Na Delfinu ne skrivaju zadovoljstvo što se odustaje od gradnje ponad sportske luke

Spominjala se često u posljednje vrijeme, na sjednicama pulskog Gradskog vijeća i u medijima, iako pulska sportska luka Delfin zapravo nema nikakve veze s građevinskom investicijom koja je planirana u blizini. Na Delfinu ne skrivaju zadovoljstvo što se, nadaju se zauvijek, odustalo od gradnje ponad luke. Jer teško je spojiti aktivnosti u sportskoj luci s mirom koji očekuje netko tko kupuje skupocjenu nekretninu uz samo more. Poznato je i da se kalvarija koju je prije nekoliko godina proživjela daleko najveća sportska luka u Istri i jedna od najvećih na hrvatskom dijelu Jadrana poklopila upravo s planiranom gradnjom stambenog kompleksa iznad nje. Ali luka je na koncu izašla iz, pokazalo se, nepravednog stečaja u koji su PŠRD Delfin, klub koji upravlja lukom, gurnule inspekcijske kazne.

Danas predsjednik PŠRD-a Delfin Tonči Restović to neizvjesno razdoblje rijetko i spominje. Delfin je prebrodio teški period i postao primjer upravljanja sportskim lukama u Hrvatskoj. Restović nam tek kratko kaže da bi na području gdje je (bila) planirana gradnja idealno bilo napraviti šetnicu s obalnim zidom uz koji bi se onda mogle vezivati brodice. Ali to govori s oprezom, jer tek treba vidjeti što će se događati između Grada i investitora, no nada se da će to ipak postati rekreacijska zona.

Obnavljaju molove

Ovih je dana na Delfinu živahno. Polako se osjeća proljeće u zraku, vade se brodice na suho i ušminkava ih se za ljetnu sezonu. Ali nisu samo članovi PŠRD-a aktivni. I klub se dao u opsežne radove. Zasad su zamijenili daske, to jest gazišta na nekoliko gatova, uskoro će na još jednom, pa za jesen ostaje tek još jedan mol za dovođenje u red. I ne postavljaju samo nova gazišta, već kontroliraju nosivu željeznu konstrukciju molova te i nju po potrebi zamjenjuju.

Restović pojašnjava da je ovaj posao oko molova, ali i sređivanja drugih detalja u luci na neki način priprema za dodjelu nove koncesije, iako do isteka stare preostaje četiri godine. Naime, Delfin je koncesiju za upravljanje ovom lukom dobio 2009. na razdoblje od 20 godina. Jedini je to klub, uz još jedan u Zadru, koji ima, prema riječima Restovića, državnu koncesiju za sportsku luku. Valja ovdje pojasniti da se Delfin ne financira ni iz kakvog proračuna, ni gradskog, županijskog ili državnog. Sve se ovdje svodi na članarine i donacije te, od prije nekoliko godina, i kafić u luci kojim upravlja klub. Dobit iz tog među Puležanima popularnog ugostiteljskog objekta se, naime, usmjerava u luku i sportske aktivnosti PŠRD-a. Uglavnom, prema novom zakonu, Delfin bi 2029. trebao dobiti koncesiju na novih 30 godina.

Veliki problem na Delfinu je, kao uostalom i posvuda po gradu, nedostatak parkirnih mjesta, pogotovo ljeti. Događalo se, govori nam Restović, da su gosti koji bi unajmljivali jedrilice u obližnjoj marini parkirali svoja vozila na Delfinu i po više od tjedan dana. Čak bi ih prekrivali i tendama. Bilo im je to idealno parkiralište, besplatno i sigurno. Lani je stoga klub uveo posebne parkirne dozvole za svoje članove, što je donekle pomoglo, ali ne u potpunosti. Morali su čak angažirati i pauk službu, ne bi li i time odvratili ljude da se parkiraju u luci iako u njoj nemaju svoja plovila. No, kad je pauk odnio četiri, pet vozila, padobranci su shvatili poruku i više se nisu pokušavali prošvercati na parkiralište Delfina. „Nije nam bio cilj kažnjavati ljude, ali morali smo napraviti reda“, ističe predsjednik PŠRD-a.

Novo parkiralište

Luka inače broji 600 vezova, od čega je 540 fiksnih i 60 na plutačama, pa bi bilo idealno da ima, s čime se i Restovič slaže, 350 do 400 parkirnih mjesta. Zato je svaki slobodni prostor u luci zlata vrijedan. Nedavnim čišćenjem jednog dijela Delfina, upravo onoga iznad kojeg su trebale niknuti zgrade, oslobodio se prostor za još jedno manje parkiralište. Ovih se dana uređuje i do ljeta će na njemu osvanuti novih 30-ak parkirnih mjesta kod najvećeg gata na Delfinu.

Klub zaista pokušava dovesti u red sve ono što je prije opterećivalo luku. Poznat je problem prodaje vezova, što je u sportskim lukama zakonski zabranjeno, ali je uvijek prolazilo ispod radara.

„Vezovi se više ne mogu prodavati, ali niti ustupati kao što je to nekada bila praksa. Članovi ne mogu nikome ustupiti svoj vez, već ga mogu samo vratiti klubu, koji će ih zatim pravično obeštetiti. Dakle, član koji više ne koristi vez može ga ostaviti ili nasljednicima ili ga vratiti Delfinu. Neki su vez imali isključivo da bi ga sutra mogli prodati, nisu ga uopće koristili. Kad su uvidjeli da više ne mogu prodavati vezove, a nemaju brodice, shvatili su da od toga nemaju nikakve koristi. Te vezove koje klub sad dobiva natrag koristimo na način da ih ne pretvaramo u nove vezove, nego da bismo proširili mjesta u moru za postojeće brodice, budući da imamo problem sa sve većim gabaritima plovila“, kaže Restović.

Nema više krađa

Zanimljivo je spomenuti da na Delfinu nikada nije izgrađen gat broj jedan, već sve počinje od mola dva do zadnje sedmice. Slobodnih vezova ovdje odavno nema. Luka se gradila donacijama članova pa su oni imali i pravo prvenstva u dobivanju vezova. Rijetko se tko odriče svog mjesta za plovilo u moru. No, Restović ističe da će, ako jednog dana budu imali višak vezova, prvo sastaviti listu kriterija za dobivanje mjesta na molovima. „Neće ti vezovi biti klupski jer Delfin samo upravlja lukom. To su vezovi za naše članove. Ali moraju postojati jasni i transparentni kriteriji da se vidi tko ima pravo prvenstva. Veliki je interes, ali mi imamo pravo isključivo na tih 600 vezova, neovisno jesu li na gatu ili na plutači. Kad bismo htjeli graditi novi mol, onda bismo trebali maknuti određeni broj vezova i zamijeniti ih novima“, pojašnjava.

PŠRD je nedavno od obližnje marine kupio i jedan toaletni kontejner s tuševima. Do ljeta bi i on trebao biti u funkciji. Ali nije taj luksuz predviđen za rekreativce, ionako većina njih tuševe ima na svojim brodicama. Naime, klub je organizator brojnih sportskih natjecanja pa stoga ima obavezu osigurati da se natjecatelji imaju gdje istuširati.

Da bi sigurnost luke i njezinih korisnika bila na visokoj razini, postavljeno je zasad 20 kamera koje stalno snimaju koncesijsko područje. Pokazalo se to odličnim potezom jer u posljednjih pet godina, zaključuje Restović, nije bilo krađa.