'Standing ovation' od pet minuta na Sajmu knjige u Puli

Više od pet minuta pljeskala je pulska publika i digla se na noge odajući priznanje talijanskoj filozofkinji Donatelli Di Cesare, velikoj gošći 30. Sa(n)jam knjige u Istri. Bilo je to u Kavani Mozart Doma hrvatskih branitelja u nedjelju u podne na Doručku s autorom, a jačina i dužina pljeska mogla se mjeriti s onima na otvorenoj kazališnoj pozornici. Profesorica na Sveučilištu La Sapienza u Rimu Donatella Di Cesare, između ostalog, predavala je na Sveučilištu u Heidelbergu, bila je studentica Hansa – Georga Gadamera i družila se s francuskim filozofom Jacquesom Derridaom. Nakon što su objavljene „Crne bilježnice“ Martina Heideggera dala je ostavku na mjestu potpredsjednice Društva Martina Heideggera. I tada je izabrala treći put, i u svojoj filozofskoj analizi Heideggerov antisemitizam nazvala „metafizičkim antisemitizmom“. Jedna od tema njezinog znanstveno-istraživačkog interesa vezana je i uz filozofiju migracija, a iz te je perspektive sumnjičava prema ideji liberalne gostoljubivosti u Europi danas.

„Krajnje je vrijeme da se filozofija vrati politici, polisu, da se vrati u grad. Veliki problem danas je oikonomija koja negira polis i politiku koja bi težila ravnopravnosti. Ona podrazumijeva poremećeni ekonomizirani polis koji sebe pretvara u zajednicu po krvi. Mafija je odavno shvatila da se politike treba kloniti, zanima je isključivo financiranje oikosa i zajednica po krvi“, objasnila je Donatella Di Cesare koja u svojim filozofskim razmatranjima suvremenog društva rabi i pojam kriptorasizam za ljude koji su rasisti a misle da nisu. Ukratko: Donatella di Cesare dobila je zasluženo titulu prve Sakramenske 30. Sajma, žene koja je snažno obasjala sajamski mikrokozmos i potpisala jedan od najmoćnijih Doručaka s autorom u povijesti ovog programa. Njezini vrhunski suputnici bili su voditelj Aljoša Pužar i prevoditeljica Iva Grgić Maroević.

Svakome tko je ikada susreo pjesnikinju i znanstvenicu Evelinu Rudan i njen rad potpuno je jasno zašto je ona prva Sakramenska u novom programu Histrokozmosa, koji predstavlja moćne žene koje stvaraju, oblikuju identitet Istre. Svojom začudno stvarnosnom, postmodernom, vrsnom poezijom snažnih osjećaja Evelina je urezala nove emotivne brazde u sajamski mikrokozmos i do suza dirnula sajamsku publiku. Čitala je pjesme iz svoje zbirke „Smiljko i ja si mašemo“, a podarila je publiku i novom ljubavnom i erotskom poezijom. Dok su za nju sakramenske žene koje su „i pametne i moraju imati nešto drskosti da bi se prepoznale kao takve“, ona ih prepoznaje po onome što su učinile za kulturu. Njene su Vilma Zohil Unukić, dugogodišnja tajnica Katedre Čakavskog sabora i pjesnikinja Zdenka Višković Vukić. A, Evelinin vitez na Histrokozmosu bio je Boro Sirovica koji je predstavio svoje vino Ground Zero, teran koji leži u amforama iz Gruzije zakopanim u istarskoj zemlji i kamenu, u Raklju.

„To je prije sveg vino prijateljstva. Ovo vino nam pomaže da poetiziramo stvarnost, kazao je Boro Sirovica, a koji je i IT stručnjak, ali i zaštitnik Sajma od njegovih početaka, a ta „teško stečena titula“, objasnio je, znači da je “savršen muškarac, kombinacija Aljoše Pužara i Emira Imamovića.“

Voditeljski par bili su nježna i odmjerena znanstvenica i dramska pedagoginja Iva Đorđa Nemec i bard istarske kulture Milan Rakovac. On je obrazložio da sakramenske u religijskom kontekstu imaju negativno značenje jer ruše sveti poredak, dok u onom životnom sakramenska žena utjelovljuje svih sedam svetih sakramenata. I svoje sakramenske ubrojio je svoju nonu i veliku Mariju Crnobori, kao i sve one žene koje su 1970.-ih izvele kulturnu revoluciju u Puli – Jelenu Lužinu, Gorku Ostojić Cvajner, Nelidu Milani, a pridružile su se Giuseppini Martinuzzi, Alidi Vali, Lauri Antonelli.

