Miletić: Istra će do 2025. uložiti tri milijarde eura u turizam

Predsjednik IDS-a Boris Miletić se 30. kolovoza u intervjuu za Jutarnji list osvrnuo na nadolazeće parlamentarne izbore te je govorio o odličnim rezultatima u turizmu.

Miletić je napomenuo da turizam predstavlja veliku razvojnu šansu koju trebamo znati iskoristiti.

Istaknuo je da „Pula ima najveći potencijal rasta u turizmu jer je dovoljno velik grad s kvalitetnom infrastrukturom, a turizam nije dovoljno razvijen. I sad imamo razvijen izletnički turizam u smislu posjeta našem gradu zbog duge i bogate povijesti i spomenika, ali naravno da se to još može razvijati dodatnim smještajnim kapacitetima“.

* Čini se da je propao i zadnji sastanak u četvrtak koji ste održali sa ministrima Borisom Lalovcem i Sinišom Hajdašem Dončićem na temu završetka Istarskog ipsilona na kojem inzistirate. Je li IDS već donio odluku o samostalnom izlasku na izbore kao što se nagađa?
- Takva odluka ne postoji jer nije donesena ni u Predsjedništvu ni u Savjetu stranke koji o tome odlučuje sredinom rujna.

* Je li ipak konačno da IDS neće biti na potpisivanju sporazuma lijeve koalicije idući tjedan?
- Naš statut definira da Savjet stranke donosi odluke o stranačkim koalicijama. Ponavljam, Savjet stranke održat će se sredinom rujna, a stupanje u neku koaliciju možemo temeljiti isključivo na konkretnom programu. To smo jasno rekli našim dosadašnjim koalicijskim partnerima, mislim prije svega na SDP. Želimo konkretan i provediv program, što ćemo raditi u iduće četiri godine, i samo s tim možemo izaći pred savjet stranke.

* Program niste dobili?
- Nismo ga dobili niti smo ikada pozvani na službeni razgovor o programu za sljedeće mandatno razdoblje. Prije četiri godine imali smo Plan 21, a sada nemamo ništa.

* Je li realno inzistirati na Istarskom ipsilonu ako to doista povećava deficit države?
- Tu je puno nedoumica i zato su se u razgovore uključili i predstavnici Državnog zavoda za statistiku koji su rastumačili odnose tog ugovora prema vanjskom dugu RH i Europskoj komisiji. Ovo je gospodarski projekt koji je u konačnici usmjeren na povećanje BDP-a. Sasvim je netočno da je Istarski ipsilon naš neki novi uvjet za buduću koaliciju. Taj je projekt dio plana 21 s kojim smo izašli pred birače i s kojim je ova koalicija u osmoj izbornoj jedinici dobila veliku podršku od 11 saborskih mandata. Taj projekt sadržan je u programu ove vlade. IDS ništa ne uvjetuje, taj je projekt dogovoren. Ako želimo graditi suradnju u idućem mandatu i ponovno dobiti povjerenje građana, moramo poštovati postojeći dogovor i isporučiti ono što smo obećali.

* Je li Istarski ipsilon najvažniji uvjet za predizbornu koaliciju?
- Mi smo tu vrlo jasni i godinama principijelni. IDS gradi koalicije isključivo na programskim osnovama, i to sa strankama lijevog liberalnog centra. Da bi sklopili koaliciju, nulti uvjet je program - što će vlada iduće četiri godine raditi. Takav je program na prošlim izborima postojao, a sad ga, ponavljam, nema. IDS inzistira na programu decentralizacije koji je također bio sadržan u Planu 21, i to je za nas bio jedan od najznačajnijih dijelova tog plana. U protekle četiri godine Hrvatska ne da se nije decentralizirana već se dodatno centralizirala. To nije dobro. Hrvatska je danas, nakon Grčke, najcentraliziranija zemlja u Europi.

