'Nema dogovora s IDS-om oko zajedničkog izlaska na izbore u Puli i Istarskoj županiji'

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović ovih dana ima pune ruke posla. Nakon veličanstvene pobjede Zorana Milanovića SDP je ulovio svoj trenutak da podsjeti Hrvatsku kako su oni još uvijek jedna od dvije najveće stranke u zemlji.

Ako se može suditi po nastupima u Saboru, ali i po sve češćim gostovanjima na televiziji, Puljanka je pritom jedno od glavnih imena. Osim toga, dobro je poznato da već godinama osim nacionalne aktivno sudjeluje i u lokalnoj, odnosno regionalnoj politici. Do sada se uglavnom spominjala u Puli, ali sve više seli i na županijsku razinu. Sve se glasnije naime spominje mogućnost da će Sanja Radolović biti kandidatkinja SDP-a za županicu Istarske županije.

Ali polako, doći ćemo i do toga. Razgovor smo vodili dan nakon Milanovićevog trijumfa, pa smo ga počeli pitavši kako je proslavila tu veliku pobjedu.  

- Proslavila sam tako da sam dan kasnije već u 8 sati bila u emisiji Poslovni tjednik, gdje sam pričala o inflaciji i rastu cijena. Sad sam na intervjuu s Vama, prije toga sam bila na Sveučilištu, tako da vremena za pravo slavlje i nije bilo. Ali ono što bih istaknula jest da, osim samog Zorana i njegovog karaktera, iza ove pobjede stoji cijela vojska simpatizera, volontera i naših članova. Oni su odradili sve, od štandiranja do promatranja na izborima, kampanje na društvenim mrežama i onoga što nam je bilo najvažnije, a zbog čega sam na izbore i ja bila u lokalnom ogranku stranke, a to je motivacija ljudi da izađu na izbore. Trebalo je sve to organizirati i istaknuti da nije gotovo dok nije gotovo. SDP je stajao iza Zorana Milanovića, ali ovo je prvenstveno njegov uspjeh i zasluga.

- Jeste li očekivali baš ovoliku razliku?

- Pa iskreno, nisam, ali ovo je možda poruka HDZ-u. Koliko god su Zorana prozivali za negativnu kampanju, moglo se jasno vidjeti da su u zadnjim metrima utrke oni na njoj ustrajali, pogotovo na društvenim mrežama, gdje su bili izrazito negativno usmjereni na Zorana. Počevši od samog premijera, koji je slao vrlo negativan politički diskurs, pa je ova razlika poruka i njemu. U Puli i Istri je Milanović dobio 90 posto glasova i na tome se zahvaljujem biračima.

- U kojoj mjeri je to pobjeda SDP-a, a u kojoj Milanovića?

- Mi kao SDP se ne opuštamo. Bliže nam se lokalni izbori, a meni je drago da smo imali vrlo mirnu tranziciju predsjednika s Peđe Grbina na Sinišu Hajdaša Dončića i da smo nastavili s konzistentnim politikama. Primjerice, SDP ima konkretnu politiku za poreze, imali smo vrlo jasno stajalište o porezu na nekretnine, jer smatramo da ovo što se radi nije dobro. Imamo vrlo konkretna rješenja za povećanje mirovina, smanjenje inflacije i rasta cijena, bolju dostupnost zdravstvenog sustava,  sprječavanja iseljavanja mladih iz naše zemlje i niz drugih pitanja. Prošlo saborsko zasjedanje smo završili s najvećim brojem zakonskih prijedloga. Predsjednika Hajdaša Dončića mogu pohvaliti jer se stvarno razbacao po terenu. SDP je u nikad jačim pripremama za lokalne izbore. Dobili smo vrlo jasne smjernice, veliku podršku i autonomiju odlučivanja što se tiče predizbornih koalicija i kandidata, ali i jasne rokove koje moramo poštovati. Na našem rejtingu se vidi da smo se konsolidirali, ne bavimo se isključivo našim protivnicima, nego politikama koje bismo, da sutra dođemo na vlast, mogli provoditi.

