Barbanska naušnica u vitrini Arheološkog muzeja Istre ovog mjeseca

Do kraja srpnja u U Arheološkom muzeju Istre, bit će postavljena nova Vitrina mjeseca, u kojoj će biti predstavljena „Naušnica iz Barbana““.

Trojagodna naušnica iz Barbana izuzetan je i rijedak nalaz u Istri, a stilski se oslanja na stariji nakit iz starohrvatskog groblja u Žminju (IX. - XI. st.), kao nasljeđe zlatarskih i filigranskih zanatskih vrijednosti. Srodne su one starije, s tri mala zadebljana koljenca, pronađene na groblju crkve sv. Petra kod Dvigrada, a izravniji dizajnerski predšasnici su rane trojagodne naušnice sa starohrvatskog groblja Stranče kod Vinodola u liburnskom prostoru.

Naušnica s tri jednake šuplje jagode najzastupljeniji je arheološki nakitni nalaz iz starohrvatskih groblja III. faze srednjovjekovnog nakita u Dalmaciji. Također se naziva i "kijevskim tipom". Sve su kićene varijante u Dalmaciji datirane numizmatički u dulje razdoblje od XII. do XV. st., a najveći broj u XIV st. Trojagodne naušnice "kijevskog tipa" izrađivane su tijekom više stoljeća, od srebra, pozlaćena srebra i zlata, ukrašavane filigranom... te su se svojevremeno ustalile kao dominantni nakit u Dalmaciji. U jednostavnijim ili kićenim oblicima, postale su dio običaja i mode kao višestoljetni, neizostavni i nasljedni ures ženske nošnje.

Naušnica iz Barbana nađena je vjerojatno kod grobljanske crkve sv. Križa, nije bogato urešena, dekorativno je jednostavna i možda zato predstavlja kronološki ili stilski raniju varijantu. Ona je skromnija, ali ipak srebrna i pozlatom dostojanstvena, svakako primjerena vremenu i prostoru kada ju je svakodnevno nosila ponosna Barbanka. Crkva sv. Križa na groblju kod Barbana na kojoj je po svim dostupnim materijalima naušnica pronađena srušena je već 1843. godine.

Naušnica iz Barbana može se smjestiti u vrijeme nakon preobrazbe Gočanske županije, posebno u rano vrijeme izdvojene samouprave Barbanske županije, doba Istarske markgrofovije i vladavine njemačkih feudalaca u XI. st. Realna je datacija i nešto kasnije, u vrijeme Pazinske knežije i nastajanja latinsko-njemačko-hrvatskog Istarskog razvoda (zbirka spisa o razgraničenju komuna, ali i posjeda akvilejskog patrijarha, goričkog grofa i Venecije) te u vrijeme snažnog pritiska pulskih plemića Castropola na barbanski kaštel. U slučaju da je ova naušnica stvarno nalaz iz groba, manje je vjerojatna datacija u doba vladavine Habsburgovaca nakon 1375. godine.

Vitrina mjeseca projekt je Arheološkog muzeja Istre u sklopu kojeg je predviđeno da se u jednoj vitrini, uz pano i deplijan prezentiraju i istaknu novi nalazi s arheoloških istraživanja, nalazi iz depoa koji nisu dio stalnog postava te da se obilježe određene obljetnice odnosno poprate određena događanja.