* Mnogo je primjera i da lokalna samouprava ne radi svoj posao i, upravo suprotno, koči primjerice investicije?
- Regijama treba omogućiti da budu jake jer jake regije znače i jaku državu. Možemo uzeti primjer izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola u Istri. To je do 2008. godine radila država, a kada su taj posao preuzeli istarski gradovi i županija, zaostaci su radikalno smanjeni, brže se izdaju dozvole.

* Na kraju mandata tvrdite da dva za IDS ključna pitanja nisu riješena, dakle decentralizacija i Istarski ipsilon. Dio ste vlade, zašto niste inzistirali na tome ili otišli iz vlasti koja to nije napravila?
- IDS je preuzeo resor turizma kojim dobro upravljamo, vide se kvalitetni rezultati. Preuzeli smo važnu ulogu u Hrvatskim cestama, gdje je naš član do jučer bio predsjednik, a sada je član Uprave, i ta javna tvrtka ima dobre rezultate. Uvijek treba gledati kako poboljšati stvari. Tim dijelom koji se odnosi na decentralizaciju jako smo nezadovoljni. Nismo podržali zakone koji potiču centraliziranje. Međutim, treba dijeliti i odgovornost. Najlakše je otići i zatvoriti vrata kad se s nečim ne slažete. Vlada je u ovom mandatu napravila dobre pomake u sređivanju stvari u državi.

* Trenutno je jedno od najvažnijih pitanja za Istru donošenje novog masterplana razvoja turizma do 2025. godine. U kojoj je fazi donošenje tog plana?
- Sastavili smo odbor u kojem su predstavnici turističkih kompanija, agencija, javne uprave i lokalne zajednice. Usuglasili smo se oko koncepta što činiti s turizmom Istre do 2025. godine da bismo određene trendove u turizmu popravili. Današnji turizam u Istri ima nekoliko aspekata koje treba mijenjati. Tu prije svega mislim na izuzetno izražen sezonski karakter koji proizlazi iz strukture smještajnih jedinica. U Istarskoj županiji imamo značajan udio ležajeva u kampovima koji imaju ograničeno vrijeme popunjenosti koje u velikoj mjeri ovisi o vremenskim prilikama. Kampove stoga trebamo unaprijediti prema četiri i pet zvjezdica. Moramo poticati gradnju čvrstih objekata. Da biste to riješili, treba voditi računa da postojeće hotelske kuće imaju pravnu sigurnost kod investicija.

* Plan je da Istra u idućih deset godina uloži tri milijarde eura i privuče najbogatije i najzahtjevnije goste. Tko će to odraditi?
- Velik dio ulaganja odnosi se na postojeće hotelske kuće i greenfield ulaganja za koja postoje projekti i stvoreni su svi preduvjeti da se oni realiziraju. Važno je da je osnovni koncept masterplana usuglašen. Slijedi usvajanje u Županijskoj skupštini. Očekujem da će se to dogoditi u sljedećih 60 dana, dakle najkasnije do sredine studenog imat ćemo usvojen masterplan razvoja turizma u Istri do 2025. godine. No da bi se te investicije i dogodile, nužna je suglasnost i suradnja privatnog i javnog sektora, jasna vizija razvoja i podjela obveza. Jedino na taj način možemo promišljati budući razvoj.

* Cilj je i podići potrošnju na 100 eura dnevno. Kako ćete natjerati turiste da toliko potroše?
- Mislimo da je to realno jer imamo velike investicije u smještajne objekte, ali vodimo računa i o dodatnim sadržajima. Primjerice, u zadnjih godinu i pol dana u Istri su se otvorila dva velika aqua parka, što je sigurno dodatna atrakcija koja privlači turiste i dovodi do dodatne potrošnje.