SDP je u nikad jačim pripremama za lokalne izbore. Na našem rejtingu se vidi da smo se konsolidirali, ne bavimo se isključivo našim protivnicima, nego politikama koje bismo, da sutra dođemo na vlast, mogli provoditi

- Hajdaš Dončić je izjavio da je on sljedeći mandatar Vlade.

- Mislim da smo iz ciklusa parlamentarnih izbora izašli pametniji i posloženiji. Sam Milanović je primjer što se događa kad nas svi otpišu. Vratio se na velika vrata još prije pet godina, pomeo konkurenciju, i koliko god mu premijer Andrej Plenković ne želio čestitati, građani su prepoznali rad Zorana Milanovića i SDP-a. Zato ne vidim razlog zašto netko smatra da su nam na sljedećim parlamentarnim izborima šanse male. Dapače, mislim da ćemo na lokalnim izborima jako dobro proći, imati jako dobre kandidate, što će biti samo još jedno zagrijavanje za parlamentarne.

- Vidite li se Vi u nekoj budućoj SDP-ovoj Vladi?

- Za to je još stvarno rano govoriti, ali ono što mogu reći jest da nisam od onih političara koji bi samo htjeli popuniti neko prazno mjesto. Moji resori su obrazovanje, znanost, EU fondovi, regionalna politika i turizam, a zanimaju me i ekonomija i zdravstvo. To je ono što izučavam i u svoje privatno vrijeme i kroz saborske rasprave. Sigurno ne bih pristala biti primjerice ministrica poljoprivrede ili nekih drugih resora,  za koje smatram da nemam dovolno znanja i iskustva.

- Koje su temeljne kritike Vlade Andreja Plenkovića, na kojima ćete inzistirati sljedećih godina?

- HDZ je već najavio da idu ka smanjivanju ovlasti predsjednika, a u proračun za 2025. su pompozno stavili služenje obaveznog vojnog roka od 1. siječnja, pa se posuli pepelom. Očekujem da će to biti teme koje će zauzeti politički i medijski eter, iako ima važnijih. Inflacija nam i dalje divlja, i da se provede istraživanje među građanima, rekli bi da ih najviše brine to što ne mogu skrpati svoj budžet, režije, stan i hranu. Cijene hrane su nam otišle 42 posto, najviše u EU, a imamo totalnu nekoordiniranost monetarne i fiskalne politike, odnosno međusobno prozivanje ministra financija i guvernera HNB-a. To su teme kojima ćemo se sigurno baviti, kao i niskim plaćama i zdravstvom, koje ljude jako muči. Imamo tolika izdvajanja za zdravstvo, a na specijalističke preglede se čeka i po dvije godine.

- Kad govorite o standardu i plaćama, činjenica je da su one narasle, čime se uostalom i premijer često hvali.

- Plaće jesu rasle, iako puno prekasno, u javnom sektoru. Ali imamo problem sa stotinama tisuća ljudi koji su zaposleni u privatnom, koji rade za minimalac. Minimalna neto plaća u Sloveniji je 1.000 eura, a mi to možemo sanjati. Mi želimo pomoći privatnom sektoru da može pratiti korak s javnim. Od početka tvrdimo da ovaj porez na ekstraprofit, koji je uveden, nije trebao biti uveden svima. Trebalo ga je uvesti onima koji su profitirali od inflacije i pohlepe, a to su u prvom redu strani trgovački lanci i banke. To su teme kojima ćemo se mi sigurno baviti u narednom periodu jer su puno bitnije od toga tko će imati kolike ovlasti i čiji ego će biti veći.

- Posljednjih mjeseci bilo je puno riječi o porezu na nekretnine, novim pravilima za stambene zgrade i poveznici turizma i iznajmljivanja apartmana s time.

