Mussolini je i u istarskim gradovima bio počasni građanin, a u Italiji mu i danas odbijaju oduzeti tu titulu

Osude dolaze sa svih strana, pogotovo iz Slovenije, nakon što je gradsko vijeće talijanske Gorizije odbilo posthumno oduzeti Benitu Mussoliniju titulu počasnog građanina koja mu je dodijeljena prije točno sto godina. Da se razumijemo, tu titulu je Mussolini iste godine dobio u velikoj većini talijanskih gradova i općina, pa tako i u Istri koja je tada bila pod talijanskom upravom, a mnoga mjesta do danas nisu opozvala tu odluku. U Istri, doduše, prema tumačenju naših povjesničara, za takvo što nije ni bilo potrebe, budući da je Rujanskim odlukama nova vlast poništila odluke fašističkog režima, ali u Italiji, koja se nikada nije u potpunosti suočila sa zločinima koje su počinili fašisti, takav bi čin, makar samo formalan, imao veliku simboliku. Pogotovo u Goriziji, koja će, zajedno sa slovenskom Novom Goricom, iduće godine biti Europska prijestolnica kulture, kao što je 2020. to bila Rijeka.

Prema pisanju talijanskih i slovenskih medija, 11 gradskih vijećnika u Goriziji bilo je za oduzimanje titule počasnog građanina fašističkom diktatoru, dok je njih 19 ili 21 (podaci se razlikuju po pojedinim medijima, op. n.) bilo protiv. Tamošnji gradonačelnik Rodolfo Ziberna, koji je glasao protiv oduzimanja titule Mussoliniju, rekao je da bi tim činom izbrisali dio povijesti grada, pa makar ona bila i mračna. Naime, u svom je govoru na sjednici gradskog vijeća osudio fašizam i istaknuo da je Mussolini sigurno bio odgovoran za uspostavu autoritarnog režima i 20 godina nasilja te zatiranja slobode. Budući da je inicijativu za oduzimanje titule počasnog građanina Mussoliniju pokrenula oporba, očekivano je da je Ziberna sve svalio na nju i rekao da se zapravo radi o političkom pritisku kojim se želi omesti suradnja Gorizije i Nove Gorice u projektu Europske prijestolnice kulture.

U Sloveniji su, pak, mnoge nevladine organizacije kao i vladajući osudili ovo odbijanje oduzimanja titule Mussoliniju. Državni tajnik u slovenskom ministarstvu kulture Marko Rusjan podsjetio je da su Primorci zbog Rapalskog ugovora zaglavili na talijanskoj strani granice te tako postali žrtve brutalnih politika represije i potalijančivanja. „Primorci su bili među prvim stanovnicima Europe koji su na vlastitoj koži spoznali što znači fašizam. Godinu dana kasnije je počasni građanin Mussolini proglasio fašističku diktaturu i poslao Italiju na put u Drugi svjetski rat, a time i cijelu Europu“, rekao je. Rusjan je naglasio i da u ovom slučaju nije pitanje o tome tko je na kojoj strani granice, već tko je pogrešnoj strani povijesti.

Iz vladajuće slovenske stranke Gibanje Svoboda poručili su da ih je odluka o neoduzimanju titule Mussoliniju negativno iznenadila. „Posljednjih smo godina u Europi i svijetu svjedoci buđenja i popularizacije krajnje desnih fašističkih i nacističkih ideologija koje sve manje sramežljivo dižu svoju zlokobnu glavu. Ako u europskom prostoru želimo sačuvati slobodu i demokraciju, moramo se pod hitno odlučno oduprijeti bilo kakvom veličanju fašizma i nacizma, revitalizaciji tih zločinačkih ideologija i rehabilitaciji njihovih idejnih vođa“, istaknuli su u toj stranci.

Gorizija je, međutim, kao što smo već naveli tek jedan u nizu gradova u kojima fašistički diktator i dalje ima titulu počasnog građanina. Na proslavi pripojenja Primorske Sloveniji pisac Dušan Jelinčič naveo je da je Mussolini još uvijek počasni građanin i u Trstu. S druge strane postoje i pozitivni primjeri poput mjesta Serra De' Conti u regiji Marche gdje su vijećnici prije nekoliko dana unisono izglasali oporbeni prijedlog o oduzimanju te titule Mussoliniju, uz inzistiranje vladajućih da u tu odluku dodaju i osudu svih totalitarnih režima.