U nastavku Histrokozmosa u programu Istra ispod kore predstavljena je knjiga kulturologa i filmskog umjetnika Erica Ušića „Zidovi pamte.“ (Srednja Europa), a koja je prema riječima urednika Damira Agičića izvorno bila njegova doktorska disertacija na engleskom jeziku o grafitima u Istri nastalim u Drugom svjetskom ratu i poraću.

„Ideja za ovo istraživanje nastala je u Vodnjanu: dvadesetak metar od kuće gdje živim na zidu je ispisan grafit „Viva Staljin“, a par metara dalje „Tito“…Kao i brojni ljudi u Istri, donedavno sam grafite samo viđao, a prije pet, šest godina odlučio sam ih proučavati. Dogodila se takozvana etnografija bliskosti, kad istraživač uoči nešto što je do tada bilo neprimijećeno, a uslijedio je terenski rad“, objasnio je korijene svog istraživanja Eric Ušić, koji je, u ovoj važnoj knjizi, između ostalog, zabilježio iskaze kazivača, o načinu na koji su grafiti nastajali, kao i rizicima koje su prolazili ispisujući antifašističke parole. Tako su ih, primjerice, na Labinštini ispisivali obuveni u „cavate“ od krpa kako bi njihov ilegalni noćni rad bio „nečujan“ u fašističkom okruženju.

„Grafiti su vrlo indikativni za socio-ekonomska kretanja. Prisutniji su u unutrašnjosti Istre, u malim zabačenim selima s vrlo malim brojem stanovnika, dok je na razvijenoj zapadnoj obali Istre situacija drugačija“, kazao je Eric Ušić te posebno ukazao na grafite koji izranjaju fragmentarno ispod obnovljenih fasada.

U Sutonu uz knjigu predstavljena je knjiga Vladislava Bajca „Pucanj u prazno“ (Geopoetika), a promocija je počela fantastičnim 12-minutnim filmom Borisa Miljkovića u kojem svjedoči o tročlanoj ekipi u kojoj je bio i Bajac, a koja je 1984. iz Beograda otputovala u SAD i zabilježila važne fragmente američke pop kulture. Svjedočanstvo je to o New Yorku 80-ih koji je proročki najavljivao suvremenost. Tu je legendarni hotel „Chelsea“, koji je i na naslovnici knjige, i njegovi osebujni stanari, Film, kao svojevrsni svjedok knjige, otvara Leonard Cohen, a tu su i Allen Ginsberg, David Byrnem, lica najpoznatijih televizijskih i producentskih kuća na svijetu… U filmu govori i Bajac, koji sam za sebe kaže: „Ja sam ostao jedini vizualac u književnosti. Priča je jedinstvo svih vremena kojima svjedočimo u životu i to je ono što najviše volim u književnosti – povezivanje nepovezivog.“ O „Pucnju u prazno“ govorili su Boris Dežulović, Emir Imamović Pirke i Zoran Paunović, urednik knjige, koji je rekao: “Ova je knjiga mnogo veća od sebe same: i putopis, i metafora, i fikcija, i esejistika…sve se to slijeva u formu romana“. Dodajmo samo glavni junak zove se „V“.

Inače, Boris Miljković sa svojom mladom ekipom i ove godine na Sajmu snima film o Sajmu, a jučer je „u film ušla“ fotografkinja Sajma, majstorica umjetničke fotografije Tanja Draškić Savić čija je izložba portreta dio 30. Sajma.

Generacijski mikrokozmos mladih osvijetlio je Oliver Lovrenski, mladi norveški pisac hrvatskog porijekla, čija je baka s Krka, a on je i autor koji je na 30. Sajmu imao najveći broj intervjua. Svojom prvom knjigom „Kad smo bili mlađi“(OceanMore) - koja donosi generacijsku priču četiri mladića s ruba društva ogrezlih u drogu i kriminal, a koji žive u predgrađu Stockholma i neki su se izvukli a neki i nisu - osvojio je norvešku i europsku čitalačku publiku i kritiku. Sudeći prema reakcijama Oliver Lovrenski je svojom iskrenošću i odmjerenošću očarao i publiku u Puli na Sajmu.