- Napravio se cijeli jedan kaos u tom sustavu. Porezna uprava će dakle biti policajac koji će građanima ulaziti u privatnost i ispitivati žive li na određenoj adresi ili ne i imaju li određenu potrošnju električne energije, koliko imaju mjesečno odvoza smeća, kolika im je potrošnja vode i tako dalje. Za početak, ne znam kako će se to uopće izvesti jer će komunalna poduzeća biti zatrpana pitanjima porezne. Potom su tu tri ustavno upitna rješenja. Zakon je definirao da će domaćin biti oslobođen plaćanja poreza na nekretnine ako ima istu adresu kao i objekt koji iznajmljuje, a Ministarstvo turizma definiralo je domaćina na razini županije. Dakle, domaćin će biti netko tko živi u Splitu, a ima apartman na Visu, ali domaćin neće biti netko tko živi u Buzetu, a ima apartman u Mošćeničkoj Dragi. Pritom je napravljena ustavno vrlo upitna kategorija da će poreza biti oslobođen domaćin koji ima adresu u kući za odmor koju iznajmljuje, a domaćin koji ima adresu u stambenoj zgradi neće. Na koncu, problematično je i retroaktivno dobivanje suglasnosti stanara za iznajmljivanje apartmana. Očekujem da će ta tri elementa - domaćin na razini županije, distinkcija zgrada i obiteljskih kuća i potreba da se retroaktivno traži dozvola za iznajmljivanje - ići na provjeru ustavnosti. I na koncu, tu su i novi paušali po krevetu, koje trebaju donijeti gradska i općinska vijeća do 28. veljače, iako se znalo da su pred nama lokalni izbori.

- Filip Zoričić je već rekao da će paušal za apartmane ostati 100 eura.

- To je bilo za očekivati. Trebamo razgovarati o progresivnom oporezivanju, odnosno o nečijim prihodima. Ne može biti isto ima li netko 20 apartmana ili jedan, i krpate li tim apartmanom malu mirovinu ili vam je to samo jedan u nizu prihoda. A ono čega se na kraju nisu ni dotakli jest činjenica da je od 600.000 navodno praznih stanova većina u vlasništvu stranaca. Oni su posljednjih godina kupili apartmana na moru u vrijednosti 7 milijardi eura. Svaki četvrti apartman na moru posjeduje stranac, i većinu godine je prazan. Oni to koriste kao nekomercijalni smještaj, dakle legalno iznajmljivanje na crno, čime ostvaruju jako velike prihode. Ako pogledate visinu poreza na nekretnine, za prazan stan od 50 kvadratnih metara to će biti oko 400 eura godišnje, što je za strance stvarno malo i ako budu htjeli da im stanovi budu prazni, oni će taj iznos bez problema platiti. Dakle, neće stanove staviti u dugoročni najam, što je bio cilj. Imate još i suludu situaciju da su oslobođeni plaćanja poreza na nekretnine oni koji 10 mjeseci iznajmljuju dugoročno. Dakle, netko neće iznajmljivati šesti i deveti mjesec nego sedmi i osmi po duplo većim cijenama. Skratit će se sezona, a mlade obitelji i studenti, zbog kojih se sve to radi, opet će morati dva mjeseca biti na cesti.

- Hoćete li se kandidirati za županicu Istarske županije?

- Puno me to pitaju, i privatno, i poslovno, i stranački. Odluka će na kraju biti samo na meni. Nisam je još donijela, a mogu reći da se najlakše kandidirati. U politici sam prošla sve stepenice. Savjet mladih, predsjednica Kluba u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini, kandidatkinja za gradonačelnicu, drugi saborski mandat, lista za EU parlament, i znam koliko je svaka kampanja teška i mukotrpna ako ćeš je odraditi kako treba. Ponavljam, najlakše se kandidirati, ali onda treba odraditi cijelu kampanju i, ako pobijediš, ispuniti sva obećanja. Sigurno odluka nije laka i neću je donijeti preko noći. Osim toga, SDP je ozbiljna stranka i to ne ovisi samo o meni. Može biti više kandidata. Statut je jasan, kako odluči Županijski odbor, tako će biti.

- U medijima se ovih dana piše da IDS i SDP dogovaraju koaliciju za lokalne izbore?

