MARINKO ŠKARE: 'Na putu smo prema sveučilištu budućnosti'

Marinko Škare nedavno je, po drugi put, izabran za rektora Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Ugledni znanstvenik i profesor uvijek je zanimljiv sugovornik, koji vrlo otvoreno govori o aktualnim temama, pa bile one i političke naravi. U prvom dijelu intervjua koji je Škare dao za Istarski.hr ipak se ne dotičemo politike, već isključivo razgovaramo o njegovom prvom mandatnom razdoblju na čelu pulskog Sveučilišta i onome što će uslijediti u drugom.

- Istra mora biti ta koja će ponuditi sebi i drugima potpuno novi razvojni obrazovni model jer ovaj koji postoji na nacionalnoj razini je rudimentaran i ne može dati rješenja ni za postojeće, a kamoli za izazove i probleme s kojima ćemo se susresti u budućnosti. Izjavili ste to nakon što ste izabrani za rektora pulskog Sveučilišta u prvom mandatu. Što biste po tom pitanju rekli danas u situaciji kada je pred Vama drugi rektorski mandat? Postoje li u Istri barem natruhe novog obrazovnog modela koji očito zagovarate?

- U proteklom razdoblju postavili smo temelje za novi razvojni obrazovni model, a u sljedećem mandatnom razdoblju planira se njegova snažnija implementacija. Konkretno, već smo napravili značajne iskorake. Prvo, završili smo izgradnju novog sveučilišnog kampusa koji nam daje infrastrukturne preduvjete za razvoj moderne obrazovne institucije. No, infrastruktura je samo temelj, ono što je ključno je sadržaj koji u nju unosimo i ljudi. Razvili smo nekoliko inovativnih elemenata koji čine jezgru novog obrazovnog modela. Posebno bih istaknuo našu stratešku odluku da snažno integriramo STEAM područja s tradicionalnim disciplinama. Nije riječ samo o dodavanju tehnoloških predmeta - razvijamo istinski interdisciplinaran pristup gdje se, primjerice, umjetnost povezuje s tehnologijom, a društvene znanosti s prirodnim.

Umjetnom inteligencijom do personaliziranog obrazovanja

Drugi važan element je naša odluka da budemo predvodnici u primjeni generativne umjetne inteligencije u obrazovanju. U partnerstvu s CARNET-om razvijamo Centar za istraživanje i razvoj generativne AI, što će revolucionirati način na koji podučavamo i učimo. Ovo nije samo tehnološka inovacija, to je fundamentalna promjena u pristupu obrazovanju. Također, razvijamo snažnu međunarodnu komponentu kroz nove studijske programe na engleskom jeziku i online programe koji će biti dostupni studentima iz cijelog svijeta. Time stvaramo obrazovni model koji je istovremeno duboko ukorijenjen u lokalnoj zajednici, ali i globalno konkurentan. Nije nam cilj zamijeniti naše studente međunarodnima, dapače, cilj je privući međunarodne studente i kroz resurse koje ćemo tim putem ostvariti ponuditi našim studentima bolje uvjete studiranja, stipendiranja, prakse, zapošljavanja i na taj način ih privući da odaberu naše Sveučilište i Istru.

No, ono što je možda najvažnije - gradimo model koji je adaptibilan i spreman na promjene. Kroz blisku suradnju s gospodarstvom, odličnu suradnju sa školama u Istri te praćenje globalnih trendova, stvaramo sustav koji se može brzo prilagoditi novim potrebama i izazovima. Dakle, da, u Istri ne vidim samo obrise novog obrazovnog modela, već njegove konkretne temelje koji će u sljedećem mandatnom razdoblju doživjeti snažniji uzlet. Ovaj model može i treba postati primjer drugima kako transformirati visoko obrazovanje za izazove 21. stoljeća.

Uvodimo fleksibilnije kurikulume: student ekonomije može uzeti kolegije iz područja umjetne inteligencije ako ga zanima njena primjena u poslovanju

- Tada ste spominjali personalizirano obrazovanje. U kojoj mjeri bi se ono moglo primijeniti na pulskom Sveučilištu?

