Enco Tireli upozorava: TE Plomin 3 imat će gubitak od 1,15 milijardi eura!

"Gradnja prateće infrastrukture novog bloka termoelektrane Plomin počet će do kraja godine, a do kraja prvog tromjesečja 2013. godine trebao bi biti završen i izbor strateškog partnera. Jedan od ključnih uvjeta pri odabiru bit će postotak sudjelovanja domaćih gospodarstvenika", potvrdio je jučer na konferenciji Elektroenergetski sustav RH Ante Ramljak, predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede i član Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, piše Večernji list.

Smanjenje uvoza

Prema podacima iznesenim na konferenciji, HEP bi u gradnju i opremanje ovog objekta do 2021. godine trebao uložiti 1,6 milijardi kuna, što Plomin 3 čini najvećim HEP-ovim investicijskim projektom. Kada bude dovršena ta 500 megavata jaka elektrana na ugljen, trebalo bi to rezultirati znatnim smanjenjem uvoza električne energije, ali i općenitim poboljšanjem poslovne bilance HEP-a, s obzirom na činjenicu da bi energija proizvedena u Plominu 3 trebala biti znatno jeftinija od uvozne. Taj blok gradi se kao zamjena za staru elektranu Plomin 1, snage 125 megavata, no usprkos četiri puta jačoj snazi novog bloka, u HEP-u tvrde kako će se zbog primjene moderne tehnologije, stanje okoliša u okruženju elektrane zapravo poboljšati.

Takav zaključak i službeno je prošli tjedan potvrđen u sklopu pozitivne ocjene Studije utjecaja na okoliš. Na taj način uklonjena je i posljednja velika prepreka realizaciji projekta, no svoje nezadovoljstvo takvim raspletom događaja već su iskazali predstavnici nekih općina u blizini elektrane te ekološki aktivisti. Oni tvrde da je gradnja Plomina 3 suprotna važećoj zakonskoj regulativi, s obzirom na to da lokalni i županijski prostorni plan predviđaju gradnju znatno slabijeg objekta na plin, a na snazi je i dalje moratorij gradnje novih termoelektrana i nuklearnih elektrana do 2015.

S druge strane, Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva pozitivno rješenje o Plominu 3 temeljilo je na činjenici da je takav objekt planiran u sklopu Energetske strategije RH, koja je krovni dokument s kojim lokalni prostorni planovi moraju biti usklađeni. Čini se da oko tog tumačenja postoje suprotstavljena mišljenja, pa je tako Davor Škrlec, zamjenik ministra zaštite okoliša - koji je i vodio proces ocjene studije Plomina 3 - izrazio mišljenje kako bi to tumačenje bilo legitimno da je izrađen provedbeni plan Strategije - što je bilo predviđeno, a nikad realizirano. Ipak, najviše kontroverzi oko cijelog projekta i dalje izaziva izbor ugljena kao energenta, i to ne samo iz ekoloških, već i iz ekonomskih razloga.

Naime, osim ekoaktivista postoji i cijeli niz stručnjaka koji dovode u pitanje isplativost upotrebe ugljena u novoj HEP-ovoj elektrani. Jedan od njih je profesor s Pomorskog i Tehničkog fakulteta u Rijeci, Enco Tireli koji je, među ostalim, bio i direktor gradnje TE Plomin 2, voditelj proizvodnje u TE Plomin 1 te ministar industrije i energetike.

Tireli smatra da će TE Plomin 3 imati gubitak od čak 1,150 milijardi eura! On je izradio cijelu studiju o tome, a rezultate je, kaže, predstavio i ministru Radimiru Čačiću i upravi HEP-a.

Tako upozorava da u tijeku rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za Plomin 3 nisu navedene činjenice o emisiji ugljičnog dioksida iz Direktive EU. S obzirom na to da će Hrvatska od 1. siječnja 2013. godine morati kupovati emisijske kvote za CO2, termoelektrane u Hrvatskoj, koje proizvode pet milijuna tona CO2 godišnje, morat će plaćati čak 100 milijuna eura, jer je prosječna cijena tone CO2 iznosila lani 20 eura.

Optimistična varijanta

Stoga Tireli zaključuje da Plomin 3 neće moći iz svojih prihoda pokriti troškove poslovanja u razdoblju od 20 godina i da će imati gubitak od 400 do 600 milijuna eura. "To je optimistična varijanta. Kad se uzmu u obzir i druge stavke, poput inflacije, cijene goriva, tehnologije, troškovi kredita, gubitak će iznositi više od milijardu eura", upozorava Tireli. Taj gubitak pak pokrit će investitor, koji će onda bankrotirati, ili krajnji potrošači.

Dio novca za ugljikove kvote vraća se u Hrvatsku

Oko pitanja troškova za kvote ugljikovih emisija postoji oštro neslaganje predstavnika investitora i predstavnika civilnog društva. Dok neki stručnjaci, poput Enca Tirelija, tvrde da će ti troškovi rezultirati golemim gubicima Plomina 3 koje će na kraju snositi potrošači, u HEP-u nude drukčiju računicu.

Kako tvrdi voditelj projekta Alfredo Višković, cijena emisijskih kvota je uračunana u studiju financije isplativosti, a sustav kupovanja kvota ionako je zamišljen tako da se dio prikupljenog novca vraća zemljama članicama u formi sufinanciranja razvoja energetskih projekata, a kad emisije dovoljno poskupe, postat će isplativo sagraditi sustav za hvatanje i skladištenje ugljika. No, tvrdi Višković, sve te opcije predviđene su u studiji o isplativosti, piše Večernji list.

Pomoćnik ministra koji o Plominu 3 ima drukčiji stav od resora u kojem radi

Rijetke su situacije da se dužnosnik nekog ministarstva usprotivi odluci resora u kojem radi, a upravo to je jučer napravio Davor Škrlec. On je jučer javno izjavio kako o Plominu ima drukčiji stav od stava ministarstva gdje radi. Škrlec smatra da je dugoročna isplativost Plomina 3 vrlo upitna te kako postoje bolje tehnologije energetskog korištenja ugljena koje su mogle biti primijenjene. "Čak i u Indiji, kad se grade elektrane na ugljen, uvjet je da u radijusu od deset kilometara nema većih naselja", rekao je Škrlec.