Zeleni forum o negativnim aspektima eksploatacije nafte i plina u Jadranu

Nedavno je započeo za širu javnost nejasni postupak izrade strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, stoji u priopćenju okolišnih udruga okupljenih u mreži Zeleni forum, kojeg potpisuju Dušica Radojčić iz Zelene Istre, Toni Vidan iz Zelene akcije i Zrinka Jakl iz Udruge Sunce.

Radi se o zakonom predviđenoj proceduri kojom bi trebali biti utvrđeni kumulativni učinci predloženog plana, među-sektorski utjecaji, učinci velikih razmjera te oni dugotrajni i indirektni.

Nakon provedene strateške procjene, otvaraju se vrata za izdavanje dozvola za istraživanje ugljikovodika (nafta, prirodni plin i plinski kondenzat)  u Jadranu. Plan eksploatacije ugljikovodika u Jadranu ima potencijalno značajne negativne utjecaje ne samo na morski okoliš već i na dvije ključne gospodarske djelatnosti kojima je Jadran osnovni resurs – turizam i ribarstvo, upozorava Zeleni forum.

Stoga iz Zelenog foruma poručuju kako ih čudi što Plan i program radova na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika na Jadranu, koji je predstavljen javnosti radi izrade strateške procjene utjecaja na okoliš, ima samo tri stranice.

Istraživanje i eksploatacija predviđeni su na 90% površine naše strane Jadrana

Da bi javnost upozorili na ovaj, kako kažu, za Jadran visoko rizičan plan, iznijeli su njegove najvažnije elemente. Ističu kako su okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 36.822 km2, koja bi bila predmet javnog nadmetanja.

Pošto je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40.984 km2, istraživanje i eksploatacija predviđeni su na 90% površine naše strane Jadrana, poručuju iz Zelenog foruma i dodaju kako se istražna područja planiraju na samo 6 km udaljenosti od otoka i 10 km od obale. Također napominju kako broj bušotina i platformi koje se istovremeno mogu aktivirati nije preciziran.

S obzirom da jedan istražni prostor ima između 1020 i 1635 km2, a dozvola za istraživanje može se u teoriji dodijeliti za svih 29 planiranih istražnih polja, u svakom se istražnom polju može dogoditi više bušotina, a dopuštena udaljenost platformi od obale garantira vidljivost s terasa i plaža, objašnjavaju.

Osim toga, uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz ožujka 2014. utvrđeno je da će se  „investitoru kojem je izdana dozvola za istraživanje u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića bez provođenja bilo kakvih daljnjih postupaka, temeljem dodatka ugovora, dodijeliti koncesija za eksploataciju“.

U Zelenom forumu ističu istraživanje provedeno u Italiji, prema kojem je istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u toj zemlji kompanijama interesantna isključivo zbog toga što su te aktivnosti oslobođene plaćanja poreza i snažno subvencionirane. U dosjeu "Milijuni poklona", napominju, Italija je opisana kao "Divlji Zapad za bušotine" odnosno "Raj za naftaše" – u sukobu s ostalim gospodarskim aktivnostima poput ribarstva i turizma.

Niske naknade ključni razlog invazije naftaša na Jadran

Protiv takve politike u Italiji ustaju i jedinice lokalne uprave i građani koji žele zaštititi svoj teritorij, krajobraz i biološku raznolikost, koji su temeljni čimbenici bogatstva nacije. Tako je u Pescari protiv izgradnje platforme Ombrina Mare 13. travnja 2013. prosvjedovalo 30 tisuća ljudi, a snažnih je mobilizacija bilo u cijeloj Regiji Puglia i Sicilijanskom kanalu (područje na kojem su se udružile organizacije ribara protiv odluke Vlade o davanju koncesija za istraživanje ugljkovodika na tom području) tijekom 2000. i 2012. godine, naglašavaju u Zelenom forumu.

Osim porasta cijene ugljikovodika u svijetu i potrage za novim nalazištima, uzrok invazije naftaša u Jadranu je, smatraju, i u malim naknadama za eksploataciju, tako da ona postaje isplativa čak i na poljima s malim rezervama poput onih u Jadranu. U Italiji ta naknada iznosi 7%, dok u Hrvatskoj novčana naknada za pridobivene količine ugljikovodika iznosi samo 10% od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika.

To je uređeno Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz ožujka 2014. Radi se o naknadi koja je među najnižima u svijetu, naglašavaju u Zelenom forumu. Primjerice, u Gvineji naknada iznosi 25%, u Venecueli 33%, Libiji 85%, Saudijskoj Arabiji 50%, Rusiji 80%, Kanadi 50%, Aljasci, 60%, Norveškoj 80% (izvor: The Economist, PVH Van Meurs 2007- Oil sand and offshore/heavy oil projects Combined Ownership & Governement Share) .

Neshvatljivo je, naglašavaju u Zelenom forumu, s kakvom je ležernošću Vlada pokrenula proces eksploatacije nafte u Jadranu odnosno koliko su zanemarene sve mjere predostrožnosti. Tvrde da institucije nisu pripremljene za ovu zahtjevnu i rizičnu djelatnost, a istraživanje se planira na gotovo cijeloj površini Jadrana, te se daje mogućnost istovremenog započinjanja istraživanja na više istražnih polja.

U predloženom sadržaju strateške studije ne navode se rizici poput istjecanja nafte ili eksplozije plina

Također upozoravaju kako u predloženom sadržaju strateške studije nisu navedeni faktori rizika koje je potrebno uzeti u obzir poput istjecanja nafte, eksplozije plina, utjecaja na morski okoliš visoko toksičnih blata i tekućina koje se koriste prilikom bušenja dna, kao i rizike koje je identificirala Europska unija za off-shore instalacije: dotrajala infrastruktura koja dostiže ili premašuje vijek trajanja, nejednaka "kultura" sigurnosnih mjera među različitim tvrtkama, manjak financijskih kapaciteta kompanija za pokrivanje troškova sanacije šteta koje su prouzročile.

U postojećem režimu pripisivanja odgovornosti, odgovornu stranu, odnosno naftnu kompaniju odgovornu za onečišćenje naftom, nije uvijek moguće identificirati kao odgovornu u potpunosti, te dio troškova sanacije često ostaje nepokriven, tvrde u Zelenom forumu.

Javna rasprava o sadržaju strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu zaključena je 29. rujna 2014. Zeleni forum dostavio je svoje primjedbe i prijedloge za nadopunu sadržaja strateške studije.

Udruge Zelenog foruma se zalažu za transparentnost u svim fazama odlučivanja, pomnu i cjelovitu identifikaciju rizika i spremnosti Hrvatske da se u slučaju nezgoda s njima nosi, procjenu koristi i šteta, naročito u odnosu na turizam i ribarstvo, držeći da su očuvanje bogatstva i ljepota Jadranskog mora presudni za hrvatsku budućnost.