Neželjeni ''baby boom'' zazvonio za uzbunu u pulskoj Strukovnoj školi

Kao i svaki početak, bilo je teško i 2005. godine, kada je Strukovna škola u Puli krenula s realizacijom programa ''Seksualnost adolescenata'', prisjeća se prof. pedagogije Ljiljana Meščić Blažević. Bili su pioniri u seksualnoj edukaciji učenika u Hrvatskoj, koja će uskoro postati obaveznom. Povod uvođenju, kako je učenici rado zovu ''seksologije'' u pulsku Strukovnu školu, bilo je čak osam maloljetničkih trudnoća. „Neželjeni ''baby boom'' zazvonio je na uzbunu“, rekao je za Večernji list ravnatelj Anto Babić.

Prof. Meščić Blažević i školska psihologinja Davorka Glavnina Stanković provele su među učenicama istraživanje. Na pitanje ''kako procjenjuješ svoje znanje o seksualnosti'', učenici su ga ocijenili izvrsnim, premda je školsko istraživanje otkrilo svu ''raskoš'' njihove neupućenosti.

„ Pokazalo se da o svemu znaju premalo, no ipak rano stupaju u seksualne odnose. Dva posto bilo je prisiljeno na seksualni odnos. Rezultati su nas ponukali na osmišljavanje programa koji je za svaki razred obuhvaćao 12 sati godišnje, u okviru razrednog sata, što se pokazalo izrazito dobrim“, rekla je za Večernji list prof. Blažević. Obje su prošle edukaciju Hrvatskog liječničkog zbora i CESI-a, Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. U radu ih je podržao i Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je i gostovao u školi. Program već petu godinu financira Grad Pula. Tijekom godina atmosfera u školi sasvim se promjenila, ''izliječen'' je prvotni stid i nepovjerenje učenika. Nekada su pitanja ispisivali na papir, a sada pitaju otvoreno izravno, pred cijelim razredom, jer sve što se ondje čuje ostaje tajnom. Koliko je ozračje poticajno, potvrđuje i filmski uradak učenika i učenica prvog i drugog razreda pod nazivom ''Tamna strana prve ljubavi'', koji je 2008. godine u konkurenciji 25 filmova iz srednjih škola Hrvatske na festivalu u Zagrebu, u sklopu projekta CESI- a ''Šutnja nije zlato'' o nasilju u adolescentnim vezama, osvojio treće mjesto.

„Ne libimo se nikakvih tema. Edukaciju moraju provoditi osobe koje barataju znastvenim činjenicama i bez prerasuda. Roditelji su nam izuzetno zahvalni“, kažu obje. Otvorile su se prilike i za proširejem programa u druge škole, ali im je recesija namjere zaustavila. Program koji provode obuhvaća rod i spol, rodnu ravnopravnost i sterotipe, definiciju seksualnosti, utjecaje na poimanje seksualnosti, anatomiju i fiziologiju muških i ženski spolnih organa, kontracepciju, spolne bolesti i prevenciju spolno prenosivih bolesti. Osobito je vrijedan dio kojim se kroz priče o maloljetničkoj ljubavi i trudnoći kao posljedici bavi donošenjem odluka, dilemama, odgovornošću, kao i traženju idealnog partnera. U tinejdžerskoj dobi, pokazalo se, prevaga je na fizičkom izgledu, no zahvaljujući programu otvaraju se za njih novi svjetovi i pitanja drugih vrijednosti. Isplivalo je na povoršinu i zabrinjavajuće nasilje u ''mladim vezama.

„Njihov način komunikacije je nasilan, ne prepoznaju psihološko nasilje, ekonomsko, kroz ''žicanje'' novca, ljubomoru uglavnom doživljavaju kao izraz ljubavi“, upozorila je Glavina Stanković. Kroz pornografske filmove koje gledaju prerano, s tek 9 ili 10 godina, dobivaju iskrivljenu sliku o odnosima, upozoravaju. Koliko učenika vole satove ''seksologije'', uvjerili smo se u razredu budućih frizera. Tog su dana imali praksu, no nije im bilo teško doći u školsku međusmjenu na, kažu, za njih najbolji sat. Zbog njega se osjećaju privilegiranima. Tema je bila rod i spol. Na iskustvu poznatih imali su prilike vidjeti kako podjela u odgoju djeteta i obavljanju kućanskih poslova ne bi trebalo biti. U životu svjedoče nekim drugim podjelama, pa se iz klupa čulo i ''Moj tata ništa ne radi.'' Da glačati nije bauk, potvrdio im je u poučnom filmu i frontmen Hladnog piva, Mile Kekin. Reagirali su i na pitanje: tko je brižniji? To je stvar karaktera, muškarci mogu biti brižniji, ali ne znaju pokazati osjećaje, komentirala je jedna učenica u Večernjem listu.