Korupcija u općinama i gradovima zadobila razmjere pandemije

„Korupcija godišnje u Hrvatskoj proguta između šest i dvanaest milijardi kuna. Svaki put kad se u nekoj općini zaposli netko tko nije najbolji kandidat za radno mjesto, ali poznaje nekog 'barbu', Luku ili nekog drugog, svaki put kad posao dobije tvrtka koja nije najbolji ponuđač ili kada se isplate poticaji poljoprivredniku koji ništa nije posadio, nestaje novac za mirovine, za plaće, za otvaranje radnih mjesta. Korupciju poput karcinoma valja odstraniti i sprječavati i tek kada dođemo do te razine da prevencija bude osnovno sredstvo borbe protiv nje, moći ćemo biti zadovoljni“, rekao je Željko Jovanović, saborski zastupnik SDP-a na okruglom stolu „Borba protiv korupcije na lokalnoj razini“, održanom 20. rujna u riječkom hotelu Jadran Best Western.

Okrugli stol je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, pod pokroviteljstvom Europske unije, u sklopu projekta »Jačanje međuagencijske suradnje u borbi protiv korupcije – Kampanja za podizanje javne svijesti«. Na okruglom stolu predstavnici lokalne i regionalne samouprave, političkih stranaka, građanskih udruga, pravosuđa, policije i akademske zajednice raspravljali su o uzrocima, pojavnim oblicima, raširenosti i posljedicama korupcije te načinima njena sprječavanja na lokalnoj razini.

Tihomir Kralj, tajnik Ministarstva pravosuđa, na otvaranju je istaknuo kako je taj projekt jedan od temelja formiranja budućeg središnjeg državnog tijela za osmišljavanje borbe protiv korupcije, kao i stvaranja baze podataka, odnosno povezivanja svih sudionika u provedbi Akcijskog plana za suzbijanje korupcije. Predstavio je i upravo tiskanu brošuru „Korupcija – uzroci, posljedice i prevencija“, čija je elektronska verzija objavljena na web stranici www.antikorupcija.hr

Željko Jovanović, saborski zastupnik SDP-a i predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije borbe protiv korupcije, smatra kako konačni cilj borbe protiv korupcije mora biti društvo bez korupcije. Upravo je sprječavanje korupcije na lokalnoj razini, po njemu, posebno važno, budući da se u ispitivanjima javnog mnijenja pokazalo da je percepcija korupcije na lokalnoj razini u znatnom porastu u posljednje tri godine. Uvodno obraćanje Jovanović je zaključio riječima kako su u prevenciji korupcije na lokalnoj razini presudni transparentnost rada lokalne uprave, otvorena vlast, koja uključuje građane u postupke odlučivanja, te integritet uprave, neophodan za uspostavu međusobnog povjerenja između građani i lokalne samouprave.

Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranski, smatra kako je društvo bez korupcije ideal kojemu treba težiti, ali kako je hrvatska stvarnost posve je drugačija. Po njemu, temeljni je problem što je u Hrvatskoj tranzicija shvaćena kao prilika za pljačku, grabež i posvemašnju neodgovornost. Ističe dva velika hrvatska apsurda na tom području.

Prvi je u tome što imamo sve norme, zakone i dokumente za borbu protiv korupcije, ali i posvemašnju premreženost korupcijom. Drugi je apsurd što je iz redova vladajuće stranke izišlo najviše slučajeva krupne korupcije, a istodobno se prikazuju najzaslužnijima za borbu protiv takvih pojava. Komadina smatra kako borbu protiv korupcije vode nadležni organi - policija i pravosuđe - a ne Vlada. Kada iz Vlade sve zasluge u borbi protiv korupcije pripisuje sebi, znači li to da nam žele poručiti kako imaju izravnu kontrolu nad policijom i pravosuđem, upitao se Komadina.

Prema njegovu mišljenju, korupcija na lokalnoj razini nije ni približno velika kao u središnjoj državnoj vlasti, već i zbog toga što su proračunski prihodi na lokalnoj razini neusporedivo manji nego na državnoj: „Izloženost korupciji najveća je tamo gdje je najviše novca, a kada znamo da središnja država upravlja s 90 posto javnih sredstava, onda je jasno da je i pojavnost korupcije na državnoj razini najčešća.“ Komadina je izlaganje završio tvrdnjom kako se Primorsko-goranska županija može pohvaliti velikim brojem jedinica lokalne samouprave koje su među vodećima po transparentnosti prema istraživanjima GONG-a. 