- Personalizirano obrazovanje je jedan od ključnih stupova našeg razvojnog programa i već poduzimamo konkretne korake prema njegovoj implementaciji. Kroz primjenu generativne umjetne inteligencije razvijamo sustave koji će omogućiti prilagodbu načina i tempa učenja individualnim potrebama svakog studenta. To nije znanstvena fantastika - već sada razvijamo platformu koja će moći pratiti napredak studenata i prilagođavati sadržaj njihovim potrebama i stilu učenja. Uvodimo i fleksibilnije kurikulume koji omogućuju studentima veću slobodu u kreiranju vlastitog obrazovnog puta. Konkretno, u našem programu do 2029. predviđamo da će studenti moći kombinirati kolegije iz različitih područja prema svojim interesima i karijernim ciljevima. Na primjer, student ekonomije može uzeti kolegije iz područja umjetne inteligencije ako ga zanima primjena AI-ja u poslovanju. Treći aspekt je mentorski sustav koji razvijamo. Svaki student će imati mentora koji će ga voditi kroz studij, pomagati mu u odabiru kolegija i razvoju karijere. Već smo započeli s pilot programom, a u sljedećem mandatu planiramo njegovo proširenje na sve studente.

Nova faza razvoja Sveučilišta

Implementiramo i hibridni model nastave koji kombinira najbolje od tradicionalnog i online obrazovanja. Student će moći dio nastave pratiti online, prema vlastitom tempu, dok će se uživo fokusirati na praktični rad, diskusije i projekte. Time stvaramo obrazovno okruženje koje se prilagođava životnim okolnostima i obvezama svakog studenta. Naravno, svjestan sam da je ovo ambiciozan plan koji zahtijeva značajne resurse i promjenu mindseta. Ali s našim novim kampusom, tehnološkom infrastrukturom i, najvažnije, predanim nastavnim osobljem, uvjeren sam da možemo biti predvodnici u personaliziranom pristupu visokom obrazovanju.

- Prije četiri godine imali ste program na osnovu kojeg Vam je i povjeren rektorski mandat. Koliko ste toga uspjeli ostvariti i što konkretno?

- Kada pogledam unatrag na protekli mandat, mogu s ponosom reći da smo, usprkos izazovnim vremenima i određenim ograničenjima, ostvarili nekoliko ključnih strateških ciljeva. Najvažnije postignuće je svakako realizacija novog sveučilišnog kampusa. Uspješno smo priveli kraju ovaj kapitalni projekt, čime smo osigurali moderne prostorne kapacitete za razvoj Sveučilišta. To nije bila samo građevinska investicija, stvorili smo preduvjete za kvalitetniju nastavu, istraživanje i studentski život. Drugi značajan uspjeh je digitalna transformacija. Uspješno smo implementirali online i hibridne modele nastave. Razvili smo i vlastitu digitalnu infrastrukturu te započeli s primjenom naprednih tehnologija u obrazovanju. Povećali smo broj međunarodnih partnerstava i pokrenuli nove studijske programe i sada se radi na programima na engleskom jeziku. Posebno bih istaknuo međunarodne doktorske programe i jačanje mobilnosti studenata i nastavnika. Što se tiče istraživačke izvrsnosti, uspjeli smo značajno povećati broj znanstvenih publikacija u prestižnim časopisima i pokrenuti nekoliko važnih istraživačkih projekata. Osigurali smo i financiranje za razvoj istraživačke infrastrukture.

Povećali smo broj međunarodnih partnerstava i pokrenuli nove studijske programe: radimo na programima na engleskom jeziku

Ipak, moram biti iskren, neki ciljevi nisu ostvareni u potpunosti, prvenstveno zbog objektivnih okolnosti, a to su vremenski zahtjevi za digitalnu transformaciju i promjenu obrazovnog modela. No, te "neostvarene" ciljeve sada još bolje shvaćam i imam jasniju viziju kako ih realizirati u sljedećem mandatu. Ciljevi u prijašnjem mandatu realizirani su oko 70 posto, s time da sadašnji mandat završava 30. rujna 2025. te ima vremena da se još neki ciljevi realiziraju. Htio bih napomenuti da smo stvorili temelje za ambicioznije iskorake u budućnosti. S novim kampusom, moderniziranom infrastrukturom i iskustvom koje smo stekli spremni smo za novu fazu razvoja našeg Sveučilišta.

Internacionalizacija i inovacija 

- Kakva je Vaša vizija suvremenog Sveučilišta, to jest koliko ste od onoga što smatrate da je potrebno napraviti ugradili u svoj novi rektorski program?

