Najavljena je obnova istarske pruge, ali radova još nema na vidiku. Gdje je zapelo to s bržim vlakovima?

Iz Hrvatskih željeznica još su prije osam mjeseci objavili o pokrenutoj javnoj nabavi za obnovu pruge u Istri, no radova nema na vidiku. Gdje je zapelo s tom investicijom teškom 55 milijuna eura?

„U tijeku je razmatranje dobivenih ponuda, rok za njihovu dostavu bio je 14. kolovoza“, odgovorili su nam iz HŽ Infrastrukture. Nisu precizirali kad se može očekivati početak radova.

Konkretno, radi se o 50-kilometarskoj dionici od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, na pruzi državna granica – Buzet – Pula. Investicija iznosi 55 milijuna eura, a radovi će trajati čak tri godine. Obnavljat će se tračnice i pragovi, prolazne skretnice i prolazni kolosijeci kroz kolodvore te podloga na cestovnim prijelazima.

To će omogućiti da se brzina vlaka s trenutne 50–60 podigne na onu prvotnu, za koju je pruga i projektirana, odnosno na 80 kilometara na sat.

Radovi će trajati čak tri godine, a u to vrijeme promet će biti posebno organiziran. To podrazumijeva prijevoz putnika autobusima i uvođenje laganih vožnji u slučaju kada se radovi izvode paralelno s prometovanjem.

Iz HŽ Infrastrukture, nadalje, naglašavaju da su pokrenuti važni koraci u obnovi regionalne pruge od državne granice sa Slovenijom, preko Buzeta do Pule, duge 91 kilometar te one lokalne 53-kilometarske od Lupoglava do Raše.

„To će rezultirati njihovim spajanjem s ostatkom željezničke mreže u Hrvatskoj, ali i Europi. Od 144 kilometra pruga, koliko ih ima u Istri, prvotno će biti obnovljeno više od trećine“, napominju.

Pri kraju je, naime, izrada studije revitalizacije lokalne pruge Lupoglav – Raša i željezničkih kolosijeka u luci Bršica: analizirana je opravdanost ulaganja s obzirom na predviđeni teretni prijevoz prema potrebama Lučke uprave Rijeka za spomenuti terminal.  Očekuje se izrada daljnje dokumentacije.

K tome, izrađuje se studija obnove i modernizacije regionalne pruge državna granica – Buzet – Pula: analizira se opravdanost te investicije s mogućnošću elektrifikacije, s obzirom na moguće ponovno uvođenje teretnog prijevoza i rast putničkog prometa, prenijeli su iz HŽ Infrastrukture.