Pokrenuta inicijativa za osnivanje muzeja antifašizma u Istri

Pokrenut je inicijativa za osivanje Antifašističkog muzeja, interpretacijskog centra i arhiva (AMICA) u Istri.

Inicijatori su povjesničar Milan Radošević, predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule Boris Siljan.

Oni ističu da je antifašistička baština duboko ukorijenjena u Istri, a očuvanje antifašističke tradicije je mnogo više od puke formalnosti. Unatoč tome, u svom otvorenom pismu oni danas navode da je teško zaobići činjenicu da Istra nema stalni, sveobuhvatni muzejski postav koji bi na primjeren način predstavio te ključne odrednice našeg višeslojnog identiteta.

"Ideja o tome, pak, stara je bar 15 godina. Primjer aktivnog i svim generacijama prilagođenog pristupa očuvanju antifašističke baštine nalazimo u Šibeniku, gdje od 2016. godine djeluje Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije. Ovaj multimedijalni prostor svjedoči o trudu da se posjetiteljima omogući informirano i promišljeno razumijevanje povijesti oslobođenja Šibenika i Dalmacije, uz duboko poštovanje prema žrtvama i osvještavanje kompleksnosti tog povijesnog razdoblja.

Nastavno na to, zalažemo se i pozivamo Grad Pulu i Istarsku županiju, kao i ostale jedinice lokalne samouprave, da podrže inicijativu osnivanja nove ustanove – Antifašističkog muzeja, interpretacijskog centra i arhiva AMICA. Ova bi ustanova čuvala sjećanje na prinos Istrana pobjedi nad fašizmom i nacizmom te ujedno omogućila otvoreno svjedočenje i višeslojno promišljanje složenih i bolnih tema. Pored dokumentiranja fašističkih zločina i antifašističkog otpora, potom organiziranoga pokreta, obuhvatio bi i tragične, slabije istražene i javnosti manje poznate aspekte toga razdoblja. To uključuje i stradale u fojbama, kao i sudbinu neistomišljenika unutar narodnooslobodilačkog pokreta, što zahtijeva daljnja istraživanja. Istovremeno, 1945. godina označava početak nove faze u kojoj antifašizam postupno prestaje biti vezan isključivo uz svoje korijene. Postaje ideologem koji pozitivno legitimira svaku ratnu i poratnu djelatnost komunističkih vlasti, čime gubi svoju prvotnu demokratsku poruku. Time izlazi iz primarnog fokusa ovoga Muzeja/Centra/Arhiva i zahtijeva zasebnu, prikladnu i objektivnu prezentaciju", ističe se u pismu i dodaje da bi muzej trebao postati ključna točka kristalizacije kolektivne memorije regije, mjesto dijaloga i novih povijesnih spoznaja.

"Omogućio bi dublje razumijevanje i očuvanje vrijednosti na kojima počiva suvremena Istra, koja njeguje duh otvorenosti i suživota, gdje se stanovnici, neovisno o nacionalnosti, vjeri i jeziku, danas mogu osjećati prihvaćeno. Istarska suvremena povijest mora počivati na znanstvenim istraživanjima, dokumentima i provjerenim podacima, no to samo po sebi nije dovoljno da bismo u potpunosti razumjeli prošlost. Uz historiografiju i književnost te umjetnost u cjelini pomaže nam da doživimo priče onih koji su te trenutke proživjeli, prenoseći emocije, atmosferu i duh vremena. Zvane Črnja, Giacomo Scotti, Mario Schiavato, Fulvio Tomizza – da spomenemo samo neke – nisu pisali samo o povijesnim događajima već su kroz svoja djela oživljavali dramatične sudbine, osjećaje, identitetske podjele i dileme ljudi našeg podneblja. Stoga bi AMICA trebala omogućiti multiperspektivnost, povezujući dokumentarno gradivo, povijesnu interpretaciju i književni izričaj, nadopunjavajući primarnu edukaciju s doživljajem povijesti kroz osobna svjedočanstva i umjetničke prikaze", piše u nastavku pisma.

"Suvremena društva, kako je to još 80-ih godina prošloga stoljeća primijetio francuski povjesničar Pierre Nora, ovise o "mjestima sjećanja" (lieux de mémoire) jer su "živi prostori sjećanja" gotovo iščeznuli. Istra ima bogatu antifašističku povijest, s brojnim mjestima sjećanja poput spomenika, partizanskih bolnica, bojnih lokacija i područja masovnih represija. Ona već postoje u javnom prostoru, ali bi muzejski koncept upotpunio njihovo značenje. Izvanredne izložbe koje je Povijesni i pomorski muzej Istre u više navrata priredio na ovu temu jasno su pokazale potencijal koji treba iskoristiti pri osnivanju AMICA-e.

Osnivanje AMICA-e u Puli nije pitanje nametanja povijesnih tema već prijeko potrebna inicijativa za očuvanje vrijednosti koje nas povezuju i pripremaju za izazove pred nama. Antifašizam u smislu vrijednosnog nasljeđa neće sam po sebi riješiti aktualne probleme poput nedostatka radne snage, inflacije i nepovoljnih demografskih trendova. Ipak, u suočavanju s novim krizama, može nam biti podsjetnik koji nas odvraća od prividno lakih rješenja, koja su se kroz povijest toliko puta pokazala pogrešnima. U doba naglašenog individualizma, koji ne donosi samo slobodu izbora već i sklonost fokusiranosti samo na sebe i svoje interese, udaljavanju od drugih i drugačijih te slabljenju društvene povezanosti, antifašizam i iskustvo naših predaka nas podsjećaju na važnost solidarnosti i uočavanja onog što nam je zajedničko i bitno.

U današnjim nesigurnim vremenima, dok jača iredentizam i slabe temelji slobode, jednakosti i pravde, relativizacija zločina fašizma i nacizma zahtijeva jasnu osudu", zaključuju autori inicijative.