Kako su Labinjani napali Šumber i osvojili Kaštel

Labinjani su napali Šumber i ubili dvadeset Šumberaca, a uz to oteli dosta stoke i velike količine vina, ulja, soli i ostalih namirnica. Vijest za crnu kroniku, ali onu od prije 407 godina jer se napad dogodio u subotu, 5. studenoga 1616. godine kao dio Uskočkog rata između Mletačke republike i Austrije, koji je službeno izbio 11. kolovoza 1615. godine, odnosno prije točno 400 godina. 

O Uskočkom ratu pisao je povjesničar Miroslav Bertoša, pa se u njegovoj knjizi nalazi i ovaj nama danas komični podatak. Granica između Mletačke Republike i Austrije protezala se središnjom Istrom, pa su tako Šumber, Kršan i Kožljak bili austrijske granične utvrde. Na primjer Pilj, šumbersko raskirižje s cestama za Nedešćinu, Kršan i Sv. Martin, dobio je naziv po stupu koji je označavao granicu između dviju država. Isto vrijedi za zaseok Kunfin kod Kožljaka čije ime otkriva da je tuda prolazila granica. Nedešćina, odnosno Sv. Nedelja tada još nije postojala, ali Sv. Martin jest, pa je labinski napad vjerojatno došao iz toga pravca. Kalendar nam otkriva da je bila subota, vjerojatno su napadači računali da će se sljedeći dan odmarati.    

Šumberci su provocirali pa su ih Labinjani odlučili naučiti pameti

Konjički providur Alvize Zorzi predvodeći naoružane labinske seljake i plaćenike, koji su najvjerojatnije bili Grci, napao je šumberski kaštel, danas Stari grad. Međutim, ta se utvrda pokazala kao pretvrd orah, pa su spalili manje utvrde u njegovoj okolici tj. kuće, štale i sjenike. Pri tom su ratovali humano jer su, kaže stari zapis, prije paleža iz kuća odstranili djecu, starce i nemoćne. Dvadeset muškaraca ubijeno je dok su branili svoje kuće. O ženama nema podataka, ali silovanja su uz pljačku bila način na koji se plaćalo vojsku. 

Napad na Šumber bio je, po svemu sudeći, dio mletačke kontraofenzive jer Bertoša piše da su Mlečani do kraja godine uništli gotovo sva najvažnija austrijska uporišta u Istri iz kojih su se vršli prodori na njihov teritorij. Iz toga se da zaključiti da su Šumberci provocirali, pa su Labinjani zaključili da ih treba naučiti pameti.

Rat su izazvali Austrijanci tako što su izbjeglicama pred Turcima, koji su se naseljavali u Dalmaciji i Kranjskoj, dali niz povlastica uz uvjet da napadaju mletačke posjede i brodove, sve u cilju slabljenja mletačke dominacije na Jadranu. Ti gerilci će kasnije postati poznati kao Uskoci.

Venecija je bila vojno nadmoćnija, ali u konačnici, kada je 1617. godine zaključen mir, obje su strane ostale na manje-više istim pozicijama. Unatoč potpisivanju mira, koškanja u Istri nastavila su se još nekih osam mjeseci. Posljedice rata bile su strašne: računa se da je ubijeno između 30 i 50 posto stanovništva, da je između 60 i 90 posto kuća spaljeno i porušeno te da je stradala većina stoke. (Tekst i foto: Robi Selan)