Institut za poljoprivredu i turizam slavi 150 godina. 'Po nekim kriterijima smo ispred Ruđera Boškovića'
Piše: Ivor Balen
![Čelnici Instituta Igor Lukić, Dean Ban i Kristina Brščić (foto: Ivor Balen)](/app_assets/publications/index/110238/xl_110238_img_20250205_120324294_hdr__1_.jpg)
Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču ove godine slavi 150 godina postojanja. Tim povodom sazvali su konferenciju za novinare na kojoj se obratio kompletan vrh institucije. Govorili su ravnatelj dr. sc. Dean Ban, njegov pomoćnik za znanost dr. sc. Igor Lukić i pomoćnica za gospodarstvo dr. sc. Kristina Brščić.
Iz ovakve hijerarhije jasno je čime se Zavod bavi - s jedne strane to su znanstvena istraživanja, a s druge pomoć realnom sektoru. Ravnatelj Ban istaknuo je da su oni jedna od najstarijih ovakvih institucija u Hrvatskoj (osnovani su 1875. u vrijeme Austro-Ugarske za potrebu suzbijanja bolesti vinove loze), jedna od 25 pod kapom Ministarstva znanosti te jedna od svega pet van Zagreba.
"Po kriteriju broja radova na broj znanstvenika, mi smo najbolji u Hrvatskoj, ispred čak i Instituta Ruđer Bošković", rekao je Ban, dodavši da po ovom kriteriju jako dobro stoje i šire, međunarodno.
O kvaliteti rada, rekao je Ban, svjedoči i činjenica da su u posljednjih desetak godina povećali svoj proračun za 350 posto, i to prije svega vlastitim radom. Ukupno u njihovm financiranju Ministarstvo znansti sudjeluje sa oko 40 posto, a 60 posto namaknu sami prijavljujući se na projekte i prodavajući svoje usluge.
Usprkos tome, javnost je slabo upoznata s njihovim radom, pa proslavu 150 godina žele iskoristiti i za to da se bolje promoviraju. Ako se cijela priča koju smo čuli danas na Institutu može sažeti u jednu rečenicu, onda bi ta rečenica bila da u srcu Istre postoji pravi mali znanstveni kolos koji je, međutim, nedovljno iskorišten, pogotovo na lokalnoj sceni. Ili drugim riječima, lokalni vinari, maslinari, voćari, stočari i svi oni koji se bave turizmom trebali bi imati čvršće veze s Institutom za poljoprivredu i turizam, na dobrobit cijele Istre. Ovako ispada da su njihovi znanstvenici priznati vani, ali ne i doma, što je, istaknuto je, čest slučaj sa znanstvenim institucijama ovakvog tipa.
"Simbol Poreča je Eufrazijeva bazilika, a odmah nakon nje to je naš Institut", rekao je Ban.
Ono što je posebno zanimljivo jest da se Institut ne bavi samo teorijom, već i praksom. Smješteni su nedaleko centra Poreča na velikom imanju, na kojem se, primjerice, proizvodi vino i maslinovo ulje. Brojne su djelatnosti koje provodi Institut, odnosno njegovih trenutačno 80 djelatnika, od čega 30 doktora znanosti, a o kojima su govorili Banovi pomoćnici Lukić i Brščić.
Djelatnost Instituta provodi se putem u tri osnovne jedinice - Zavoda za poljoprivredu i prehranu, Zavoda za turizam i Zavoda za ekonomiku i razvoj poljoprivrede. U okviru Instituta djeluju i Pokusno poljoprivredno imanje i Tehnologijsko-razvojni centar (TRC).
Istraživanja Instituta uglavnom su vezana za tradicionalne poljoprivredne kulture i proizvode područja Mediterana kao što su vinogradarstvo i vinarstvo, maslinarstvo i maslinovo ulje, povrćarstvo, ekologija, agroekonomika i turizam.
"Posebna se pažnja pridaje društvenoj odgovornosti, stoga je rad Instituta danas, kao i tijekom prethodnih 150 godina, bio i ostao usmjeren ka rješenjima koja povezuju znanstvena istraživanja s praktičnim potrebama sektora poljoprivrede i turizma u nacionalnim i lokalnim okvirima", rekao je Ban, dodavši da je Institut u proteklom razdoblju ostvario značajne iskorake u pogledu osuvremenjivanja i razvoja istraživačke infrastrukture i opreme, kao i razvoja ljudskih potencijala.
"Institut je kao relevantan čimbenik prepoznat i u međunarodnom istraživačkom prostoru", naglasio je Ban.
U Institutu se u posljednjih nekoliko godina provelo ili provodi 50-ak značajnijih znanstvenih, tehnologijskih i razvojnih projekata, od kojih vrijedi istaknuti više međunarodnih projekata iz programa Obzor2020 i Obzor Europa, najprestižnijih programa za financiranje znanosti Europske Unije, zatim projekte Europske svemirske agencije, projekte iz programa INTERREG, Erasmus+, kao i druge međunarodne projekte manjeg obima.
"Institut je povukao značajna sredstva i iz EU fondova kroz više projekata posredstvom nacionalnih upravljačkih tijela, gdje se posebno izdvaja sudjelovanje u Znanstvenom centru izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja. Od nacionalnih projekata, Institutu je odobreno financiranje brojnih projekata Hrvatske zaklade za znanost, glavne i najprestižnije institucije za financiranje znanosti u Republici Hrvatskoj, zatim projekti zaklade Adris te veći broj manjih projekata", ističu iz Instituta.
Veliku obljetnicu obilježit će nizom događaja, koji je počeo već u siječnju. Program se nastavlja do kraja godine, a istaknuti možemo vođenu degustaciju maslinovih ulja već sada u veljači. Iz travnja smo izdvojili predstavljanje dviju restauriranih knjiga iz knjižnice Instituta - djelo Charlesa Darwina iz 1876. i Muzej Entomologije Ulricha Hoeplija iz 1885. godine.
Za svibanj je najavljen znanstveni skup "Znanošću do inovacija za održivi razvoj poljoprivrede i turizma", a u istom mjesecu Institut će svoja vina predstaviti na Vinistri. S obzirom da smo neka od njih nedavno probali, to bi moga biti pravi mali hit u Žatici. Središnja proslava 150. rođendana održat će se u studenom.
Čelnici Instituta istaknuli su i svoj trenutno najveći projekt, a to je izgradnja nove moderne zgrade koja je predviđena također na imanju, iza postojeće. Za izgradnju su ishodovali sve dozvole i čeka se da Ministarstvo osigura financije, kako bi projekt mogao krenuti.
Novinare je pak zanimalo što je s ograđivanjem imanja Instituta, koje je nedavno u Poreču podiglo i nešto političke bure. Ravnatelj Ban je objasnio da su na to bili primorani jer su često trpili nepredviđenu štetu.
"Moja želja je da ljudi nesmetano dolaze na naše imanje, ali očito kao društvo za tako nešto još nismo spremni", rekao je Ban.