Raški IDS: Gloriji Paliska Bolterstein treba podići spomenik na raškom trgu

Općina Raša je dobila Prostorni plan. Istog dana kada su Jadranka Kosor i Ivo Josipović potpisali pristupni ugovor s EU, vijećnici Općinskog vijeća Raše jednoglasno su prihvatili Prostorni plan uređenja Općine Raša. Za žitelje raške općine ovaj drugi događaj nesumnjivo je od veće važnosti, jer sada će napokon moći početi izgradnja na području te općine.

„To je najljepši Božićni poklon građanima Raše“, rekao je vijećnik Atilio Paliska (HSU), ali i upozorio da nije vrijeme za hvalospjeve jer „s ovim dokumentom kasnimo četiri godine“.

Zadovoljstvo što je Plan napokon donesen u ime klubova vijećnik svojih stranaka prenijeli su Adriana Ipavec (IDS) i Mladen Lazarić (SDP), a Daniel Fonović, inače predsjednik raške podružnice IDS-a, otišao je korak dalje rekavši da „Gloriji Paliska Bolterstein treba podići spomenik na raškom trgu ili jednog dana neku ulicu nazvati po njoj“, jasno je označivši kao najzaslužniju što je s raške općine napokon skinuta stigma kao jedine u Hrvatskoj koja nema prostorni plan. Da treba odati posebno priznanje Gloriji Paliska Bolterstein složio se i Ahmet Kavgić (HSU).

Načelnik Općine Josip Pino Knapić naglasio je da je u izradu Plana utrošeno mnogo truda, znanja, stručnosti i strpljenja. Pohvalio je rad izrađivača, tvrtku Urbis 72 i koordinatoricu izrade Vesnu Sagaj, ali istaknuo da je najveću ulogu odigrao Odbor za izradu Prostornog plana na čelu s Glorijom Paliska Bolterstein, predsjednicom Općinskog vijeća Raše.

„Ovo je dokaz da mladi, stručni i sposobni ljudi mogu ostvariti vrlo dobre rezultate na svim projektima koje prihvate i da im treba ukazati povjerenje“, rekao je Knapić te ponovio da je, nažalost, teško bilo sve želje ugraditi u Prostorni plan.                 

Glorija Paliska Bolterstein je u uvodnom govoru istakla da je Odbor, kojem je bila na čelu, a prije godinu dana preuzeo u svoje ruke zatečeno stanje, bio „odlučan da se posao odradi do kraja“.  „Svjesna sam da ovaj plan nije najbolji i da nisu svi građani Općine Raša zadovoljni u potpunosti. Stručni ljudi su na pristigle primjedbe dali odgovore sukladne pravilima struke i oni jesu takvi kakvi jesu. Svjesna sam također da ne bi bilo dobro da plan, takav kakav je, bude zacementiran na duži period. Dokument je to na kojem treba konstantno raditi. Zato kao predsjednica Odbora najavljujem daljnji nastavak rada, kako na planovima nižih redova, tako i na izmjenama i dopunama Prostornog plana“, rekla je Paliska Bolterstein.

Nakon što su vijećnici prihvatili Prostorni plan, Paliska Bolterstein je rekla „da i dalje ostaje veliko pitanje koji su to razlozi bili prisutni da se taj plan nije donio puno prije jer tu zaista nema isprike“.

Prostorni plan Općine Raša vijećnicima su u najkraćim crtama predstavili koordinatorica Vesna Sagaj, te Boris Petronijević i Vesna Vareško iz Urbisa 72.  

Prostornim planom Općine Raše za stambenu izgradnju predviđeno je 527 hektara zemljišta, što je 177 hektara više od prve verzije Plana predstavljenog 2007. godine, ali čak 233 hektara manje nego je bilo planirano Prostornim planom bivše Općine Labin. Zbog toga su mnogi žitelji ove općine bili nezadovoljni ovakvim prijedlogom Prostornog plana, što se moglo vidjeti i na javnim izlaganjima u sklopu ponovljene javne rasprave o prijedlogu Prostornog plana uređenja Općine Raša, održanim krajem veljače ove godine u Raši i Koromačnu.

Vesna Sagaj je podsjetila da je Prostorni plan Općine Raša na javnoj raspravi prvi put bio 2007. godine i da su tada zaprimili 514 primjedbi. Budući da su mnogi građani tada ostali zakinuti za građevinske čestice, u Općini nije bilo dovoljno političke odlučnosti da se takav Plan usvoji, pa je nakon više od tri godine održana ponovljena javna rasprava.

S obzirom da 2007. godine prilikom izračuna mogućih stambenih površina - a one ovise o broju stanovnika i njegovom planiranom rastu - u obzir nisu uzeti i povremeni žitelji Općine Raša, a takvih je čak 1314, u novoj verziji Plana površina namijenjena za stambenu izgradnju mogla se povećati za dodatnih 177 hektara. Inž. Petronijević je rekao da se Općini Raša išlo na ruku i obračunom na osnovu popisa stanovnika iz 1991. a ne 2001. godine. Naime, 2001. godine Općina Raša imala je 3533 stanovnika, 591 manje nego deset godina ranije.

No, i to povećanje od 177 hektara nije moglo svih zadovoljiti, pa su mnogi građani negodovali što njihove parcele nisu uvrštene u građevinska područja.

Osim za stambenu izgradnju, o čemu se očekivano tijekom rasprave najviše raspravljalo, Prostornim planom Općine Raša predviđena su i građevinska područja za industrijsku, te turističko-ugostiteljsku namjenu. Osim postojećih područja (Holcim, I.T.V., Luka Bršica), za gospodarsku djelatnost planirani su Vlaška, Bečići i Stonje, dok su Viškovići izbačeni nakon primjedbe u javnoj raspravi. Za turističku djelatnost planirani su Sv. Marina (1150 kreveta), Ravni (1800), Tunarica (500) i Kršćin (150 kreveta). Na području općine planom su predviđene dvije nautičke marine (Bršica i Tunarica) te jedna suha marina (Bršica), u Trgetu je omogućena djelatnost uzgajališta, a Ministarstvo obrane je zatražilo da se u Plan ubace maskirni vezovi u Tunarici. Zanimljivo je da je Planom na području Općine Raša predviđena i izgradnja vjetroelektrana.

Inače, površina građevinskog područja namijenjenog stambenoj izgradnji nije u nikakvoj vezi s površinama za industrijsku i turističku djelatnost, što znači da se ona ne može povećavati eventualnim smanjivanjem drugih građevinskih područja. Naime, u javnosti je bilo špekulacija da su stambene površine smanjene kako bi se nekim investitorima omogućilo povećavanje njihovih građevinskih područja. (Tekst i foto: Nenad Čakić)