- Mediji su tu da pišu, ali prema mojim saznanjima koje imam kao potpredsjednica pulskog SDP-a i potpredsjednica istarskog SDP-a, nema dogovora s IDS-om oko zajedničkog izlaska na izbore u Puli i Istarskoj županiji. Statut naše stranke jamči općinskim i gradskim organizacijama SDP-a autonomiju u koaliranju i izlasku na izbore, tako da za ostale gradove i općine potencijalne koalicije dogovaraju stranačka tijela tih organizacija.

Statut naše stranke jamči općinskim i gradskim organizacijama SDP-a autonomiju u koaliranju i izlasku na izbore, tako da za ostale gradove i općine potencijalne koalicije dogovaraju stranačka tijela tih organizacija

- Kako ocjenjujete mandat župana Borisa Miletića?

- On mora jako balansirati i možda ne može donositi teže odluke koje bi bile potrebnije za napredak obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, gospodarenja otpadom, prostornog planiranja, energetike u Istarskoj županiji. Ne petlja se tamo gdje mu nije mjesto jer je umijeće da kao župan opstaje bez podrške stranke, iz koje je izašao. Oni njemu podržavaju točke na Skupštini, ali ako pogledate koje su to odluke, to nisu goruće teme.

- Županija se i inače smatra manje važnom nego veliki gradovi, poput Pule. Koje bi onda bile važne teme u županiji?

- Vjerujem da ćemo se složiti kako su obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb tri osnovna stupa društva, ne samo na županijskoj nego i na lokalnoj i državnoj razini. Tu bi kao gorući problem istaknula mjesta u domovima za starije i nemoćne osobe. Primjerice, na listi za čekanje za mjesto u Domu za starije i nemoćne “Alfredo Štiglić” u Puli skoro je 3.000 građana koji će prema toj listi čekati 10 godina na smještaj u domu. To niti ova dogradnja Štiglića neće rješiti s dodatnih 80 mjesta. Osim domova za starije i nemoćne, tu je i nedostatak stacionara za osobe koje su otpuštene iz bolnice i čiji je medicinski oporavak u narednih nekoliko mjeseci ključan, a isti nije moguć u kućnoj njezi, kao ni u domu za starije. Stacionare koji imaju male smještajne kapacitete danas imamo u Pazinu, Umagu i Labinu, dok ostali gradovi u Istri to nemaju i ljudi se snalaze kako god znaju i umiju da bi pomogli svojim najdražima kojima je takva medicinska skrb potrebna u tim ključnim mjesecima nakon otpuštanja iz bolnice. Osim domova za starije i nemoćne te stacionara, tu je svakako i osjetljivo pitanje palijativne skrbi. Hospicij u Puli nadomak pulske bolnice još nije otvoren za te pacijente i zaista je nečuveno da imamo zgradu Hospicija koja stoji tri godine bez da je zaprimila pacijente kojima je potrebna palijativna skrb .

Međutim, ima tu i drugih tema u županiji koje su izuzetno važne. Na primjer, vidjeli smo neki dan da se povećava cijena vode. Kad smo imali temu vodovoda, mi kao SDP smo jasno rekli da nismo za spajanje vodovoda Pule i Labina. IDS je inzistirao na tome i govorio da to rade da se poveća efikasnost usluge prema građanima i svima omogući ista cijena vode. Sada je došlo do spajanja vodovoda, ali imamo jeftiniju vodu u Puli nego u Labinu. Meni je kao Puležanki drago da u Puli imamo nižu cijene vode, ali onda bi tu nižu cijenu vode trebali imati i u ostatku Istre. To je duboko nepravedno i predstavlja neispunjenje obećanja. Druga tema je prostorni plan Istarske županije. Promjene koje se donose sada neće riješiti ono što je krucijalno. Prostornim planom moramo riješiti problematiku turizma, onog održivog o kojem svi pričamo. Konkretno, ograničiti pojedina građevinska područja i stvaranje stambenih zona koje kasnije budu namijenjene apartmanizaciji. Što se tiče Kaštijuna i gospodarenja otpadom, nužna je izgradnja jednog bioplinskog postrojenja, jedne kompostane i sortirnica u svim većim gradovima. Navela bih i područje energetike. Ovim izmjenama PP-a se nešto malo rješava problematika obnovljivih izvora, ali opet ne dovoljno. Osim toga, svima su nam puna usta zelene tranzicije, ali vidim da se i EU, koja je to pitanje pokrenula, vraća na ekološki čisti prirodni plin jer ga ne može izbjeći. Da, obnovljivi izvori, sunce, vjetar, apsolutno, međutim u Istri je najveće opterećenje infrastrukture u 20 sati navečer, kada energije iz obnovljivih izvora nema, a u Istri ne postoje akumulacijska skladišta za energiju iz obnovljivih izvora. Dakle, ne treba bježati od plina kao izvora energije jer ne može sve biti samo na obnovljivim izvorima. A što se tiče obnovljivih izvora, trebalo bi solarizirati svaku javnu zgradu, od vrtića i škola, javnih zgrada, vatrogasnih domova na dalje.

