EK Hrvatskoj: Riješite korupciju na lokalnoj i regionalnoj razini

Korupcija, ratni zločini, sudstvo, privatizacija brodogradilišta te sukob interesa apostrofirani su u izvješću Europske komisije (EK) o monitoringu nad Hrvatskom, koje će biti objavljeno u utorak.

Ocjena prve kontrole stanja nakon potpisivanja Pristupnog sporazuma potkraj prošle godine pozitivna je, uz napomenu da postoje područja kojima se Hrvatska još treba baviti, sažetak je izvješća u koji je Večernji list imao uvid.

“Cjelokupna priprema za članstvo u Europskoj uniji teče prema planu, usklađenost hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU vrlo je velika. Od posljednjeg izvješća, u jesen prošle godine, učinjeni su značajni koraci”, piše u izvješću Komisije. No isto tako “identificiran je određeni broj problema” te se Hrvatskoj savjetuje da se njima pozabavi. Još uvijek neriješena pitanja, kao što se i očekivalo, vezana su za 8. poglavlje – Tržišno natjecanje, i 23. – Pravosuđe i temeljna prava.

U prvom redu, što i nije iznenađenje, navode se škverovi: treba potpisati ugovor o privatizaciji za Brodosplit i što hitnije, naglašavaju, riješiti 3. maj i Brodotrogir. No ponovno se izvlači pitanje korupcije. Nje ima, naglašava se, i to u znatnoj mjeri, na lokalnoj i regionalnoj razini. Također, kritike i zabrinutost EK-a vezane su i za postupke javne nabave. Iako izgleda da je pitanje ratnih zločina gurnuto po strani, EK ga vraća na dnevni red.

Oprezna formulacija kako je “u globalu, izbjegavanje odgovornosti i nekažnjavanje odgovornih za ratne zločine još izazov”, tumači se kao poziv da se intenzivira bavljenje tom tematikom i ocjena da nema suđenja i presuda odgovornima.

U sklopu 23. poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, koje je pod posebnim povećalom, EK u izvješću ističe kako je “potrebna veća transparentnost kod imenovanja sudaca”. Mnogo se govorilo o različitim imenovanjima političara u nadzorne odbore javnih tvrtki, a Komisija je u izvješću problematiku sažela u primjedbu kako će “o tome voditi računa”, odnosno “pratiti što se događa u Hrvatskoj u vezi sa sukobom interesa”. 

Treba napomenuti da se nije ni očekivalo da će Europska komisija, nakon što je lani poručila zemljama članicama da je Hrvatska spremna za članstvo, koristiti stroge formulacije u izvješću ili u komunikaciji s Hrvatskom i oko nje te se sve kritike oblikuju u formu savjeta ili preporuke prenosi Večernji list.