Istra najviše izvozi u Hrvatskoj: Od Like jača 23 puta

Najizvoznije orijentirana hrvatska regija je Istra, a na strana je tržišta najmanje usmjerena Lika.  To proizlazi iz podataka Državne statistike o robnoj razmjeni županija, gradova i općina sa svijetom u prošloj godini. Prema tim podacima, prosječan je Istranin lani u svijet izvezao robe u vrijednosti od čak 4272 eura, odnosno 32.000 kuna. To je dvostruko više od nacionalnog prosjeka, koji je, kako pokazuje računica, iznosio 2055 eura, te gotovo 23 puta više od prosječnog izvoza po stanovniku u Ličko-senjskoj županiji, koji je u 2011. iznosio samo 187 eura, analizira Jutarnji list.

Lika je i inače županija čija je gospodarstvo, barem ako je suditi prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), najmanje izvozno orijentirana. Na listi hrvatskih regija koje najviše izvoze nakon Istre slijedi Varaždinska županija. Prosječan stanovnik varaždinske regije, što se izvozne statistike tiče, lani je bio ''težak'' 3714 eura. Varaždinskoj županiji za vrat puše Grad Zagreb: prosječan je Zagrepčanin prošle godine izvezao robe u vrijednosti od 3689 eura. Četvrto mjesto uvjerljivo drže Međimurci koji su 2011. u prosjeku za izvoz proizveli robe u vrijednosti od 3144 eura.

- Istra, Zagreb i sjeverni dio  Hrvatske uvijek su imali jaku industriju i bili su više od drugih vezani uz strana tržišta. U drugim dijelovima zemlje Industrija je uglavnom propala pa je samim time potonuo i njihov robni izazov – objašnjava Ante Babić, neovisni ekonomist, u Jutarnjem listu.

Njegove riječi potvrđuju i podaci o izvozu u prošloj godini. Dok Istrijani, naime, i dalje kao izvozne adute imaju Uljanik i TDR, a Zagrepčani Inu, Agrokor, Končar i niz drugih kompanija, u drugim je krajevima izvoznih perjanica sve manje. Možda je najbolji primjer za to Željezara Sisak koja je kraj prošle godine i početak ove godine dočekala kao simbol novog recesijskog udara koji već trese Hrvatsku.

I dok je ta kompanija desetljećima bila jedan od najvećih sisačkih izvoznika, budućnost joj je sada krajnje neizvjesna. Slično stoje stvari i s brodogradnjom koja je desetljećima proizvodila možda i najbolje hrvatske izvozne proizvode, a sada se bori za goli opstanak. U kojoj mjeri kolaps brodogradnje može za sobom ostaviti pravo ekonomsko groblje, pokazuje primjer Kraljevice, grada u Primorsko-goranskoj županiji, čiji je izvoz lani, prema podacima DZS-a, potonuo za čak 99,3 posto; Kraljevičani su 2011. u svijet izvezli robe u vrijednosti od samo 279.000 eura, dok su godinu prije imali izvoz vrijedan više od 39 milijuna eura.

Stanje je još teže u županijama oko Zagreba te u Slavoniji i Dalmaciji. Primjeri propasti KIO Orahovice, Dalmacijavina, Jadrankamena i niza drugih tvrtki, kojima upravo svjedočimo, prijete i potpunim krahom industrije u tim krajevima. Ne treba se stoga čuditi da je rijetko gdje na istoku i jugu zemlje izvoz po stanovniku lani prelazio vrijednost od 1000 eura. Štoviše, u kategoriju onih s tako malim izvozom lani je spadalo čak osam hrvatskih županija. Među njima je i Zagrebačka županija koja s izvozom po stanovniku manjim od 850 eura još jednom potvrđuje stari zaključak da je zagrebački prsten samo velika spavaonica metropole, područje na kojemu, doduše, živi puno ljudi, ali čije je radno mjesto u obližnjem Zagrebu.

Tranzicija, rat i recesija pokosili su i industriju u nekad jakim industrijskim područjima poput Bjelovara, Karlovca, Slavonskog Broda i Šibenika, što je ponor povuklo i izvoz iz tih krajeva. U nekim krajevima, poput Dubrovnika, jače industrije nije niti bilo, pa je tamošnji najuspešniji izvozni proizvod bio i ostao turizam, odnosno izvoz usluga, koji statistika o robnoj razmjeni ne obuhvaća.

- Nerealno je očekivati da će ovdje u znatnoj mjeri dolaziti jaka industrija. Puno je realnije razvoj temeljiti na malim i srednjim poduzećima, po uzoru na sjevernu Hrvatsku - zaključio je u Jutarnjem listu Babić.