Ali na tome se i radi.

- Pa ne radi se dovoljno. Stvarno nemamo veliku pokrivenost solarnim panelima, a sredstva iz EU su na raspolaganju. S energetikom ću povezati i gospodarenje otpadom. Treba nam energana, koja ne može biti na Kaštijunu. Imamo ogroman prblem s SRF-om, odnosno onim balama otpada. U drugim zemljama, konkretno Italiji, centri za gospodarenje otpadom još i zarađuju na balama jer ih se koristi kao pogonsko gorivo, a nama je SRF previše vlažan jer se ne odvaja biorazgradivi otpad. Jedino što se događa na Kaštijunu jest da se brzinom svjetlosti smjenjuju direktori i nadzorni odbor.

- Znači energana je rješenje za problem Kaštijuna?

- Ne samo energana. Bioplinsko postrojenje, kompostana, sortirnice, pa na Kaštijun neće dolaziti sav taj otpad koji dolazi. Često se kaže da je Kaštijun projektiran za puno manji kapacitet. To i jest i nije istina. Tokom ljeta on je krcat, ali u ostatku godine ima dovoljno kapaciteta, ali je i dalje prenatrpan, jer nemamo gdje s tim balama otpadama, odnosno nekvalitetnim SRF-om.

- Zdravstvo u županiji?

- Ima više problema. Hitni bolnički prijem u Puli je i dalje objedinjen jer zgrada pored, koja je nekad bila zgrada hitne, nije u funkciji. Zbog toga se predugo čeka na prijem pacijenata na hitnom traktu u pulskoj bolnici, u koju dolaze građani iz cijele Istre i turisti tijekom turističke sezone, i to je pitanje koje Županija nikako da riješi. Što se tiče primarne zaštite, i dalje imamo problem da nitko od studenata medicine ne želi ići u obiteljsku medicinu. Tu ćemo kroz koju godinu imati ogroman problem nedostatka kadrova. Županija potiče pojedinim mjerama liječnike da ostanu, ali to očito nije dovoljno. Pričala sam s nekoliko studenata medicine i oni kažu da trenutačno imaju dojam da bi se u obiteljskoj medicini više bavili administracijiom nego medicinom. Liječnici u primarnoj zaštiti su toliko preopterećeni administracijom. Te ljude treba rasteretiti, dakle zaposliti dodatno osoblje, koje možda i neće biti medicinsko.