Na početku radnog dijela Okruglog stola Davor Dubravica, načelnik Sektora za suzbijanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa, održao je izlaganje na temu „Prevencija korupcije i sprječavanje sukoba interesa“, u kojem je iznio teoretski i pravni okvir antikorupcijske strategije u modernim društvima, s naglaskom na Hrvatsku te njenu primjenjivost u lokalnoj samoupravi.

Tomislav Mičetić, načelnik Samostalne službe za unutarnju reviziju iz Ministarstva financija, održao je prezentaciju pod naslovom „Odgovornost i transparentnost u izvršenju proračuna“. Smatra da je jedno od temeljnih prava poreznih obveznika da znaju ili da dobiju mišljenje troši li javna uprava njihov novac s dužnom pažnjom. Borba protiv korupcije svodi se na smanjenje monopola i diskrecijskog prava nositelja vlasti, s jedne strane, i povećanja njihove odgovornosti i transparentnosti rada, s druge strane. Odgovornost u prevenciji korupcije uspostavlja se rješavanjem primjedbi, nalaza i preporuka Državne revizije, stručnom izobrazbom vijećnika i službenika, uspostavom i podrškom jedinicama unutarnje revizije te provedbom zakona i uputa u praksi. Transparentnost se u praksi provodi imenovanjem službenika za informacije, izradom i objavom kataloga informacija, pravovremenim odgovaranjem na upite, pripremom i objavom informacija te stalnim ažuriranjem Internet stranica. Mičetić je istaknuo kako je odgovornost i transparentnost jedan od glavnih uvjeta za korištenje sredstava iz EU fondova, osobito za ona koja se troše putem javne nabave. Nasreću, većina preduvjeta za upravljanje EU fondovima ostvaruje se putem provedbe proračunskih načela i zakonskih propisa RH, usklađenih s EU.

Sandra Pernar, izvršna direktorica GONG-a, govorila je o transparentnosti rada lokalne samouprave kroz predstavljanje rezultata istraživanja Lotus. Samo 19 posto od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave (JLS) može se pohvaliti transparentnim radom. Iako čak 75 posto JLS-ova ima službene internetske stranice, one ne pružaju dostatan uvid u rad i odluke lokalnih vlasti niti u mehanizme informiranja. Zabrinjavajući je podatak kako gotovo 50 posto JLS-a ni na koji način ne informira građane o radu vijeća niti o odlukama izvršne vlasti. Pravo na pristup informacijama, inače zakonski regulirano, građanima ne omogućava 21 posto JLS-ova. Čak 31 posto JLS-ova nema nikakvu suradnju s organizacijama civilnog društva. Pernar smatra kako je, radi prevladavanja tako lošeg stanja, potrebno organizirano poticati prijenos dobrih praksi u transparentnom i otvorenom upravljanju među gradovima i općinama u istim regijama ili sličnih socio-ekonomskih profila. Osim toga, Ministarstvo uprave treba osmisliti poticaje i sankcije za provedbu Zakona o pravu pristupa na informacije na lokalnoj razini.

Na početku rasprave prof. Goran Petrc, načelnik općine Viškovo, koja je u istraživanju GONG-a ocijenjena najtransparentnijom općinom u Hrvatskoj, detaljno je pojasnio iskustva vlastite općine u primjernom informiranju građana, ustvrdivši kako javnost rada uvijek može i mora biti još bolja.

Tijekom rasprave zapaženo izlaganje imao je Vjeran Piršić, čelnik udruge Eko-Kvarner, koji je istaknuo kako je donedavna korupcija u lokalnoj samoupravi predstavljala epidemiju, a da je u posljednje vrijeme riječ o pravoj pandemiji. Optužio je čelnike u lokalnim jedinicama kako položaj gotovo isključivo koriste radi kupovine glasova za sljedeći mandat. Te je navode potkrijepio velikim brojem konkretnih primjera.

Primjerice, u jednoj jedinici lokalne samouprave jedan vijećnik u posljednji je tren odustao glasovati protiv korumpiranog načelnika, a njegov brat je u roku od mjesec dana dobio koncesiju za najatraktivniju plažu u općinu, na kojoj samo od iznajmljivanja ležaljki zarađuje 60.000 kuna na mjesec. Glas vijećnika u drugoj općini kupljen je mjesečnim paušalom za održavanje javne rasvjete koji se isplaćuje njegovoj tvrtki u iznosu od 350.000 kuna godišnje. U trećoj općini načelnik isplaćuje godišnji paušal od 50.000 kuna udrugama koje otvoreno podržavaju njegov rad, a ostalim udrugama uplaćuje samo 5.000 kuna. Jedan načelnik isplatio je jednoj udruzi, koja je vodila njegovu izbornu kampanju, 80.000 kuna iako čak nije ni bila registrirana.

