Završava lovostaj, friška srdela vraća se u istarske ribarnice

Ovog vikenda, točnije u subotu, završava lovostaj na sitnu plavu ribu. Neki bi ribari već u nedjelju mogli na more, što sugerira da bismo u ponedjeljak na ribarnicama diljem Istre trebali imati prve friške srdele nakon više od mjesec i pol dana otkako je lovostaj stupio na snagu. Naravno, to ovisi i o vremenskim prilikama.

Važno je, međutim, napomenuti da se, prema svemu sudeći, i nakon lovostaja nastavlja ograničenje lova plivaricama, iako su ribari već uzeli zdravo za gotovo da će u ostatku veljače moći loviti bez prijašnjih ograničenja. Naime, plivarice mogu u veljači imati svega sedam radnih dana uz maksimalni ulov od 30 tona po brodu, koji tijekom godine najčešće bude do 100 tona. To će se promijeniti tek usvajanjem izmjena Pravilnika o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom. Javno savjetovanje tih izmjena završilo je početkom veljače, ali zasad još nisu stupile na snagu, a ribari su već u niskom startu za izlazak na more.

Spomenute izmjene Pravilnika su već trebale stupiti na snagu i zato što se u njima određuju kvote za ovu godinu. Prema prijedlogu izmjena kvota za srdelu iznosit će više od 36 tisuća tona, a za sardona nešto manje od 11 tisuća.

Inače, ovaj se zimski lovostaj, kojim se prije svega pokušava zaštititi srdela u mrijestu, počeo primjenjivati prije gotovo 20 godina, još tamo 2006. godine. Drugi se, pak, lovostaj, onaj proljetni, koji je uveden 2015., odnosi na sardone, iako se i u jednom i u drugom općenito ne smije loviti sitna plava riba. Spomenimo da će ove godine proljetni lovostaj trajati od 25. travnja do 25. svibnja.

Pitanje je, međutim, koliko ti lovostaji doista pomažu u zaštiti ribljeg fonda. Plivaričari nam kažu da je u zadnje dvije godine pecatura srdela veća, odnosno love se veći primjerci, ali da i to zna varirati. Što se tiče količine ulova, ona je do prije dvije godine konstantno rasla, dok se lani dogodio pad. Ribari smatraju da je to zbog sve većeg broja predatora u moru. Prije svega misle na tune i dupina. S druge strane, lovili su jako velike količine srdele goleme koja gospodarski nije toliko zanimljiva.

Napomenimo i da država svake godine smanjuje kvote plivaričarima pa bi se i to moglo protumačiti kao jedan od razloga pada ulova. No, činjenica je da lanjski ulov nije bio ni blizu propisane državne kvote. Te kvote se raspoređuju po brodu, bez obzira na njegovu veličinu, a najčešće tijekom godine, kao što smo već naveli, ona iznosi 100 tona mjesečno. Rijetke su plivarice koje uspijevaju svaki mjesec ispuniti kvotu, većina ih lovi između 50 i 60 tona.

Iako bi mnogi mogli pomisliti da su plivaričari protiv lovostaja, oni nas uvjeravaju da su unisono za provođenje takvih mjera zaštite ribljeg fonda. Jedinu zamjerku imaju na proljetni lovostaj. Naime, smatraju da bi on trebao biti u srpnju ili kolovozu, a ne u svibnju kada tek počinje mrijest sardona. No, to su detalji koji se mogu korigirati ako znanstvenici utvrde da bi bilo dobro pomaknuti datume lovostaja.