Što se tiče Opće bolnice, ona je prešla u nadležnost države, ali to Županiji ne može biti izgovor. Mi već godinama nemamo dječjeg kirurga, dječjeg radiologa, otišla nam je jedina neuropedijatrica. Dakle, dostupnost usluga za naše ljude bi trebala biti veća. Već tri godine u ladici Ministarstva zdravstva stoji zahtjev da se Služba za internu medicinu preimenuje u kliniku. Da bi bolnica iz opće prešla u kliniku, četiri od pet glavnih djelatnosti moraju biti klinike. To nije samo stvar naziva i simboličnog postavljanja table Klinička bolnica umjesto Opća, jer u trenutku kad se postane klinika, HZZO za istu izvršenu zdravstvenu uslugu plaća bolnici više. A naša bolnica je u minusu. Mi imamo jednu od najmodernijih bolničkih zgrada u državi, s najbolje opremljenim operacijskim salama, ali koja nije u punom pogonu zbog manjka ljudi, ali i loše organizacije. Imamo kupljenu opremu primjerice za angiografiju – dijagnostički pregled za prikaz krvnih žila, koja već dvije-tri godine stoji i skuplja prašinu jer nema tko na njoj raditi, pa Istrijani moraju i za to odlaziti u Rijeku. Na svemu tome mora raditi, uz državu, i Istarska županija. Na koncu, ono od čega se ne smije odustati je studij medicine u Puli. Imamo jako puno Istrijana koji rade na KBC Rebru, u KB Dubravi, u KBC Rijeci, koji žele doći u Pulu, ali žele i predavati studentima i pisati znanstvene radove, što ne mogu bez fakulteta. Sve je to začarani krug.

- IDS će po svemu sudeći za župana kandidirati svog predsjednika Dalibora Pausa, koji je na predsjedničkim izborima žestoko podržavao Zorana Milanovića.

- Ako nešto mrzim u politici, to je nekonzistentnost. Nije mi normalno da se netko slika s Milanovićem i uzima si dio zasluga za njegovu pobjedu na izborima, a da je prije šest mjeseci bio prvi koji ga je prozivao da krši Ustav. Građani su jasno rekli tko je kršio Ustav, a to nije bio Zoran Milanović. Osim toga, Paus je prvi sazvao presicu i upozoravao da Milanovića nipošto ne može podržati na parlamentarnim izborima i da je to što rade on i SDP nečuveno. Ništa osobno protiv Dalibora Pausa, ali ja evo iskreno njegovu podršku Zoranu Milanoviću nisam doživjela kao iskrenu, već samo prigodnu za dizanje osobnog političkog rejtinga. Ne razumijem niti te njegove političke poruke u izbornoj noći i danima nakon izbora predsjedniku Milanoviću da mora razgovarati s Plenkovićem i da je građanima dosta njihovog sukoba. Milanović je u izbornoj noći jasno pružio ruku dijaloga i suradnje, pokazao se pravi državnik koji štiti interese svojih građana i svoje zemlje, a Plenković je zbog svoje osobne taštine zarobio cijelo Predsjedništvo HDZ-a i zabranio HDZ-ovcima da čestitaju Milanoviću na pobjedi te zabranio dolazak na njegovu inauguraciju. Pametnome dosta.

Kad je u pitanju nekonzistentnost, tu je i primjer tunela Učka. Lijepo je populistički reći "ajmo da tunel bude besplatan", a desetljećima su tolerirali da koncesionar dobiva naknadu za manjak prometa u zimskom periodu. Oni su mudro šutili, a mi smo upozoravali da to nije normalno. A sada, kada dobro znaju za zaduženje od milijardu eura za novu cijev Učke, dovršetak Ipsilona i ostale radove, zagovaraju besplatan tunel! Pa zašto ga niste zagovarali posljednjih 30 godina nego samo sad, populistički pred lokalne izbore!? Treba biti odgovoran političar i reći – da, građani, želimo besplatan tunel, ali onda znajte, nema izgradnje dvostrukog nadvožnjaka kod Lima i Mirne, nema spoja Istarskog ipsilona do Matulja i nema Istarskog iksa, odnosno omogućavanja spajanja Istrijanima s istočne obale na ipsilon, kako ne bi više bili “slijepo crijevo” u smislu cestovne infrastrukture. Svakako i apsolutno za strance mora biti puna cijena tunelarine i vožnje dionicama istarskog ipsilona.