- U novom programu "Vizija 2029" jasno sam definirao što smatram suvremenim sveučilištem i kako to možemo ostvariti. Suvremeno sveučilište mora biti inovativno, integrirano i internacionalizirano - to su tri ključna stupa na kojima gradimo našu viziju. Inovativnost vidim kroz nekoliko ključnih aspekata. Prvi je svakako primjena generativne umjetne inteligencije u obrazovanju - ne kao pomoćnog alata, već kao fundamentalne komponente koja će transformirati način na koji podučavamo i učimo. U programu su detaljno razrađene planirane aktivnosti novoosnovanog Centra za istraživanje i razvoj generativne AI u partnerstvu s CARNET-om. Integracija se odnosi na povezivanje različitih disciplina kroz STEAM pristup. Ne želimo više izolirane fakultete, želimo ekosustav gdje se prirodne znanosti susreću s umjetnošću, gdje tehnologija podupire humanistiku, gdje se stvara novo znanje kroz interdisciplinarnu suradnju. To nije samo fraza, u program smo ugradili konkretne korake za razvoj interdisciplinarnih studijskih programa.

Internacionalizacija je treći ključni element. Predviđamo značajno povećanje broja programa na engleskom jeziku, razvoj online studija dostupnih studentima iz cijelog svijeta te jačanje međunarodnih partnerstava. Do 2029. želimo postići da 15 posto naših studenata budu međunarodni studenti. No, suvremeno sveučilište mora biti i duboko povezano sa svojom zajednicom.

Ne želimo više izolirane fakultete, želimo ekosustav gdje se prirodne znanosti susreću s umjetnošću

Zato smo u program ugradili snažnu komponentu suradnje s gospodarstvom, razvoj poduzetničkog ekosustava i programe cjeloživotnog obrazovanja. Želimo biti pokretač razvoja naše regije kroz naš program Sveučilište u zajednici.

Posebno bih naglasio i digitalnu transformaciju - ne samo kroz tehnologiju, već kroz fundamentalno drugačiji pristup obrazovanju koji kombinira najbolje od tradicionalnog i digitalnog svijeta. U program smo ugradili razvoj personaliziranih sustava učenja, hibridnih modela nastave i naprednih digitalnih alata za podršku studentima. Sve ovo podupire moderna infrastruktura našeg novog kampusa, ali infrastruktura je samo temelj. Ono što je ključno su ljudi - zato program predviđa značajna ulaganja u razvoj nastavnog osoblja, privlačenje međunarodnih talenata i stvaranje poticajnog radnog okruženja. Ovo je ambiciozan program, ali je istovremeno i realan, svaka komponenta ima jasno definirane korake implementacije i mjerljive pokazatelje uspjeha. To je naš put prema sveučilištu budućnosti.

Novi programi u STEAM području

- Zabrinjava li Vas činjenica da je na pulskom Sveučilištu iz godine u godinu sve manje upisanih studenata?

- Da, trend smanjenja broja studenata je zabrinjavajući u Hrvatskoj, a time i za nas, ali imamo jasan plan kako to promijeniti i to već radimo. Pokretanjem online studijskih programa značajno smo promijenili trendove te sada imamo veliki interes za upis tih programa. Ove godine smo konkurentnost Sveučilišta, kada je riječ o upisima, podigli na nacionalni prosjek, dok je prije postojao široki jaz. No, tu moramo razumjeti širi kontekst - suočavamo se s demografskim izazovima i pojačanom konkurencijom u visokom obrazovanju. Međutim, to ne smije biti izgovor. U našem programu do 2029. definirali smo nekoliko ključnih strategija za povećanje broja studenata. Prva strategija je razvoj novih, tržišno relevantnih studijskih programa. Pokrećemo nove programe u STEAM području, razvijamo interdisciplinarne studije i uvodimo inovativne programe poput onih vezanih uz umjetnu inteligenciju, digitalne tehnologije i održivi razvoj. Zatim je tu već spomenuta internacionalizacija. Treća strategija je jačanje kvalitete i atraktivnosti studiranja. Novi kampus, personalizirani pristup obrazovanju, primjena najsuvremenijih tehnologija i snažna povezanost s gospodarstvom učinit će naše Sveučilište privlačnijim izborom za studente. Četvrta strategija je razvoj online programa koji će nam omogućiti da dosegnemo nove skupine studenata, posebno one koji zbog posla ili drugih obveza ne mogu studirati u tradicionalnom obliku.