Velikim leglom korupcije smatra i lučke uprave, iz kojih se manipulacijama milijuni kuna isplaćuju izvan kontrole, najčešće po subjektivnim kriterijima. Nadalje, postoje brojne male općine, u kojima se vlast osvaja s oko 300 glasova, u kojima godinama ne dolazi do promjena jer u njima uopće nema političke konkurencije, pa vlast jedino služi bezočnom servisiranju obiteljskih i rodbinskih interesa. U urbanizaciji obale vrte se golemi novci za korumpiranje nadležnih dužnosnika. Rizici od korupcije na tom su području vrlo veliki imamo li u vidu da je u proteklih 2500 godina urbanizirano 700 od ukupno 6000 kilometara obale, dok je demokratska Hrvatska po novodonesenim prostornim planovima u naredno desetljeće ili dva odobrila betonizaciju novih 650 kilometara obale!

Primjerice, otok Šipan dosad je imao samo 130 kreveta, a po novom prostornom planu predviđena je izgradnja novih dvije tisuće. Uoči donošenja plana jedan poduzetnik kupio je sporno zemljište za 8 eura po četvornom metru, da bi nakon donošenja plana njegova vrijednost skočila na 200 eura po kvadratu. Nameće se logičan zaključak da su iz općinske uprave procurile informacije, vjerojatno ne za lijepe oči, koje su privatnom poduzetniku, umjesto lokalnoj zajednici, donijele milijunsku dobit.

Piršić je iznio procjene nevladinih udruga po kojima prosječni općinski vijećnik tijekom četverogodišnjeg mandata kroz korupciju zaradi oko 100 tisuća kuna, koruptivna zarada prosječnog načelnika općine kreće se oko milijun kuna, a ako je kojim slučajem u njegovu mandatu usvajan prostorni plan općine, može zaraditi i do milijun eura, a u pojedinim slučajevima i više. Piršić smatra kako novi Zakon o legalizaciji bespravne izgradnje zapravo predstavlja aboliciju bezakonja, jer je donesen bez ikakvih kriterija, linearno, za sve bespravne objekte, čiji se broj procjenjuje na 200 tisuća. Kaže da nije svejedno je li bespravni graditelj sagradio apartmane na nekom otoku, straćaru u Kozari Boku ili štalu u Slavoniji. Prije donošenja tog zakona, mišljenja je Piršić, trebalo je napraviti inventarizaciju i kategorizaciju bespravno sagrađenih objekata, što nije bilo teško napraviti na temelju raspoloživih orto-foto satelitskih snimaka. Nakon toga trebalo je dopustiti legalizaciju samo za stambene i gospodarske objekte koji služe u stambene i gospodarske svrhe, dok građevinskim špekulantima to nije trebalo dopustiti.

U nastavku su u raspravi sudjelovali Zlatko Draganović, predstojnik Ureda Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, koji je upozorio kako čak 296 dužnosnika nakon početka tekućeg mandata u lokalnoj samoupravi nisu podnijeli izvješće o stanju imovine (imovinsku karticu), ali stanje se poboljšava jer se provodi redovna edukacija po županijama.

Predstavnici političkih stranaka također su sudjelovali u raspravi, a članove Mladeži HDZ-a zanimalo je zbog čega nije bilo nikakvih reakcija na otkriveni skandal u Riječkim tržnicama, gdje je ustanovljeno kako je gradski proračun oštećen za oko 10 milijuna eura zbog nenaplate dijela najamnine od privatnog zakupoprimca. Dogradonačelnik Rijeke, Željko Jovanović, replicirao je kako se radi o slučaju čiju je istragu preuzela policija, pa se čeka pravorijek pravosudnih organa. Još jednom je ponovio kako je Rijeka najtransparentniji grad u Hrvatskoj.

U raspravi su, osim njih, sudjelovala još nekolicina predstavnika političkih stranaka, jedinica lokalne samouprave i državnih tijela.

Okrugli stol organiziralo je Ministarstvo pravosuđa RH pod pokroviteljstvom Delegacije Europske unije u RH, u sklopu projekta: „Jačanje međuagencijske suradnje u borbi protiv korupcije – Kampanja za podizanje javne svijesti“, financiranog od strane EU IPA 2007 programa za Hrvatsku. (Maja Gilja)