Pomoćnik ministrice okoliša sumnja da će se TE Plomin 3 na ugljen uopće graditi?!

12.05.2012 - 11:02
Saborski zastupnik Peđa Grbin i pomoćnik ministrice dr. Davor Škrlec uoči tribine
Saborski zastupnik Peđa Grbin i pomoćnik ministrice dr. Davor Škrlec uoči tribine

Predavanje prof. dr. sc. Davora Škrleca, pomoćnika ministrice zaštite okoliša u Vladi RH, iznenadilo je sve koji su ga pozorno slušali na tribini o TE Plomin 3, održanoj 11. svibnja u Malom kazalištu.

Tribinu je organizirala gradska organizacija SDP-a Labin, a nakon nedavne izjave ministrice Mirele Holy, da će TE Plomin 3 biti na ugljen, očekivalo se da će nam njezin pomoćnik dr. Škrlec sat vremena objašnjavati zašto i treći blok termoelektrane mora biti na ugljen.

No, na iznenađenje onih koji su ga pozorno slušali (a sudeći po pitanjima nakon predavanja, takvih je bilo jako malo), Škrlec je u svom govoru iznio niz argumenata protiv ugljena i to ne samo ekoloških nego i ekonomskih, izrazivši na kraju sumnju u ostvarivost ovog projekta. Naime, dr. Škrlec smatra da će HEP-u, odnosno hrvatskoj državi biti jako teško pronaći strateškog partnera kojem će se isplatiti izgradnja TE Plomin 3 prema ekološkim standardima Europske unije.

Naime, ključni problem je ugljični dioksid (CO2), nusprodukt koji nastaje prilikom proizvodnje struje u termoelektranama na ugljen, a prema protokolu iz Kyota svaka država ima dopuštenu godišnju kvotu emisija ugljičnog dioksida. 

Pored toga, države članice EU (a Hrvatska to postaje idućeg ljeta) obvezne su ograničiti ukupne emisije stakleničkih plinova iz termoelektrana, te svakoj dodijeliti dozvole za emitiranje točno određene količine stakleničkih plinova. Svaka TE na kraju godine unutar razdoblja trgovanja mora dokazati posjedovanje prava na emisiju i prijaviti stvarnu emisiju tijekom protekle godine. Ukoliko je emisija veća od dopuštene, termoelektrana će biti prisiljena ili smanjiti vlastitu emisiju stakleničkih plinova ili kupiti potrebnu količinu prava na emisiju na tržištu emisijskih dozvola. Obje varijante su jako skupe i to će biti ključni argument prilikom odluke neke energetske kompanije da odluči investirati u TE Plomin 3. Vjerojatno je na tom tragu i nedavna informacija, objavljena putem udruge Zelena akcija, da njemački RWE neće investirati u TE Plomin jer projekt nije rentabilan.

Prof. dr. sc. Davor Škrlec, pomoćnik ministrice zaštite okoliša u Vladi RH
Prof. dr. sc. Davor Škrlec, pomoćnik ministrice zaštite okoliša u Vladi RH

Dr. Škrlec je ostavio pozitivan dojam na većinu prisutnih na tribini. U Ministarstvo zaštite okoliša došao je iz energetike, tako da najbolje zna koliko neko energetsko postrojenje može onečistiti zrak. Iako vrlo mlad, redovni je predavač na FER-u, po struci je inženjer elektroenergetike i nuklearne energetike i zasigurno je jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka na polju energetike. „Život sam posvetio energetici, a sada i zaštiti okoliša“, rekao je na početku predavanja.

Mladi stručnjak je odmah na početku rekao da je Studija utjecaja na okoliš TE Plomin, koju je izradio Ekonerg, promašena jer uopće nije razmatrala druge energente osim ugljena, te je demistificirao HEP-ovu sintagnu o tzv. zamjenskom bloku. „To nije zamjenski blok, to je izgradnja novog bloka termoelektrane“, kazao je Škrlec uputivši i kritiku HEP-u zbog vrlo niske razine komunikacije s lokalnom zajednicom.

Rekao je kako emisije iz neke termoelektrane nisu stvar samo države na čijem se području ona nalazi, već i svih susjednih zemalja. Naveo je primjer TE Nikola Tesla u Obrenovcu u Srbiji, snage čak 1600 MW, zbog čije zastarjele tehnologije ispašta čitava Slavonija, ali i pozitivan primjer TE Šoštanj kraj Velenja u Sloveniji. U krugu slovenske elektrane nalazi se čak osam mjernih stanica. No, izgradnju najnovijeg bloka TE Šoštanj zaustavila je Europska komisija jer investitor nije riješio problem skladištenja CO2.

Škrlec je rekao da će skladištenje CO2 biti veliki problem i za TE Plomin jer Hrvatska nema puno lokacija za to, a kao najizglednije je naveo slavonski bazen ili skladištenje ispod mora kraj Dugog otoka. Jedna od opcija je i skladištenje CO2 u jamama bivših Istarskih ugljenokopa, ali po dr. Škrlecu to je teško ostvarivo.   

„Ako se i izgradi TE Plomin 3, ekološki standardi morat će biti kao kod TE Šoštanj. Ako se to ne osigura Ministarstvo u kojem radim neće izdati uporabnu dozvolu. TE će se možda i izgraditi ali uporabnu dozvolu neće dobiti“, rekao je Škrlec, naglasivši da o tome jesu li zadovoljeni najviši ekološki standardi neće odlučivati samo Hrvatska, već i EU, jer će i druge članice, Slovenija, Italija i Mađarska, biti na udaru emisija iz TE Plomin 3.

Škrlec je osim sumnji u izradnju TE Plomin 3 na ugljen ukazao i na niz još uvijek otvorenih pitanja na koja Studija nije dala adekvatne odgovore. To je broj mjernih stanica, kojih je po njemu malo, veličina dimnjaka, zagrijavanje mora, rad preko privremenog dimnjaka za vrijeme rekonstrukcije postojećeg i prekogranični utjecaj.

Nažalost, veći dio sudionika tribine uopće nije pažljivo slušao izlaganje dr. Škrleca i umjesto da prisustvo ovakvog stručnjaka iskoriste za nove informacije, počeli su ga bombardirati stoput postavljenim, već izlizanim pitanjima, kao da je pred njima direktor HEP-a ili Ekonerga, a ne osoba koja možda i nije izrijekom protiv ugljena kao energenta u Plominu, ali vrlo otvoreno raspravlja o toj problematici. Osim pomoćnika ministrice dr. Škrleca, tribini je prisustvovao i saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin, a u publici su bili gradonačelnik Labina te načelnici općina Kršan i Raša. (Tekst i foto: Nenad Čakić)

Tweet

Posljednje novosti