Boris Dežulović: 'Sve je nas napisao Miljenko Smoje. Svi smo mi iz njegovog Malog mista'

„Svaki moj dolazak na Sajam bio mi je nagrada. Prvi put kada sam došao i vidio Pufku koja je zajahala knjigu mislio sam da je riječ o književnom kritičaru, a sada kada je vidim kako čita zadubljena u knjigu, onako kako čitaju samo njeni autori zaljubljeni u svoju literaturu, vidim da je Pufka postala pisac“, kazao je Ivan Čolović urednik biblioteke XX vek, u ponedjeljak, četvrtog dana 30. Sa(n)jam knjige u Istri i otpjevao prvu starogradsku rođendansku čestitku Sajmu i Magdaleni Vodopija.

Bilo je to na predstavljanju knjige „Prošlost dolazi“ povjesničarke i sveučilišne profesorice iz Beograda Dubravke Stojanović. Autorica analizira promjene u tumačenjima prošlosti u srpskim udžbenicima povijesti od 1913. do 2021. Njena knjiga ima kultni status: počiva na znanstvenim istraživanjima, a čita se kao roman i doživjela je već četiri izdanja.

„Historija je najzgodnija za podizanje emocija, a ova knjiga zato možda i jest roman, jer to je roman o emocijama i tome kako su se kojoj generaciji mogle podići emocije da ih se pokrene na najgore stvari, a posebno na ratove ’90-ih koji su utemeljeni na manipulaciji“, kazala je Stojanović u Razgovoru iza zavjese predstavljajući svoju historiografsku analizu.

„Jezik nije monolitni sustav. Jezik ima svoje unutarnje protuslovlje, neku unutarnju nemogućnost. Jezik ne može biti spol. Spol je točka u kojoj s jezik lomi. Ideja da je spol osnova identiteta je pogrešna upravo zato jer spol i seksualnost izbacuju čovjeka iz takta i on ne može biti točka identiteta već sloma“, rekla je Alenka Zupančič, slovenska filozofkinja i intelektualka, gošća Doručka s autorom odgovarajući na pitanje Aljoše Pužara o odnosu ontologije i spola, odnosno spolu kao točki dezorijentacije.

O postavljanju ciljeva, izazovima, snazi koju imamo u sebi, o životu koji se živi punim plućima, o ljubavi, podršci i partnerstvu, ali i vinu i životu prije i poslije Vinistre, govorila je Đurđica Orepić, kojoj je ovogodišnji Histrokozmos dodijelio titulu Sakramenske.

Čudesna Đurđica Orepić

Autorica knjige „Ironwoman“, čudesna žena koja je samo u ovoj godini istrčala dva Ironmana, u ovom „željeznom“ sportu na svjetskoj rang listi koja broji 150.000 ljudi je među 50 najboljih. Počela je trčati u 47.-oj, iz oklade i ubrzo istrčala svoj prvi maraton, iako se nikada do tada nije bavila sportom. Plivati kraul naučila je preko YouTubea, a na Histrokozmosu je pokazala da je osim kao vrhunska sportašica i iznimno zanimljiva pripovjedačica. Njen vitez u životu i Histrokozmosu je Ivica Matošević.

Jedan je od najznačajnijih kreatora suvremene vinske scene Istre s ogromnim zaslugama za njeno pozicioniranje na svjetskoj karti. Matošević - čija vina obožava i britanska kraljevska obitelj- je, kako je istaknula voditeljica Iva Đorđa Nemec, „istarsku malvaziju od pepeljuge izdigao do kraljice vinograda“. Njegova rečenica „Možeš ti što hoćeš!“ kojom je Đurđicu Orepić motivirao u trenutku kada je posumnjala u svoje mogućnosti, „pravi je dokaz da iza svake uspješne žene trči vinar!“. Sakramenske je svojim poetskim završetkom obilježio i bard istarske kulture Milan Rakovac

„Žena medvjed“ (Iris Illyrica) nova je knjiga švedske književnice Karoline Ramqvist koja piše o (ne)mogućnostima ispisivanja ženskog iskustva, a bila je gošća programa Moć žene. Ugostio ju je Pužar i autorici poručio: „Vaša će knjiga dobro starjeti, jer će je svijet, sve više trebati. Na vašu radost kao autorice, ali i našu žalost jer ćemo još uvijek morati rješavati pitanja koja ona promišlja.“

„Ova knjiga govori o podijeljenosti između spisateljice koja piše i tijela koje pritom nastanjuje. U fokusu je majčinstvo i potreba za pisanjem“, kazala je Ramqvist koja smatra da je pisanje uvijek neka vrsta otpora. A jedan od glavnih razloga zbog kojih je knjigu počela pisati je to što je bila umorna od ideje ženskog pisma posebno zato jer je odrasla uz radikalni feminizam u Švedskoj i vidjela u kojem smjeru ide.

Dalmatinski Carlo Goldoni

Mikrokozmos Dalmacije, malog Piska, mjesta između Omiša i Brela, “gdje su Hrvati prvi put ugledali more“, a koje je obilježilo život Miljenka Smoje, bljesnuo je u završnici četvrtog sajamskog dana. Predstavljena je knjiga Miljenka Smoje „Libret o našem malom portu“ (Ex Libris), koju je kopajući po Smojinoj arhivi priredio Boris Dežulović.

Ulomak iz knjige koji svjedoči o odlasku stanovite njemačke turistice, prpošne Erike iz Piska na kraju kišom naglo prekinute sezone 1974., bio je fantastičan kraj ove radosne sajamske večeri posvećene Smoji, odnosno „dalmatinskom Carlu Goldonijiu“, kako ga je fantastično opisao Rakovac.

Kapa dolje Dežuloviću kojeg je „život kao zajebant uselio u Smojinu literaturu“ (i danas on živi u Pisku), a prvotnu ideju o maloj seoskoj knjižici Piska pretvorio u „bildungsroman o 20. stoljeću dalmatinskog beznačajnog mjesta, koje je posebno samo po toj beznačajnosti i važno je za Smojino 20. stoljeće“. Tvore ga kronološki poredani Smojini novinski tekstovi, reportaže i fragmenti koje je pisao o svom „malom portu“ Pisku i iz Piska kroz više desetljeća.

„Sve je nas, zapravo, napisao Miljenko Smoje. Svi smo mi likovi iz Smojine palete, iz Smojinog Malog mista odnosno maloga porta“, kazao je Dežulović. Kapa dolje i beskrajno duhovitom i pametnom multitasking voditelju Emiru Imamoviću Pirketu, kojeg pulska publika obožava. A ima i zašto.

I za kraj još dokaz da S(n)jam knjige u Istri ima svoju budućnost. Zvuči kao floskula, ali nije. Naime¸ mnoštvo mladih označilo je jutro u na Sajmu. Osnovci su u Pop Lektiri učili o slovima i tekstu u slikovnici i stripu s dizajnerima i fantastičnim voditeljima Vjeranom i Viborom Juhasom.

Nenadmašni profesor Imamović Pirke ugostio je uspješnog pisca i scenarista Antu Tomića i srednjoškolcima koji su došli na Pop Lektiru objasnio Kako se piše film. Vrlo zorno su pokazali da je pisanje scenarija mukotrpan posao u kojem i muž može biti skup, a garaža koja je ušla u priču u jednom trenutku postaje nebitna. Radi povijesti, važno je reći da se u Hop i Pop Lektiri, koje su zapravo prave male škole kreativnosti, ne uči iz udžbenika. Učitelji su autori, pisci, dizajneri, redatelji, umjetnici različitih profila.