„Oliver Lovrenski je napisao knjigu o svojoj generaciji. To je priča iz samog središta, u oku uragana, napisana na autentičnom jeziku mladih“, kazala je urednica Nataša Medved i istaknula da njegova knjiga daje drugi pogled na mlade, koji „imaju snove a nemaju nadu“.

„Uvijek sam volio čitati knjige, počeo sam čitati još kao četverogodišnjak, a onda sam sa 17 godina počeo i pisati. Pisanje mi je pomoglo da se nosim sa svojim emocijama. Zapisivao sam svoje misli osjećaje i iskustva i u jednom trenutku sam shvatio da ako priču o mojoj generaciji neću napisati ja, napisat će je netko drugi. Ispričao sam priču svoje generacije“, a kazao je Oliver Lovrenski. Napominjući da mu je teško govoriti o osjećajima i tome kako pokazati emocije i razlikovati slabost od ranjivosti, jer ima tek 20 godina, a knjigu je napisao s 19, Lovrenski je naglasio da je za njega pisanje važno i da i dalje piše svaki dan. Kaže da su mu mnogi mladi rekli da je njegova knjiga prva koju su pročitali, a nada se da će biti i poticaj da nastave čitati. Smatra da je važno potaknuti mlade na pisanje, ali to ne smije biti učinjeno nasilno nego organski.

Najposjećeniji i najduži program trećeg sajamskog dana koji je trajao dugo u noć i završio koncertom Belai Banda (Damir Šodan i Robert Grubić Gobbo) i grupe Viva Prdež (Boris Dežulović i Zoran Predin) bio je posvećen Predragu Luciću, najvoljenijem autoru kojeg je Sajam ikad imao. U programu Poezija je pitanje srca predstavljena je njegova pjesnička zbirka „ Južno dvorište 1-2“ (Ex Libris). Damir Šodan, koji je priredio knjigu iz Lucićeve arhive, rekao je da je to njegov karmički dug prijatelju koji ga je uveo u svijet knjiga. „I smijao sam se i plakao s njim dok sam čitao njegove stihove koji su zenit i sinteza iskustva“, kazao je Šodan i objasnio kako je Lucić „ipak završio u Hagu“. „Predrag je jedinstvena pojava kada se igra kanonima: svaka njegova parodija je organska, a jako mi je drago da sada upoznajemo ozbiljnog pjesnika Lucića, nevjerojatnog pjesnika koji je već sa 16, 17 godina pisao zrele pjesme“, kazao Boris Dežulović.

Danas u ponedjeljak, 2. prosinca, sajamski program u 9 sati u Plavom salonu DHB-a otvara Librić na Sajmu gdje Mozaik predstavlja knjigu „Hrvatski znamenitaši“, a repriza je u 10.30 sati. Voditelj je Marko Hadjur. U 10 sati u Crvenom salonu počinje Hop lektira s Viborom i Vjeranom Juhasom, a u 11 sati je Pop lektira: tema je Kako se piše film, gost Ante Tomić, a voditelj: Emir Imamović Pirke.

U 11 sati na programu je Doručak s autorom u Kavani Mozart gošća je Alenka Zupančič, a voditelj Aljoša Pužar. U 12.30 na istom mjestu počinje Histrokozmos, koji u programu Sakramenske predstavlja Đurđicu Orepić, a njen vinar i vitez je Ivica Matošević s vinom Ironwitch. Voditelji su Milan Rakovac i Iva Đorđa – Nemec. U 17 sati u Centralnoj dvorani Histrokozmos predstavlja Sagu o vinu a sudjeluju sommelieri Hrvatskog sommelierskog kluba i vinari Istre.

U 18 sati u Crvenom salonu u Razgovoru  iza zavjese na programu je predstavljanje knjige Dubravke Stojanović: „Prošlost dolazi“ (XX vek). Uz autoricu sudjeluju Ivan Čolović i Andrea Matošević. U 19 sati u programu Moć žene Karolina Ramqvist predstavit će svoju knjigu „Žena medvjed“ (Iris Illyrica), a sudjeluju i Aljoša Pužar i Ivana Ostojčić. U 20 sati u programu  Mikrokozmos bit će predstavljena knjiga Miljenka Smoje (priredio Boris Dežulović): „Libret o našem malom portu“ (Ex Libris). Sudjeluju: Boris Dežulović, Milan Rakovac i Emir Imamović Pirke

Na Libriću na Sajmu u 18 sati u Plavom salonu počinju „Šašave ure librokulture“, a sudjeluje Ludita, dok u 19 sati Priču za laku noć priča Baka Librić.