Sud ugovornu kaznu za parkiranje smatra nezakonitom, a Pula parking odgovara da zapravo ne naplaćuje kazne
Piše: Bojan Žižović
Pula parking je nezakonito pokušao naplatiti kaznu za parkiranje, sukus je nedavne nepravomoćne presude Općinskog suda u Puli, koja, prema onome što su nam odgovorili iz Pula parkinga, odstupa od sudske prakse. Gradska tvrtka koja upravlja parkiralištima u Puli je, naime, pokrenula ovršni postupak protiv jedne Puležanke, budući da nije platila kaznu, to jest dnevnu parkirnu kartu, a sud je, pozivajući se i na odluku Ustavnog suda iz 2008., zauzeo stav da je riječ o ugovornoj kazni koja se ne može odnositi na novčane obaveze te je ukinuo platni nalog, odnosno Puležanku oslobodio od plaćanja kazne.
No, u Pula parkingu su sigurni da će na kraju uspjeti naplatiti svoja potraživanja. U iscrpnom odgovoru na naš upit naglasili su da županijski sudovi kao drugostupanjska tijela do sada nisu niti jednom odlukom prihvatili stajalište prema kojem dnevna parkirna karta predstavlja ugovornu kaznu.
„Nažalost, u praksi se ponekad događa da pojedini suci odstupaju od ustaljene sudske prakse, što rezultira donošenjem odluka koje nisu u skladu s istom. Naime, pozivanje prvostupanjskog suda na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske u ovom konkretnom slučaju nije primjenjivo te predstavlja pogrešnu primjenu materijalnog prava, jer se potraživanje odnosi na neplaćenu dnevnu parkirnu kartu, a ne na ugovornu kaznu. U odluci Ustavnog suda jasno je istaknuto da dnevna parkirna karta nije isto što i ugovorna kazna, te da se odredbe koje se odnose na ugovornu kaznu ne mogu primjenjivati u konkretnim predmetima“, smatraju u Pula parkingu.
Ističu da postoji mnogobrojna sudska praksa u istovrsnim predmetima u kojima je zauzet jasan stav da parkiranjem vozila bez plaćanja satne parkirne karte na parkiralištu koje je pod naplatom, korisnik parkirališta sklapa ugovor o korištenju javnog parkirališta s naplatom, i to kao ugovor za cjelodnevno korištenju javnog parkirališta za koje je isti dužan platiti i dnevnu parkirnu kartu, neovisno o tome koliko je vremena koristio parkiralište.
„Korisnici usluge parkiranja moraju biti svjesni činjenice da za parkiranje na javnom parkiralištu moraju platiti satnu kartu za svaki započeti sat parkiranja, a ukoliko to izostane, isti su dužni platiti iznos izdane im dnevne parkirne karte. Dnevna parkirna karta ne može se smatrati nikakvom vrstom kazne, već je to jedini način da pružatelj usluge naplati pružanje svoje usluge, obzirom da isti ne može za svaki parkirani automobil utvrditi koliko se točno sati bez plaćanja zadržao na parkiralištu. Pula parking d.o.o. kao pružatelj usluga parkiranja ne naplaćuje ugovornu kaznu korisnicima koji parkiraju vozilo sukladno obilježenoj horizontalnoj prometnoj signalizaciji, pritom koristeći samo jedno parkirno mjesto, bez valjane satne karte. U takvom slučaju, korisnik parkirališta sklapa ugovor o korištenju javnog parkirališta s naplatom, prihvaćajući opće uvjete ugovora koji uključuju obvezu plaćanja dnevne parkirne karte“, poručuju.
S druge strane, sudac Općinskog suda u Puli u spomenutoj presudi navodi: „Okolnost da korisnik usluge parkiranja nije platio minimalni iznos korištenja te usluge daje pravo davatelju usluge da potražuje isplatu cijene usluge za vrijeme koje je usluga korištena, pa i zatezne kamate koje bi korisnik zbog kašnjenja bio dužan platiti, no nikako ne daje pravo davatelju usluge da zbog neplaćanja cijene usluge potražuje unaprijed određeni iznos neovisno o pruženoj usluzi odnosno ugovornu kaznu. Naposljetku, stav je ovog suda i da je suprotno načelu savjesnosti i poštenja te načelu jednakosti činidbi tvrditi da činjenica neplaćanja sata korištenja usluge parkiranja predstavlja pristanak da se plati cijena parkiranja u trajanju od 24 sata.“