranačko-političkom kriteriju? Sigurno je da će svoje mandate morati ponuditi najmanje 66 državnih tajnika u ministarstvima, a oni koji procjenjuju da bi moglo doći do masovnih čistki govore o više od tisuću fotelja u državnoj upravi te javnim i državnim poduzećima. Iako je, formalno gledajući, političko-stranačkih fotelja dvjestotinjak, jasno je da je u državnom sustavu ostao mnogo veći broj politički imenovanih.

Primjerice, bivši predsjednik uprave HŽ Holdinga Zoran Popovac, koji je nakon smjene s čela te državne tvrtke potkraj 2010. postao savjetnik njezine uprave, trebao bi dobiti izvanredni otkaz jer je još kao predsjednik uprave teško povrijedio obveze iz radnog odnosa. Odjel poslova ljudskih resursa, pravnih i općih poslova HŽ-a zaključio je da je Popovac neovlašteno, bez odluke uprave sklopio aneks ugovora s Udrugom branitelja i invalida Domovinskog rata HŽ-a, čime je predsjednicima podružnica tog udruženja povećao koeficijent za plaću na 1,2. To je, zaključuje pravna služba HŽ-a, razlog za pokretanje postupka izvanrednog otkaza. No Popovac, tvrde naši izvori iz HŽ-a, nije dobio otkaz jer je ministar prometa Božidar Kalmeta urgirao u upravi da se Metkovca Popovca, koji pak slovi kao kadar Luke Bebića – ne dira! Kalmeta nam je zanijekao da je intervenirao za Popovca, rekavši da uvijek svima govori da rade po zakonu. Popovac je također opovrgnuo da je tražio ministrovu zaštitu, poručivši da mu smještaju otkaz zbog osvete jer je želio raščistiti kriminal u HŽ-u.

Haesesovac Željko Tomljanović, pak, sredinom listopada, manje od dva mjeseca prije izbora, postat će novi član uprave Hrvatskih autocesta! U HAC-u kažu da se već pojavio u tvrtki te da je izjavio kako su ga "oni prisilili na to"! Oni su – HSS-ovi čelnici. Tomljenović nam je na naše pitanje je li istina da nevoljko dolazi u HAC rekao da ne bi o tome, ali je izrazio spremnost da podnese ostavku i odmah ode iz HAC-a ako Kukuriku koalicija dođe na vlast. Razočarani izbornim anketama, mnogi visokopozicionirani hadezeovci već smišljaju izlaznu strategiju. Primjerice, predsjednike i članove uprava javnih poduzeća postavlja i razrješuje Vlada. S njima će sasvim sigurno "odletjeti" i velik dio njihovih direktora sektora i raznih službi iako su oni na svoja mjesta došli putem javnog natječaja. Ispod njih na stotine je, ako ne i tisuće drugih koje je politika na ovaj ili onaj način dovela do njihovih radnih mjesta, ali ih neće ili ne može dirati već zbog činjenice da ih štiti Zakon o radu.

U HDZ-u su sve oči uperene u šeficu stranke. Pitaju se hoće li biti dovoljno visoko na listama i politički preživjeti. Doznajemo da, osim stranačke vrhuške, od Milanovićeve čistke strepe i nižerangirani hadezeovci. Od nastavka procesa desanaderizacije, koji je otpočela Jadranka Kosor, strahuju i nestranački ljudi kojima je život u eri Sanader-Kosor bio lagodan i vrlo unosan.

Što će biti sa svim tim silnim ravnateljima uprava u ministarstvima i stotinama nižerangiranih direktora u HEP-u, HAC-u, HŽ-u, Hrvatskim vodama, Hrvatskim šumama... koji su formalno zaposleni na javnim natječajima?

– Neke će degradirati, nekima reorganizacijom ukinuti radna mjesta za koja će onda raspisati natječaje... Mnogo je načina kako postaviti "svoje" ljude – rekao nam je jedan HDZ-ov ministar koji dobro zna kako se to radi.

Sa svojom sudbinom već se pomirio Jadranko Husarić, generalni direktor Hrvatskih voda.

– Ako na izborima pobijedi SDP, ja ću novoj vladi svoj mandat odmah staviti na raspolaganje. Sa mnom će vjerojatno otići i još neki iz vrha tvrtke, a što će biti sa 12 šefova sektora, doista ne znam – kaže Husarić.

Svoj mandat novom šefu Vlade ponudit će i član HDZ-a Danijel Mileta, državni tajnik u Ministarstvu mora.

– Bez obzira na to tko će formirati vladu, svoj ću mandat dati na raspolaganje. Bude li to druga politička opcija, ja ću prije svega ostati član HDZ-a, a tek onda možemo razgovarati o nastavku suradnje ili drugim radnim mjestima. Državni dužnosnik časna je funkcija kojoj u fokusu mora biti dobrobit Hrvatske – kaže Mileta za Večernji list. (Foto: Nenad Čakić)