Temperaturni ekstremi zabilježeni 2024. godine još će dugo biti spominjani

Neobično toplo vrijeme, kojem svjedočimo posljednjih dana godine, samo je još jedan zanimljiv ekstrem koji je na području Istre zabilježen u 2024. U već dugoj povijesti mjerenja, ovo je jedinstveni slučaj da se na pojedinim mjestima širom središnje Istre na samom kraju godine bilježe temperature zraka od za ovo doba godine nestvarnih dvadesetak stupnjeva.

Kraj 2024. samo je jedan od nekoliko zanimljivih i upozoravajućih ekstrema, koji su na području Istre zabilježeni unatrag godine dana. Ovom ću se prilikom prije svega osvrnuti na temperature zraka koje su u protekloj godini zabilježene na istarskim meteorološkim postajama. Temperature zraka su, uz podatke o količini oborina, svakako najznačajniji meteorološki podaci koji obilježavaju klimu nekog područja.

Ova je godina svakako bila posebna, a temperaturni ekstremi koji su zabilježeni još će sigurno dugo biti spominjani.

Kolovoške tropske vrućine

Najtopliji mjesec ikad zabilježen u Istri bio je ovogodišnji kolovoz koji je obilježio čitavo ljeto:u cijelosti je protekao uz tropske vrućine koje su do pred nekoliko desetljeća djelovale kao toplinski ekstremi nekih dalekih krajeva. Prosječna dnevna maksimalna temperatura zraka iznosila je čak 34 stupnja. Zabilježeno je čak 28 vrućih dana s temperaturom zraka iznad 30 stupnjeva. Pri tome je zabilježeno čak 15 ekstremno vrućih dana s temperaturom iznad 35 stupnjeva.

Temperature su u više navrata iznosile blizu 40 stupnjeva, što je sve do nedavno bilo nezamislivo za Istru. Pritom svakako treba spomenuti da je sličnih vrućih ljetnih mjeseci posljednjih godina bilo dosta, a ovogodišnji kolovoz samo jedan od njih koji je tek nešto malo topliji. Budući da su nam ljeta sve duža i sve toplija, gotovo je sigurno da će uskoro biti zabilježeni još topliji mjeseci koji bi mogli značajno utjecati na svakodnevni život, ali i na istarsko gospodarstvo.

Ekstremno toplo ljeto

Osim ekstremno vrućeg kolovoza, i čitavo je ljeto bilo u samom vrhu najtoplijih istarskih ljeta u dugoj povijesti mjerenja temperature zraka. Bez obzira što je početak ljeta bio nešto svježiji i kišovitiji, sva su tri ljetna mjeseca bila znatno toplija od dugogodišnjih prosjeka.

Topla i duga ljeta su uobičajena i gotovo redovita već punih dvadesetak godina. Pritom treba spomenuti da se iz godine u godinu povećava broj vrućih ljetnih dana te broj sunčanih dana, a bilježe se i sve jače i dugotrajnije suše. Prvenstveno to vrijedi za jug Poluotoka, dok je u unutrašnjosti Istre situacija nešto povoljnija.

Tijekom srpnja i kolovoza u Puli je zabilježeno čak 58 sunčanih dana, 3 su dana bila djelomično sunčana a samo je jedan dan bio potpuno oblačan. Ovogodišnji mjesec kolovoz ostati će zapisan po još jednom rekordu koji se nešto rjeđe spominje. Tijekom čitavog mjeseca temperatura zraka u Puli niti jednog se dana ni noći nije spustila ispod 20 stupnjeva. I po tom podatku ovogodišnji kolovoz jedinstven i do ove godine nezabilježen mjesec. Ukoliko se trend vrućih i sušnih ljeta nastavi, sasvim je izgledno da će se uskoro zabilježiti ljeto u kojem će svi dani biti sunčani, da će biti i sve više ekstremno vrućih dana, te da će i ljetne suše sve duže trajati.

Ekstremno topla godina

Kako su nam ljeta sve toplija isto vrijedi i za ostala godišnja doba. Pravih zima nema već jako dugo, proljetno vrijeme traje kratko a samo kraj godine donosi obilnije i učestalije kiše. Postupno ulazimo u godine sa samo dva godišnja doba, sušni i topli period od svibnja do listopada, i kišni jesenski period u preostalom djelu godine. Budući se kontinuirana mjerenja temperature zraka u Istri vode već punih 75 godina, zanimljivo je osvrnuti se na zabilježene podatke i vidjeti sliku događaja u posljednjih gotovo osam desetljeća i možda predvidjeti što nas čeka idućih godina kad su u pitanju temperature zraka. Da bi dobili takvu sliku usporediti ću podatke zabilježene na meteorološkoj postaji u Puli i druge koja se nalazi u Pazinu. Na priloženoj slici prikazane su prosječne godišnje temperature zraka u Puli i Pazinu za razdoblje od 1950. pa sve do 2024. godine. Već na prvi pogled nameće se nekoliko zanimljivih zaključaka:

- Obje su krivulje vrlo slične što je i očekivano budući Pula i Pazin i nisu previše međusobno udaljeni.

- Prema prosječnim godišnjim temperaturama zraka Pula je za tri, ponekad i do četiri stupnja toplija o Pazina, razlog tome je prije svega po jačem utjecaju mora. Amplitude između maksimalnih i minimalnih temperatura su znatno manje u priobalnom djelu od onih u središnjoj Istri.

- Sve do početka novog stoljeća prosječne su temperature malo varirale i iznosile su oko 14 stupnjeva u Puli a oko 11 stupnjeva u Pazinu. uz vrlo mala odstupanja. Početkom novog stoljeća jasno je vidljiv postupni porast prosječnih temperatura zraka a još je jasnije vidljiv nagli skok i sve veći porast koji se događa posljednjih nekoliko godina. Rezultat toga je da je godina, koja je upravo na odlasku, najtoplija u povijesti mjerenja. Isto vrijedi i za Pulu i Pazin ili još preciznije isto vrijedi i za čitavu Istru. Godina koja upravo završava za puna je tri stupnja toplija od prosjeka koji su bilježeni u drugoj polovici 20. stoljeća. U tako kratko vrijeme to je ogroman porast a posljedice koje bi u narednim godinama mogle nastupiti mogle bi biti veoma nepovoljne za ovdašnje gospodarstvo ali i za svakodnevan život. Ugodna klima koja stoljećima obilježava Istru mogla bi ubrzo postati neugodna i ne tako poželjna za ovdašnje ljude i mnogobrojne goste. Možemo se samo nadati da će se ovdje vidljivi trendovi usporiti ili možda kroz koju godinu okrenuti u suprotnom smjeru. Cijeli se svijet suočava sa značajnim porastom temperatura i promjenom klime, vidljivo je da ni Istra nije izuzetak, godine koje dolaze sigurno će biti veliki izazov, kako za istarsko gospodarstvo tako i za život na ovim prostorima. (Priredio: MARIO GRABAR, meteorolog u mirovini)