* Maistra je već najavila da će do 2017.godine uložiti 1,4 milijarde kuna. Koji su još veliki projekti izgledni u Istri?
- Maistra je najveći ulagač. Osim njih, možemo govoriti o razvoju poluotoka Muzil, gdje je na 200 hektara u turističkom dijelu predviđena investicija od 600 milijuna eura. Nakon tri i pol godine rada na projektu u Nacionalnom parku Brijuni vjerujem da će i taj natječaj ugledati svjetlo dana jer imamo vrhunsku destinaciju koja je potencijal za sedam zvjezdica iako su danas smještajni kapaciteti tamo na razini jedne zvjezdice.

* Projekt Brijuni kasni. Bilo je najavljivano da će se investitor odabrati 2014. godine, a riječ je o turizmu, dakle vašem resoru?
- Žao mi je da kasni. Bio bih zadovoljniji da je taj projekt u Ministarstvu turizma, međutim on je u resoru zaštite okoliša, što je nelogično premda je riječ o nacionalnom parku. Smatramo da bi razvoj otočja Brijuni u turističkom smislu trebalo biti dijamant. Na Brijune treba doći vrhunska hotelska kuća jer kad promatramo jadransku obalu s jedne strane je Dubrovnik kao biser hrvatskog turizma, a s druge je otočje Brijuni, dijamant s kojim bismo trebali doći na svjetsku kartu vrhunskih hotelskih lanaca.

* Čak i Istra, koja je obavila odličan posao u turizmu, ostvarivala je stope rasta od 2,7 posto, što je manje od svjetskog prosjeka. Hoće li teško biti pogurati taj rast?
- Istra ostvaruje jednu trećinu hrvatskog turizma i sigurno je da velike stope rasta s takvim volumenom nije lako ostvariti. Postoje još mnogi projekti u koje treba ulagati, a moramo razmišljati i o dodatnim sadržajima kojima ćemo produljiti sezonu.

* Prijedlog masterplana razrađuje šest istarskih destinacija koje sve nude sunce i more, ali se razlikuju u dodatnoj ponudi. Pula je zamišljena kao inspirirajuća Istra, koja objedinjuje sport, kulturu i ture. Hoće li Pula konačno odraditi značajan rast budući da je najmanje ostvarila vlastiti potencijal?
- Dozvolite mi da budem malo subjektivan. Pula doista ima najveći potencijal rasta u turizmu jer je dovoljno velik grad s kvalitetnom infrastrukturom, a turizam nije dovoljno razvijen. I sad imamo razvijen izletnički turizam u smislu posjeta našem gradu zbog duge i bogate povijesti i spomenika, ali naravno da se to još može razvijati dodatnim smještajnim kapacitetima. Imamo veliku razvojnu šansu koju trebamo znati iskoristiti.

* Vir je primjerice peta najposjećenija destinacija, a Pula nije ni medu prvih deset?
- Pula je zadnjih stotinjak godina bila jak vojno-industrijski grad i turizam se nije razvijao. Tek u posljednjih desetak godina počeli smo promišljati razvoj turizma u bivšim vojnim zonama koje je vojska do jučer doista i držala. To je bitan povijesni aspekt koji ne možemo zanemariti.

* Koji još projekti mogu podići rezultate Pule? Prvih deset?
- Uz poluotok Muzil, gdje je planirano oko 2300 ležajeva, bliži nam se i investicija u prvi hotel s pet zvjezdica na pulskom Lungomareu. Iza tog je projekta investicijski fond, oni su u fazi dobivanja dozvola i gradnja bi trebala početi iduće godine. Nasuprot brijunskom otočju je područje Hidrobaze, prostornim planovima predviđeno za turističku namjenu. Imamo područje Katarine i Monumenata, za što postoji koncesionar koji je nakon tri godine dobio sve potrebne dozvole za razvoj hotelskih kapaciteta i nautičkog turizma. Područje Vallelunge predvidjeli smo za razvoj kruzing terminala. Pula će postati ukrcajna luka za kruzere i već imamo pismo namjere luke Venecija, kazao je Miletić za Jutarnji.