Radimo i na jačanju veza sa srednjim školama u regiji i širenju svijesti o mogućnostima koje nudi studiranje u Puli. Želimo da mladi prepoznaju prednosti studiranja na modernom, dinamičnom sveučilištu u svojoj regiji. Uvjeren sam da ćemo provedbom ovih strategija ne samo zaustaviti pad broja studenata, već i ostvariti značajan rast u narednim godinama.

Tradicionalni ekonomski programi više nisu dovoljni

- Kako tumačite to što je puno manje studenata na Fakultetu ekonomije i turizma s kojeg Vi dolazite?

- To je bio trend posljednjih nekoliko godina, ali sada više nije. Pokretanjem online studija Primijenjena ekonomija studenti se vraćaju na FET i bilježi se rast broja studenata. U našem programu razvoja do 2029. predvidjeli smo konkretne mjere za revitalizaciju FET-a. Radimo na potpunoj modernizaciji studijskih programa. Tradicionalni ekonomski programi više nisu dovoljni - razvijamo nove, interdisciplinarne programe koji kombiniraju ekonomiju s digitalnim tehnologijama, održivim razvojem i umjetnom inteligencijom.

Primjerice, planiramo pokrenuti nove programe poput "Digital Business and Economics", "Sustainable Tourism Management" i "FinTech". Ovo nisu samo novi nazivi, to su temeljito redizajnirani programi koji odgovaraju na stvarne potrebe tržišta rada. Značajno pojačavamo praktičnu komponentu studija. Kroz naš Studentski poduzetnički inkubator i partnerstva s vodećim tvrtkama u regiji omogućujemo studentima da steknu stvarno poslovno iskustvo tijekom studija. Uvodimo i fleksibilnije modele studiranja, uključujući online i hibridne programe, koji će biti dostupniji zaposlenim osobama i međunarodnim studentima. Vjerujem da će ove promjene, zajedno s novom infrastrukturom i tehnologijama, ponovno učiniti FET još atraktivnijim izborom za studente.

Visoko obrazovanje se mijenja i moramo se prilagoditi.  To ne znači napuštanje tradicionalnih disciplina, već njihovu transformaciju za 21. stoljeće

- Što će se dogoditi sa studijima koji ne zanimaju studente? Recimo, latinski je ukinut. Čeka li ista sudbina i druge studije koji ne privlače nove studente?

- Ono što radimo je transformacija tradicionalnih programa kroz nekoliko ključnih pristupa. Razvijamo interdisciplinarne kombinacije gdje "klasične" discipline povezujemo s modernim područjima. Na primjer, povezivanje humanističkih znanosti s digitalnim tehnologijama kroz digitalne humanističke znanosti. Moderniziramo i način izvođenja nastave. Kroz hibridne modele učenja i personalizirani pristup možemo održati kvalitetu obrazovanja čak i s manjim grupama studenata. Tražimo nove niše i specijalizacije koje mogu revitalizirati tradicionalne programe. Primjerice, povezivanje tradicionalnih disciplina s potrebama kulturnog turizma ili digitalnog izdavaštva.

No, moramo biti i realni, visoko obrazovanje se mijenja i mi se moramo prilagoditi tim promjenama. To ne znači napuštanje tradicionalnih disciplina, već njihovu transformaciju za 21. stoljeće. Cilj nam je očuvati akademsku izvrsnost i kulturnu baštinu, ali na način koji je održiv i relevantan za današnje vrijeme. Kao netko tko se bavi strateškim razvojem na svim razinama, moram napomenuti, ukidanje ne postoji kao model/rješenje već postoji samo transformacija/evolucija. Fenomen ukidanja je nešto čime se moramo pozabaviti u Hrvatskoj jer ukidanje bilo čega strateški ne doprinosi ničemu i stvara ogroman oportunitetni trošak. Rješenje je evolucija programa studija, a ne ukidanje.

U idućem nastavku Škare govori o tome kakvi su daljnji planovi za novi kampus koji, prema njegovom mišljenju, ne smije biti izolirani otok u gradu, o svom znanstvenom radu, spominje svoje odrastanje na Verudi, otkriva da nikada nije bio član niti jedne stranke te pojašnjava zašto smatra da nas očekuje ekonomski armagedon.