Prilikom izgradnje Tunela Učka prije pola stoljeća učinjen je veliki propust

Nakon što je 13. rujna prošle godine svečano otvorena druga cijev Tunela Učka, dva tjedna promet se odvijao kroz obje cijevi, a onda je stara cijev zatvorena za promet kako bi se mogla obnoviti i modernizirati u skladu s EU direktivom o minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži iz 2004. godine.

Zapravo, staru cijev tunela je već odavno trebalo obnoviti, ali opseg posla je takav da je radove bilo nemoguće izvoditi uz nesmetano odvijanje prometa, pa je probijanje druge cijevi i zbog toga bilo vrlo važno. Jer da nije izgrađena još jedna cijev, staru bi svejedno trebalo obnoviti, što bi značilo da bi Tunel Učka barem pola godine bio izvan funkcije. Što bi to značilo za gospodarstvo, kvalitetu života građana s obje strane Učke, ali i ljudske živote (dnevno u prosjeku kroz tunel iz Istre prema riječkoj bolnici prođu tri vozila Hitne pomoći), ne treba ni pomišljati.

Ekipa našeg portala obišla je s predstavnicima Bina-Istre gradilište stare cijevi gdje su nam predsjednik Uprave Dario Silić, tehnički direktor Christian Santaleza i njihovi inženjeri pokazali dokle se stiglo s radovima koji bi, prema njihovim riječima, trebali trajati do sredine ljeta.

To je bila posebna prigoda jer upitno je kada ćemo više moći doživjeti ovako opsežne radove, budući da stara cijev tunela nije obnavljana više od 40 godina.

"U to vrijeme standardi nisu bili kao današnji, i to nažalost nije napravljeno"

„Ti radovi nisu mogli biti izvedeni pod prometom, stoga se moralo čekati probijanje druge cijevi tunela i njeno stavljanje u promet. Zaustavljanje prometa bilo je potrebno i kako bi se spojila tri međutunela između nove i postojeće cijevi. Naime svakih 250 metara je jedan međutunel koji spaja dvije cijevi i služi za evakuaciju i incidentne situacije. U čitavom tunelu ima ih 24, 12 za pješake i 12 za vozila. Tri međutunela nismo mogli probiti do kraja iz nove cijevi prema staroj, zbog opasnosti od njenog urušavanja“, pojasnio je Silić, a potom nam je govorio o najzahtjevnijim radovima na obnovi stare cijevi tunela.

„Kada se za vrijeme Jugoslavije gradio tunel, na nekih 350 do 400 metara uopće nije napravljen podložni svod. Naime, tunel ima oblik jajeta, gornji dio je napravljen, ali donji nije. Ne pitajte zašto, u to vrijeme standardi nisu bili kao današnji, i to nažalost nije napravljeno i u doticaju s vodom i velikim kišama asfalt je bubrio i dizao se gore. Mi smo to tijekom zadnjih 20-ak godina sanirali koliko smo mogli (Bina Istra godišnje troši šest milijuna eura u redovno i izvanredno održavanje tunela op.a,), ali potrebno je bilo izgraditi podložni svod“, rekao nam je generalni direktor Bina-Istre.

Projektni menadžer Ivan Jurčić pojasnio nam je da je podložni svod trebalo izgraditi na dužini od 350 metara na 1,2 kilometara udaljenosti s riječkog ulaza u tunel. To je u praksi značilo da je trebalo skinuti sav asfalt i potom iskopati tri metra dubine i sve zatrpati s betonom.

„Cilj je spriječiti buduće deformacije kolnika koje se javljaju u jednoj zoni tunela. Riječ je o prirodnom geološkom materijalu, tzv. flišu koji u kontaktu s vlagom ili vodom povećava obujam i time utječe na ravnost, odnosno izdizanje kolnika“, rekao je Silić.

Naravno, novi asfalt postavit će se na čitavoj dužini tunela, a izvršit će se i kompletna rekonstrukcija vodovodnih cjevovoda.

„Novi sustav odvodnje projektiran je na način da u slučaju požara spriječi širenje vatre te zapaljivih i otrovnih tekućina unutar i između cijevi tunela. Kako će se kroz staru cijev nakon rekonstrukcije prometovati jednosmjerno kroz dvije vozne trake, sukladno pravilima struke korigirat će se poprečni nagib ceste iz dvostrešnog u jednostrešni nagib, kroz potpunu rekonstrukciju kolničke konstrukcije i asfalta“, rekao nam je tehnički direktor Christian Santaleza.

Također planira se postavljanje nove signalizacije i opreme tako da obje cijevi budu harmonizirane i nadzirane iz novog zajedničkog kontrolnog centra. Pored godišnjeg ulaganja od šest milijuna eura u redovno i izvanredno održavanje Istarskog ipsilona, cijela ova investicija obnove postojeće cijevi iznosit će preko 21 milijuna eura koje je osigurala Bina Istra.

Tijekom probijanja druge cijevi tunela otkriveno oko 30 kaverni

Pored toga, postavit će se nova, moderna rasvjeta, novi radio sustav i ozvučenje, te će se nadograditi sustav vatrodojave i ventilacijski sustav. I za kraj, ličit će se obloga tunela, pa će kada radovi budu gotovi, obje cijevi vizualno biti iste.

Na radovima je angažirano oko 150 radnika uz ozbiljnu građevinsku operativu potrebnu za kvalitetnu i potpunu obnovu tunela.

Tijekom obilaska radova, imali smo prilike vidjeti i veliku kavernu, odnosno špilju u kojoj se nalazi izvor pitke vode za čitavu Liburniju. Ivica Šuran, koji je u Bina-Istri, inače zadužen za IT, rekao nam je da je tijekom probijanja druge cijevi tunela otkriveno oko 30 kaverni, što je također usporavalo radove, jer je za svaku novu pronađenu kavernu trebalo obavijestiti Hrvatske vode i speleologe. Najveća kaverna na Tunelu Učka široka je 200 i duboka 100 metara, a ova koju smo mi vidjeli široka je 180 i duboka 60 metara.

U zoni zaštite izvorišta tunela Učka radovi se izvode na način da se neposredna zona zahvaćanja pitke vode osigura od negativnih utjecaja s gradilišta tijekom cijelog vremena izvođenja, s provedbom redovitih uzorkovanja vode.

Dovršetkom druge cijevi te nakon provedene rekonstrukcije prve cijevi tunel Učka bit će u potpunosti usklađen sa sigurnosnim propisima EU direktive koja definira tehničke zahtjeve kod cestovnih tunela. (Fotogalerija: Roberto Matković)