Mislim da je veći prioritet pozabaviti se županijskim lokalnim cestama na kojima naše stanovništvo svakodnevno prometuje, a u velikom su opterećenju i tijekom ljetnih mjeseci. ŽUC ima 1.275 kilometara cesta, od kojih su neke u nikad gorem stanju. Zašto ne rade na tome da ŽUC-evi dobiju dio naknade za registraciju vozila i od litre goriva, za održavanje lokalnih cesta? Tu je i pitanje željeznice, koje se rješava presporo, a željeznička infrastruktura u nama pograničnim zemljama poput Italije jedne su od najboljih u Europi.     

Zašto IDS nije zagovarao besplatan tunel posljednjih 30 godina nego samo sad, populistički pred lokalne izbore!? Treba biti odgovoran političar i reći – da, građani, želimo besplatan tunel, ali onda znajte, nema izgradnje dvostrukog nadvožnjaka kod Lima i Mirne, nema spoja Istarskog ipsilona do Matulja i nema Istarskog iksa

- Završava mandat Filipa Zoričića. Kakvim ga ocjenjujete?

- Prekasno je išao u donošenje odluka. Prije je trebao lupiti šakom o stol. Mi kao grad od 50.000 ljudi i dalje nemamo pročistač, ne znamo što će biti s projektom Pula centar, i dalje nije riješen Kaštijun, za koji je doduše potrebno zajedničko rješenje problema Grada Pule, Istarske županije i ostalih gradova i općina u Istri. Također, vidljivo je da kapitalni projekti koji su bili najavljeni, poput projekata Pragrande i Marsovo polje, nisu izvršeni, a imam velike skepse i prema projektu pulskog inovacijskog centra na Vallelungi, jer se radi o državnom zemljištu, ne gradskom, i opet ulazimo u problematiku imovinsko-pravnih odnosa zbog kojih je dijelom i pala realizacija nekih od kapitalnih projekata u Puli . Mogu zaključiti da je to bila samo lista dobrih želja, koja nije ispunjena. Ne kažem da su namjere bile loše, ali gradska uprava se osula, imamo problem neefikasnosti. Da se moglo bolje, moglo se.

- Od kandidature Peđe Grbina krenule su i kritike Zoričića, premda ga je SDP tijekom cijelog mandata podržavao.

- Mi smo glasali za ono što smatramo da je dobro. U proračunu za 2025. su neki projekti koje možemo nazvati projektima SDP-a. Na primjer, vrtić na Svetom Polikarpu-Sisplacu, s obzirom da je nedostatak mjesta u jaslicama i vrtićima jedan od najvećih gradskih problema.

- I na koncu se možem dotaknuti Rojca. To vam je bila česta tema na sjednicama Vijeća, a najavljena je i tematska sjednica. Koji su glavni problemi tamo?

- U Rojcu je 106 udruga kojima su ugovori o zakupu istekli 2019. godine, a dobar dio je plaćao kunu po kvadratu. Nemam ništa protiv toga, ali treba jasno razgraničiti vrijedne udruge u Rojcu od onih kojih u tom nesređenom kaosu s istekom ugovora o zakupu love u mutnom. Da ne govorim koliko udruga nema potreban prostor za rad i vjerujem da bi se u Rojcu, kad bi se napravila adekvatna analiza korištenja prostora, našlo i za njih mjesta. S druge strane, poduzetnici u centru grada plaćaju gradske prostore po nekoliko tisuća eura mjesečno, a u Rojcu imate i udruge koje se bave komercijalnom djelatnošću. Ne plaćaju zakup, nemaju legaliziran boravak, a ostvaruju prihode od toga. Uz sve to, problem je i nedovoljna uređenost Rojca, sanitarnih čvorova i ostalog. Sad se planira 10,5 milijuna eura ulaganja kroz ITU mehanizam, ali prema mojim informacijama projekt je pod znakom pitanja jer ministarstvo, sasvim opravdano, postavlja pitanje tko su korisnici tih prostora i imaju li ugovore o zakupu. Kad su u pitanju EU fondovi za projekte iz javnog sektora, te stvari trebaju biti riješene i tamo ne smije biti komercijalne djelatnosti. Nadam se da taj novac neće propasti.