Umjetnički i znanstveni odgovori na kataklizmička vremena

„Vlasti su u našim krajevima ukinule su budućnost, ali su ukinule i sadašnjost. Drže nas zarobljenima u nekom trenutku prošlosti kako uopće ne bi postavljali pitanja“, kazala je Dubravka Stojanović, ugledna povjesničarka i intelektualka par excellance, sveučilišna profesorica iz Beograda, koja je bila gošća Doručka s autorom u utorak, petog dana 30. Sa(n)jam knjige u Istri. Svojim je promišljanjima i znanstvenim mikrokozmosom otvorila još jedan dan za pamćenje na ovogodišnjem Pulskom festivalu knjiga i autora.

Na pitanje Aljoše Pužara o žrtvoslovlju, Dubravka Stojanović je kazala da je točniji pojam „žrtvoslavlje“ koji je skovao Marino Badurina, doktorand iz Rijeke, te istaknula: “Mi danas živimo političke posljedice žrtvoslavlja: žrtva ne može biti kriva, žrtvi je sve dozvoljeno - što vidimo na primjeru Izraela. Uz to, žrtvi su svi dužni, a traumatični poraz zakopan je u ulogu žrtve koja je blokirana u svojoj poziciji boli za samim sobom što joj ne dozvoljava da vidi drugoga. Zlostavljanje žena o kojem svakodnevno svjedočimo i vrste mučenja govore od društvenoj patologiji koja proizlazi iz ratnih ’90-ih koje su ukinule empatiju i danas to otvara nove probleme kojima se treba baviti.“

Publika Histrokozmosa bila je počašćena predstavljanjem treće ovogodišnje Sakramenske. Bila je to Sunčica Mustač, zaštitnica i čuvarica istarske baštine, povjesničarka umjetnosti, konzervatorica, sveučilišna profesorica i znanstvenica koja je sve očarala, a pratio ju je  vinar Dimitri Brečević sa svojim refoškom, biodinamičkim vinom iz njegove vinarije nadomak Buzeta. Odmjerena i decentna voditeljica Iva Đorđa Nemec kazala da njene goste povezuje to što su „oboje mladi i jako strastveni u svome poslu, kao i činjenica da nisu rođeni u Istri nego je Istra odabirom postala njihova zemlja. Došli su, zasukali rukave i osvijetlili Istru.“ Sunčica Mustač je u čast Brečevićevog vina ispričala priču o prvoj rekonstrukciji Sikstinske kapele kada su  Michelangelove freske u 18. stoljeću čistili vinom, malvazijom iz Grčke, te kazala da Valvazor piše o vinima iz Čepića koja su toliko duboka da nakon njih ne treba jesti.

Sunčica Mustač, koju je Milan Rakovac opisao kao „karijatidu koja na sebi nosi planetu i čuva naše veliko blago Ivana i Vincenta iz Kastva“, naglasivši da je nasljednica velikog Branka Fučića, posebno je nadahnuto govorila o prof. Ivanu Matejčiću, osnivaču Konzervatorskog odjela u Puli i suradnji s njim. Povezano je to s njezinim dolaskom u Pulu i poslom konzervatorice, odnosno „stajanjem u rovu“ te „obranom i zaštitom“. Vrlo je zorno na primjeru  sirene iz Svetog Mihovila Banjolskog kraj Peroja, objasnila kako povjesničar umjetnosti prevodi ideju onodobnog autora u današnji jezik, a s posebnim poštovanjem govorila je o iskustvu rada na izložbi „Gajba i tić“, a što je bio njen prvi kustoski rad i istaknula da je pri tome puno naučila od velikog Mauricija Ferlina.

Poslijepodne na Sajmu otvorio je Andrij Ljubka sa svojim romanom „Karbid“ (Fraktura). Bio je gost Slavenskog đardina kojeg je vodila fantastična voditeljica Ivana Peruško i autoru u uvodu čestitala jer u ova kataklizmična vremena piše na način da se smijemo dok čitamo njegov roman i pratimo njegovog živopisnog junaka Tisu. Predstavljajući se u uvodu kao „književnik koji je slomio nogu na Kamenjaku“ Ljubka je osvojio publiku. Govoreći o stanju u Ukrajini gdje je prošlo tisuću dana od početka velikog rata, kazao je: „U gradu gdje živim, na zapadu Ukrajine, puno je mirnije biti unutar toga što se događa, nego što to izgleda na televizijskim vijestima. S druge strane, živimo u situaciji u kojoj smo lišeni budućnosti, a kad govorimo o književnosti i umjetnosti i kulturi uopće prisutan je paradoks: 2023. godina bila je najbolja godina za književnost u zadnjih 30 godina od ukrajinske nezavisnosti, raste broj nakladnika, kazališne predstave su rasprodane… Ljudima treba kultura da se osjećaju kao ljudska bića, a ne stvorenja po kojima svakodnevno padaju bombe“, kazao je Ljubka kojeg je Sajam iznenadio tortom jer je jučer imao rođendan. Sajmu je, pak, rođendan na otvaranju Slavenskog đardina čestitala Andreja Rihter iz Foruma slavenskih kultura. Sve pohvale zaslužila je odlična prevoditeljica Dariya Pavlešen.

