Grijanje topi kućnu blagajnu: upadamo u zamke trendova. Ovo su najjeftinije opcije za toplinu

Neuobičajeno duga bablja jesen je pri kraju, pa nas idućeg tjedna očekuju hladniji dani. Sa sadašnjih prosječnih 18 stupnjeva Celzijusa dnevna temperatura će uz more pasti na 10, u unutrašnjosti Istre na šest stupnjeva uz lagane jesenje kiše. Vrijeme je dakle za početak grijanja stambenih prostorija, jednog od najvećih troškova inflacijom skresanih kućnih budžeta.

Pri odabiru načina grijanja valja razmisliti o veličini prostora koji želimo grijati te o lokaciji postavljanja uređaja. Ne postoji univerzalno idealno rješenje za svačiji dom, neki sustavi grijanja nude uštedu, dok drugi nude praktičnost.

Srećom, cijene energenata još ne divljaju. Cijena energetski najučinkovitijeg lož ulja se održava na 0,85 do 0,95 po litri. Slično je s butanom i prirodnim plinom. Kad je riječ o struji, koja je glavni energent za grijanje stanova, ali i ljetni za rashlađivanje, njene državno subvencionirane cijene su još dostupne.

Još je najjeftinije na drva

U manjim, posebno seoskim domaćinstvima, glavni energent je još uvijek manje energetski učinkovito ogrjevno drvo. Ogrjevno drvo prati rast ostalih energenata, pa mu cijena dostiže i do 100 eura po kubiku. Oni koji su u snazi i imaju vlastite šume proći će uz puno fizičkog truda jeftinije.

Kad je riječ o grijanju na struju, koje je jednostavno za korištenje, ovisno o sustavu može biti skupo ili vrlo povoljno. Jedan od načina grijanja na struju je putem električnog kotla koji zagrijava vodu te je šalje u radijatore. Početna investicija samog kotla je niska, a pogonski troškovi relativno visoki, ovisno o veličini i načinu gradnje stambenog objekta koji je potrebno grijati.

Drugi načini grijanja na električnu energiju su grijanje putem klima uređaja ili dizalica topline koji mogu učinkovito i brzo zagrijati prostor, a ujedno predstavljaju i jednostavan način zagrijavanja. Inverter uređaji su često skuplji od klasične klime, ali se isplate posebice kada je u pitanju veći prostor.

Solarno grijanje najperspektivnije

Solarno grijanje ima najveću perspektivu, ali unatoč državnim subvencijama još uvijek iziskuje više početne troškove. Međutim, moguća je implementacija s drugim oblicima grijanja, tijekom čega se također štedi značajan postotak energije. Tako se može kombinirati s kondenzacijskim kotlovima koji imaju najveću učinkovitost, pa štede i do 25 posto energije.

Podno grijanje obećava niže troškove grijanja od klasičnih centralnih grijanja jer zahtijeva nižu temperaturu vode, pri čemu dolaze do izražaja kondenzacijski kotlovi i dizalice topline. Riječ je o prilično komfornom načinu grijanja koji ne podiže prašinu i ne suši zrak, a raspodjela topline je jednolika. Međutim, i ovaj način grijanja zahtjeva velike investicije i solidnu izvedbu keramičkih podova.

Ne postoji univerzalno idealno rješenje za svačiji dom, jer bi ga u tom slučaju većina nas i koristila. Neki sustavi grijanja nude uštedu, dok drugi nude praktičnost. Odabir grijanja nije jednostavna odluka, a ona bi se trebala donositi uzevši u obzir mogućnosti, veličinu prostora, broj ukućana te buduće planove. Također, nije isto birati vrstu grijanja živite li u kući ili pak živite u stanu.

Izolacija i preporučena temperatura

Želimo li smanjiti troškove grijanja, moramo obratiti posebnu pozornost na toplinsku izolaciju prostora uz pomoć koje dugoročno možemo uštedjeti veliku količinu novaca. Neki od važnijih elemenata izolacije su kvaliteta stolarije, krova i fasade, da bi prostor u što većoj mjeri zadržavao toplinu.

Optimalnu temperaturu doma svatko određuje prema svojim navikama i potrebama, ali ipak postoje i neka pravila kojih se moramo držati. Temperatura će varirati između 16 i 22 stupnjeva Celzijusa, ovisno o kojoj prostoriji govorimo. Temperaturu dnevnog boravka trebali bi održavati između 19 i 22, dok je za spavaće sobe idealna od 16 do 18 stupnjeva.

Sve bi ovo bilo lijepo kada bi prosječan građanin imao solidna primanja. Prosječnoj obitelji su cjenovno najdostupni klima uređaji, posebno oni manje poznatih marki. Cijene kotlova za centralno grijanje su međutim sve veće. Uz sve skuplji materijal od kojih su izgrađeni, zasluga je to i mainstream politike koja gura zelenu agendu. Nekad klasične peći za centralna grijanje na plin ili lož ulje su danas puno učinkovitije jer koriste i energiju kondenzata koji odlaze u dimnjak, ali su i sve skuplje.

Ulaganja u kućna energetska postrojenja su često enormna. Dizalice topline koje s najmanjim utroškom energenata daju najviše topline su još uvijek zbog visokih cijena teško dostupne i građanima Njemačke, koja je njihov najveći proizvođač, a kamo li nama gdje su primanja domaćinstva daleko manje od prosjeka Europske unije.

Održavanje starijih sustava 

Zbog toga građani nastoje održavati postojeća, često zastarjela postrojenja, kaže Nevio Preden, posljednji majstor za održavanje centralnih grijanja u Rovinju. Napominje da je srce centralnih grijanja plamenik, o čijem pravilnom radu najviše zavisi kvaliteta grijanja i održavanje kotla.

„Ako je dizna plamenika nekvalitetna ili dotrajala dolazi do pojave čađi u peći koja prekriva površinu rebara kotla, pa za postizanje potrebite temperature vode treba potrošiti više goriva. Kvaliteta izgaranja se lako kontrolira praćenjem krovnog dimnjaka. Ako je postrojenje u redu, dim se neće ni vidjeti, a po hladnom i vlažnom vremenu pojavljuje se bijeli kondezat. Ako je dim crn onda treba servisirati plamenik. U slučaju većeg kvara zbog skupih dijelova i plaćanja rada servisera, najbolje je kupiti novi, tehnički napredniji plamenik, koji se može dobiti već za 650 eura“, kaže Preden.

Dodaje da je većina građana neupućena u troškova grijanja, pa se povodi za trendovima. Tako su primjerice u zadnje vrijeme u modi peći na pelete koje su manipulacijom jednostavniji od drva.

„S vremenom se pokazalo da je i cijena grijanja na pelete dosta skupa. Ljudi su najčešće u potrazi za najjeftinijima koji su uglavnom od ostataka proizvodnje dasaka od jele i bora, pa uz malu energiju zbog prisutnih smola i onečišćuju peći. Pravi, skuplji i energetski učinkovitiji su peleti od bukve ili graba. Pokazalo se i da peći na pelete treba konstantno održavati pa, ako za to treba angažirati majstora, i to je značajna stavka u ukupnom trošku grijanja“, objašnjava Preden.