Kad se piromani napale

0

Pojava ljepšeg vremena i ove je godine privukla ljude da svoje zapuštene parcele, livade ili oranice, očiste od biljnog otpada, točnije trave i niskog raslinja. Spaljivanje biljnog otpada uvelike povećava opasnost od pojave požara. Kod mjesta Damijanići kraj Žminja, 14. ožujka, buknuo je požar koji je zahvatio površinu od 50 hektara, a nastao je upravo zbog neopreznog spaljivanja korova. Prije dvadesetak dana buknuo je požar na Ćićariji, gdje je gorjela trava i nisko raslinje. U požaru je izgorjelo oko 50 hektara borove i hrastove šume. Krajem veljače gorjela je trava i nisko raslinje kod mjesta Sv. Katarina u općini Pićan. U požaru je izgorjelo oko 28 hektara trave i niskog raslinja.

Svaki požar je opasnost kako za prirodu tako i za ljude, a nerijetko iza sebe ostavi i poveću materijalnu štetu u koju moramo ubrojiti i troškove gašenja. Ishodovanje dozvole za paljenje otpadaka ne znači istovremeno i spriječavanje nastanka požara, niti građane oslobađa odgovornosti, ali u svakom slučaju uz mjere zaštite, može pomoći da se spriječi širenje požara, tako da omogući vatrogascima pravovremeno djelovanje, a procedura ishodovanja dozvole krajnje je jednostavna i besplatna. Potrebno je samo uz osobne podatke prijaviti mjesto i vrijeme paljenja i ako nema većeg rizika, dobit ćete dozvolu.

Sve su to činjenice koje se uzimaju u obzir kada govorimo o slučajevima kada požar nastaje neoprezom ili nepažnjom. Jedan izolirani požar može biti posljedica neopreza, no nekoliko požara u kratkom vremenskom razdoblju i unutar nekoliko kilometara udaljenosti teško da može biti slučajnost. Nerijetko se dogodi da su požari namjerno izazvani. Takav slučaj imali smo 2006. godine kada je  u kratkom razmaku buknulo više požara na čak osam mjesta između Umaga, Buja i Savudrije, pri čemu je izgorjelo oko 50 hektara šume i niskog raslinja. Isto se dogodilo na području Premanture i Medulina.

To je već ozbiljniji problem. U takvim slučajevima govorimo o piromanima, osobama koje imaju neodoljivu potrebu za paljenjem, podmetanjem vatre i promatranjem požara. Kao i kod drugih poremećaja kontrole impulsa, piroman ne podmeće vatru zbog nekih dodatnih motiva, kao što su osveta, osiguranje ili politička ideologija, već samo zbog zadovoljstva koje pritom doživljava. Jedna skupina ljudi s ovim poremećajem pri gledanju vatre doživljavaju seksualno uzbuđenje uz masturbaciju. Imaju osjećaj ushićenja i uzbuđenja pri mokrenju na vatru ili pri gledanju vatrogasaca kako gase vatru. Daljnje dijagnoze ipak bih ostavio psiholozima i psihijatrima.

Piromani nisu toliko brojni da bi se tako opravdao broj požara koji se tijekom godine dogodi. Veoma je važno da svaki građanin shvati da svojim ponašanjem pridonese spriječavanju nastanka požara. Rezultati istraživanja uzroka požara često pokažu da je uzrok požara opušak bačen iz automobila, zapaljiva tekućina bačena na divlji deponij, ili nekakva druga naočigled banalna neopreznost. Ako se već ne promijeni ponašanje u dobroj namjeri spriječavanja požara, možda pomogne podatak da je Zakonom o zaštiti od požara, za izazivanje požara iz nehaja predviđena novčana kazna od 10 do 50 tisuća kuna, a za namjerno izazivanje požara predviđena je kazna od 100 tisuća do milijun kuna ili kazna zatvora od 30 do 60 dana. (Darko Tumpić)

 

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa

KUHINJSKI/A RADNIK/ICA

Do: 30.06.2022.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA

KONOBAR/ICA

Do: 30.06.2022.

VRSAR-ORSERA, ISTARSKA ŽUPANIJA

BRODOVOĐA/BRODOVOTKINJA

Do: 30.06.2022.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA

ANIMATOR/ICA

Do: 30.06.2022.

RABAC, ISTARSKA ŽUPANIJA