Završava pazinska pčelarska škola: Koliko je opasan ubod pčele?

28.05.2012 - 12:38
Prof. dr. sc. Nikola Kezić s polaznicima pčelarske škole
Prof. dr. sc. Nikola Kezić s polaznicima pčelarske škole

Udruga pčelara “Lipa” i ove je godine organizirala pčelarsku školu. Kako će ulaskom u EU pčelari morati biti registrirani ne bi li mogli legalno prodavati med i ostale pčelinje proizvode, potrebno je da za to imaju potrebnu kvalifikaciju.

Ovogodišnja pčelarska škola u Pazinu započela je 13. ožujka, a 40 pčelara očekuje još pismeni ispit, 31. svibnja, koji moraju položiti kako bi stekli kvalifikaciju. Predavanja je održavao prof. dr. sc. Kezić s agronomskog fakulteta u Zagrebu uz pomoć svojih suradnika. Profesor Nikola Kezić osim znanja posjeduje i izraženu vještinu predavača kojom je polaznicima na zanimljiv način približio teoriju.

Profesor s pčelarima na vježbama u sklopu predavanja
Profesor s pčelarima na vježbama u sklopu predavanja
Među polaznicima je i veći broj pčelara početnika, pa je za njih najzanimljiviji dio bio rad na pčelinjaku, koji je također sastavni dio škole za pčelare.

Prema riječima prof. dr. sc. Zorana Grgića, koji je držao predavanja iz ekonomike pčelarske proizvodnje, pčelarenje i proizvodnja meda neupućenim promatračima izgleda kao igranje s "mušicama" kojima samo treba pokupiti med.

Stvarnost je, naime, drugačija, pčele i njihove zajednice osjetljive su na klimatske promjene, njihova paša ovisi o vremenskim uvjetima, i podložne su raznim bolestima, koje ih na kraju mogu i uništiti. Pčelama je potrebno osigurati hranu, vodu, lijekove i gotovo svakodnevno pratiti košnice ulagati vrijeme i trud kako bi na kraju mogli imati i rezultate.

Prof. dr. sc. Zoran Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu
Prof. dr. sc. Zoran Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu
Velik dio potencijala za pčelare nalazi se i u ekološkoj proizvodnji meda. Takva proizvodnja zahtjeva veća ulaganja, podložna je većim kontrolama proizvođača, ali je na kraju i prodajna cijena veća, jer je ekološki proizveden med kod potrošača više cijenjen.

Prema riječima većine predavača dalo se zaključiti kako Istra ima idealne uvjete za pčelare, odnosno za njihove pčele, bilo što se tiče pčelinjih paša, koje su bogate raznovrsnim biljem, bilo što se tiče tržišta, s obzirom da tijekom turističke sezone inozemni gosti, potencijalni potrošači, dolaze u Istru u velikom broju.

Grgić je naglasio kako je važan dio cijele priče i takozvano "brendiranje" proizvoda. Osvrnuo se na istarske vinare koji su svoj proizvod doveli na veoma visoku razinu, te je pozvao pčelare da se udruže i da isto učine i s medom.

Profesor uzima pčele da bi ispitao imaju li nametnika (varooza)
Profesor uzima pčele da bi ispitao imaju li nametnika (varooza)

Ubod pčele

Pčela ima žalac na kraju zatka kojim bode kada se osjeća ugroženom. Kod uboda ispušta otrov koji izaziva bol. Ubod pčele, tj. otrov koji ispusti, sam po sebi nije opasan jer je namijenjen samo kako bi pčele prestrašile i otjerale potencijalnog neprijatelja. Ono što je kod ljudi opasno jest alergijska reakcija na ubod.

Iako je cijelo vrijeme bio bez maske i rukavica, profesora nije ubola nijedna pčela
Iako je cijelo vrijeme bio bez maske i rukavica, profesora nije ubola nijedna pčela
Kod uboda važno je napomenuti kako pčela uz otrov ispusti i alarmni feromon koji služi kao poziv drugim pčelama da napadnu neprijatelja, tako da će nakon prvog uboda na mjesto uboda krenuti i ostale pčele. Prema tome, nakon uboda najbolje je udaljiti se od pčelinjaka tj. što prije se skloniti. Isto tako, razina agresivnost pčela nije uvijek ista, u periodu kada cvate bagrem pčele su iznimno "miroljubive" dok je kod ispaše uljane repice njihova agresivnost veoma izražena.

Pčelin žalac nakon uboda ostane u koži, pa ga je potrebno pažljivo izvući, po mogućnosti pincetom tako da se izbjegne istiskivanje preostalog otrova iz mjehura.Kod jednog ili manjeg broja uboda, osim neugodne boli nema posljedica ako nema veće alergijske reakcije, a osobe koje su alergične na ubod pčele, obavezno moraju što prije potražiti liječnički pomoć.

Pčele kod uboda ispuštaju i feromon koji alarmira druge pčele
Pčele kod uboda ispuštaju i feromon koji alarmira druge pčele
Zanimljiva je svakako priča polaznika škole, pčelara kojeg je ubolo 50 pčela u roku od nekoliko minuta. Prevozeći pčele na prikolici, nekoliko košnica mu je ispalo na cestu. ne želeći izgubiti pčele krenuo ih je skupljati golim rukama. Bol je, kaže bila velika, pa je otišao kod doktora, no posljedica nije bilo, bitno je da su pčele bile spašene. (Darko Tumpić)

Tweet

Posljednje novosti