Aljoša Pužar ostavio je bez riječi sve koji su svjedočili predstavljanju njegove zbirke pjesama „Pitanje nadležnosti“ (Fraktura) u programu Poezija je pitanje srca. A, prije glasnog muka na kraju „performansa koji to nije“ i koji je do boli uzdrmao naše duše, više od pola sata Aljoša Pužar nas je nasmijavao i bogatio svojom poezijom koja je „etnografska“ ili možda „ready made“, pa čak i „klepto poezija“. U „razgovoru sa samim sobom“, krećući se od poznatog prema nepoznatom, na sceni je bio i Aljoša predstavljač, i Aljoša sveučilišni profesor, i Aljoša pjesnik, i promatrač, i glumac, naš Aljoša, važno svjetlo sajamskog mikrokozmosa.

Strip je bio na sajamskom pijedestalu na predstavljanju slavnog „Ranxeroxa“ (Strip centar Tino) jednog od najvećih majstora stripa na svijetu Tanina Liberatorea. Počelo je moćnom skladbom „The Man from Utopia“ Franka Zappe uz ogromnu sliku naslovnice albuma koju je nacrtao Liberatore, a razgovor je riječima „Svi traže osloboditelja pa smo vam doveli Liberatorea“ najavio Andrea Matošević.

„Otac Ranxeroxa je Tamburini, a ja sam u u najboljem slučaju njegov stric!“, kazao je Liberatore i istaknuo: “Ranxerox je djelo svoga vremena. Bile su to olovne godine. Bili smo mladi i zabavljali smo se, ali nas je diralo nasilje koje je vladalo suda oko nas i svoju odbojnost i fascinaciju smo izražavali ovakvima crtežima“. Kruna uspješnog dana bilo otvaranje izložbe „Fragmenti kaosa“ Tanina Liberatorea u prepunoj Gradskoj galeriji Pula u programu Storie italiane/Strip Strasse na kojoj je Eros Čakić, voditelj Galerije i likovni umjetnik zahvalio Liberatoreu na svemu što je učinio za njegovu generaciju.  Izložba pokazuje zašto je Tanino Liberatore, poznat kao Michelangelo talijanskog stripa, „kao provokator, sanjar, eksperimentator, ali istodobno i zatočenik devete umjetnosti koji tvrdoglavo i detaljno istražuje savršenstvo linije, sve do današnjeg Liberatorea, koji je profinjeni ilustrator koji pogledu publike nudi oronule i prelijepe žene, erotične i izazovne, ali i prokletnice i moćnice, nakon mnogih godina promišljanja, digitalnog crtanja i prihvaćanja utjecaja drugih vrsta umjetnosti“, ističu kustosice Paola Damiano i Nicoletta Rondinella, iz Napoli Comicona.

Treba spomenuti i da ni ovaj sajamski dan nije prošao bez Pop Lektire u kojoj su Franku Tretinjak ugostili Vjeran i Vibor Juhas, a u Pop lektiri je na temu Kako se misli roman s piscem Amirom Alagićem razgovarao Emir Imamović Pirke.

Danas, šestog dana 30. Sa(n)jam knjige u Istri u 9 sati te u 10.30. sati u Plavom salonu na Libriću na Sajmu Naklada Ljevak predstavlja Bajkoviti adventski kalendar, a voditeljica je Ines Tonkli Legović. U Crvenom salonu u 10 sati u Hop lektiri gostuje Marko Pinjuh, a voditelji su Vjeran i Vibor Juhas. U 11 sati počinje Pop lektira, tema je „Kako se priča slikama“ gost je Boris Miljković, a voditelj Emir Imamović Pirke.

U 11 sati u Kavani Mozart počinje Doručak s autorom, gost je Tanino Liberatore, a voditelj Aljoša Pužar. U 12 sati Tanino Liberatore crtat će pred publikom u holu Doma hrvatskih branitelja. U 12.30 sati u Histrokozmosovom programu Sakramenske gošća je Tamara Obrovac, prati je vinar Doriano Šegota s vinom Cento Albina, a voditelji su Milan Rakovac i Iva Đorđa – Nemec.

U 18 sati u Crvenom salonu u Razgovoru iza zavjese bit će predstavljena knjiga Predraga Fincija „Filozofske priče“ (Buybook), a uz autora sudjeluje Aljoša Pužar. U 19 sati u programu Slavenski đardin bit će predstavljena knjiga Mihaila Šiškina „Moja Rusija“  (TIM Press), a sudjeluju Mihail Šiškin, Ivana Peruško i Tatjana Radmilo.

U 18 sati u Plavom salonu na Libriću na Sajmu počinju „Šašave ure librokulture“ s Luditom, a u 19 sati Priču za laku noć priča Baka Librić.

U 20 sati program Bookstan predstavlja donosi knjigu Seje Sexona i Bore Kontića „Pamtim to kao da je bilo danas“ (Buybook), a voditelj je Emir Imamović Pirke. U 21 sat u Galerija Makina bit će otvorena fotografska izložba Milomira Kovačevića Strašnog „Sarajevo 80-ih“.