Povodom Dana materinjeg jezika mladi IDS-ovci govorili na svojim dijalektima

Klub mladih IDS-a obilježio je Međunarodni dan materinjeg jezika, 21. veljače, na pomalo neobičan način. Na konferenciji za medije održanoj tim povodom u prostorijama IDS-a u Puli, 20. veljače, predstavnici Kluba mladih IDS-a govorili su na nekoliko dijalekata i jezika.

„IDS kao regionalna stranka od osnutka potiče i razvija sve posebnosti i bogatstva Istre i istarskih otoka kao regionalnog entiteta, djeluje u smjeru očuvanja istrijanskog dijalekta te promovira jezično bogatstvo Istre kao kulturnu i civilizacijsku vrijednost“, naglasio je Vili Rosanda, predsjednik Kluba mladih. Nastavio je govoriti na talijanskom jeziku. Istaknuo je važnost njegovanja istarskog dijalekta kao dominantne karakteristike našeg identiteta i kulture.

„Iako materinji jezik nije najsretniji naziv za ono što istrijanstvo znači prikladniji za naše ideje je naziv ambijentalni autentični jezik, a taj je jezik u Istri danas svakako hibrid, moderni jezik komunikacije sačinjen od preplitanja dvije dijalektalne skupine, romanske i slavenske, u kojima pak dominira zapadnoistarska čakavica“, naglasio je Rosanda i nastavio na dijalektu: „Na našu sriću istrijanski dijaleti su živi i koriste se svakega dana u govoru i u domaćoj literaturi. To je ono ča nam je ostalo od starih i bilo bi dobro da puštimo za one ki će dojti i potlen nas. Za radi tega tribamo održavati naše dialete, kako romanske tako i slavenske“.

Kazao je kako „jena narodna besida govori 'Navadi svoje dite da držiii jezik za zubima, a da govori – ben će se navaditi i samo', ali da bi „svin mladin stili sporučit da su svi jeziki bogatstvo, da kuraju istrijanski ambientalni autentični regionalnu besidu kroz koju ćemo čuvat jedinstvenost našega kraja, da kuraju i tri standardna jezika hrvacki, taljanski i slovenski i da budu u trendu sa svitskim jezikima jer oni  danas dopiru sva vrata“.

Karl Žužić, glavni tajnik Kluba mladih IDS-a govorio je o temelju zavičajnog identiteta koji je znanje o prošlosti i posebnostima svoga kraja, o tradiciji i običajima, o nematerijalnoj i materijalnoj baštini. „Istarska županija već provodi  projekte kojima je cilj popularizacija zavičajne povijesti, a dugoročno i zavičajne nastave i zavičajnosti“, dodao je.

Žužić smatra kako je potrebno osmisliti model formalnog obrazovanja u Istri, implementacije „zavičajne nastave“, gdje bi nastava trebala biti prožeta načelom zavičajnosti, te provedbom aktivnosti i projekata kojima se zalaže njegovanje zavičajnog govora (dijaletka) i cjelokupne kulturne baštine.

„Stav  kluba mladih je da je istrijanski govor abbientalni autentični regionalni jezik te iz tog razloga valja spomenuti Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima koju je HR sabor izglasao 2008. čija je svrha zaštita i promicanje regionalnih ili manjinskih jezika u različitim krajevima i regijama Europe, koji  predstavljaju važan doprinos izgradnji Europe na načelima demokracije i kulturne različitosti u okviru nacionalne suverenosti i teritorijalne cjelovitosti“, rekao je Žužić i dodao da su važnije odredbe povelje priznanje regionalnog ili manjinskog jezika kao izraza kulturnog bogatstva, pogodovanje i/ili poticanje uporabe regionalnih ili manjinskih jezika u govoru i pismu, u javnom i privatnom životu, poduzimanje odgovarajućih mjera u svrhu nastave i izučavanja regionalnih ili manjinskih jezika na svim odgovarajućim stupnjevima, davanje pogodnosti koje će omogućiti da osobe koje se ne služe regionalnim ili manjinskim jezikom, a žive na području gdje se on rabi, nauče taj jezik ako to žele i poticanje izučavanja i istraživanja o regionalnim i manjinskim jezicima na sveučilištima ili odgovarajućim institucijama.

Marin Zagrić, predsjednik Kluba mladih Labinštine kako bi promovirao materinji jezik, govorio je na svom, Labinjonskom. „Va Istre imamo čak pet dijalekata, a to su Buzetski , Jugozapadni istarski, sjeveročakavski - sjeveroistočna Istra, srednjočakavski, područje od Muna u sjevernoj Istri do Obrova u Sloveniji i južnočakavski sjeverozapadna Istra“, rekao je.

Zagrić je naglasio da je najinteresantnije to da se Ča u Istri izgovara i sa Kaj i sa Ca. „Jok utjecaj u povijesti imeli su Austrija i Venecija, a don danas Hrvotska. Toko da kad je moj pranono hodi va školu vadi je Njemački, moj nono je bi va talijanske škole i fakulteti, tako da moremo čut va mojen govore puno talijanizma, germanizma i croatizma. Lepo bi bilo kad bi se store besedi pisale toko da se neke besede pamte anke ku nisu va uporabe. Toko je naprimjer pridivan od Labina i besedi na primjer povezane s kovu su se zobile, kao npr. vereleza ili šoht. Lepi primjer je labinski novinar i književnik Marijan Milevoj ka je 1992. napiso knjigu „Gonan po naše“, riječnik labinjonskeh besedah, a 2006. leta izda je 2. dio, doda je neke besede i doda je gramatiku. A izda je i puno drugeh lepeh knjigah o Labinu“, rekao je i zaključio kako bi trebalo još više delat na ten i ulagat va to da se te besede očuvaju.

Rosanda je na kraju rekao kako Klub mladih IDS-a nastavlja s aktivnostima koje za cilj imaju poticanje i razvoj istarskih kulturnih posebnosti, aktivnosti započetih u travnju 2011 s kampanjom „Ja san Istrijan“, kojom su informirali mlade o njihovom ljudskom i građanskom pravu da se na popisu stanovništva izjasne onako kako se osjećaju te o njihovom slobodnom odabiru i pravu da se izjasne kao Istrijani. Za travanj je Klub mladih IDS-a najavio informativnu kampanju na temu EU i regionalizma. (Tekst i foto: Paola Albertini)