Obran jedini pulski sibirski limun. Evo gdje je završio

Ovih su dana radnici pulskog komunalnog poduzeća Herculanea ubrali 30-ak kilograma plodova sa stabla sibirskog limuna koje raste u Parku grada Graza. Iako su ih pojedini okolni stanari gledali ispod oka, jer su čekali da se i oni domognu pokojeg ploda, radnici su ipak bili u dobrotvornoj misiji.

Uostalom, na stablu je ostalo još dovoljno plodova i za stanare, tako da nitko neće biti zakinut. O kakvoj se dobrotvornoj misiji radi, pojasnili su nam u toj gradskoj tvrtki. Naime, ubrane sibirske limune odnijeli su u Školu za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, gdje će profesori i učenici od njih napraviti – marmeladu. Krajnji bi proizvod trebao biti podijeljen potrebitima.

Napomenimo da je ovo stablo, staro više od 50 godina, a pojedini nas Puležani uvjeravaju da ima i više od 60, jedino preostalo živuće svoje vrste na pulskim javnim površinama. Nekada je bio čitav drvored iznad Giardina, na Usponu za Kaštel, ali je on, nažalost, prilikom rekonstrukcije tog dijela grada uklonjen te su na mjestu gdje su rasli sibirski limuni posađene masline. Nekada su, pričaju nam stariji građani, pulske domaćice obavezno kolače radile s korom sibirskog limuna, i to ubranog upravo u spomenutom drvoredu. Toliko je ta kora, kao i čitav plod, aromatična da svaku slasticu učini boljom. Doduše, nema u sibirskom limunu soka kao u onom „običnom“ i pun je koštica, ali okus mu je doista poseban.

Ovaj u Parku grada Graza predivan je i kad cvjeta, i kad izbaci plodove, i kad mu padne lišće. I stoga ga treba čuvati. Ne samo zbog povijesne dimenzije ili zbog toga što se ne mogu posaditi nove sadnice sibirskog limuna, nego zato što su njegovi plodovi, kojih je ove godine bilo jako puno, savršeno oblikovani, valjda i zbog starosti samog stabla. To govorimo jer smo u Istri nailazili na mlade sibirske limune, čiji su plodovi bili puno manji i nepravilniji od ovih na pulskom stablu.

Inače, sibirski je limun, napominju u Herculanei, jedinstvena, ali i otporna biljka.

„Ova biljka dolazi s dalekog istoka, ali će se savršeno uklopiti i u istarski vrt. Plodovi sibirskog limuna možda izgledaju poput klasičnog limuna, ali okus može iznenaditi – gorko-kisela kombinacija koja budi sva osjetila. Iako nisu namijenjeni za grickanje iz ruke, ovi mali plodovi su prave vitamin C bombice, pa su idealni za izradu ukusnih džemova, sirupa ili osvježavajućih napitaka, ali i odlične rakije. Ono što sibirski limun čini posebnim nije samo njegov šarmantni izgled, već i nevjerojatna otpornost. Može izdržati temperature i do minus 30 stupnjeva Celzija! Dakle, ako je zima oštra, ova biljka će to podnijeti bez problema. A ako dolazi duga suša, ne brinite – sibirski limun će ostati čvrst i zelen“, napominju u pulskoj komunalnoj tvrtki.

Poznat je i pod imenom japanska gorka naranča jer zapravo nije originalno iz Sibira. Koristi se i u narodnoj medicini. Stablo je prilično malo, naraste do otprilike četiri metara visine. Cvjeta u proljeće, plodovi sazrijevaju upravo u ovo vrijeme, a kod branja valja pripaziti na jako oštro trnje.