'Tko je prije 30 godina mogao zamisliti da će u Istri danas najveći izazov biti pronalazak radne snage'

Danas slavimo Dan Istarske županije, koji se obilježava povodom Pazinskih odluka kojima je 1943. proglašeno pripojenje Istre tadašnjoj Jugoslaviji. Tim povodom razgovarali smo s istarskim županom Borisom Miletićem, jednim od aktivnih čimbenika nekih od najznačajnijih odluka u novijoj istarskoj povijesti.

Miletić je u izvršnoj vlasti, što kao gradonačelnik Pule, što kao istarski župan, već punih 18 godina, o čemu svjedoče i fotografije u njegovom uredu u sjedištu županijske izvršne vlasti u Flanatičkoj ulici u Puli, gdje smo razgovarali.

Iz fotografija, među kojima ima mnogo privatnih sa suprugom i sinom, te brojnih službenih, može se vidjeti koliko se u tih 18 godina Miletić promijenio.

No, još se više promijenila Istra u tri desetljeća koliko službeno postoji Istarska županija. Stoga smo istarskog župana najprije pitali po čemu se današnja Istra razlikuje od Istre od prije 31 godine.

­­- Da je netko prije 30 godina rekao da će danas glavni izazov u Istri biti kako pronaći adekvatnu radnu snagu, vjerojatno bi ga čudno gledali. Tada je tema bila kako uopće osigurati radna mjesta. Sjetimo se samo naših ljudi koji su odlazili u Italiju brati jabuke ili pružati socijalnu skrb starijim osobama, što su radile naše majke i nonice. U tom segmentu smo se itekako razvili. To da ćemo postati privlačni za strane radnike sigurno nije bila tema prije 30 godina. Samo prošle godine u Istarskoj županiji izdano je preko 22 tisuće radnih dozvola za strane državljane.

Po pitanju infrastrukture i kapitalnih objekata također smo puno otišli naprijed. A ono što je danas, osim same izgradnje, ključ uspjeha je, po meni, sačuvati naše istarske vrijednosti – našu kulturu, tradiciju i naš način života.

- Prije dva tjedna svečano je otvorena druga cijev Tunela Učka. Što to znači za Istru?

- To prije svega znači puno veću sigurnost u prometu. Kad bude dovršena dionica od tunela do Matulja to će dati i puno veću protočnost prometa. Ali nije tema samo druga cijev tunela i spoj do Matulji, već i četverotračne prometnice na naša dva vijadukta, na Limu i Mirni.

- Na svečanosti otvaranja u svom ste se govoru zahvalili Vladi premijera Plenkovića i rekli da su i drugi imali prilike učiniti isto, ali nisu. Jeste li pritom mislili na Vladu Zorana Milanovića?

- Da, točno. Mislim da u politici uvijek treba pričati istinu, a istina je da je sve to moglo biti dovršeno, ne do 2026., nego već 2022. godine. Vlada gospodina Plenkovića je imala razumijevanja i donijela je političku odluku, jer to nije bilo pitanje financija, već isključivo političke odluke. Ovaj projekt vrijedan 600 milijuna eura financira se kroz koncesijski model, dakle to plaćaju ljudi koji koriste Ipsilon. Međutim, u vrijeme Milanovićeve Vlade za to nije bilo razumijevanja.

- Smatrate li da tunelarina kroz Učku treba biti besplatna, kao što to peticijom traži vaša bivša stranka?

- Tunelarina nije tema. Matematika je tu vrlo jednostavna. Ipsilonom godišnje prođe oko 16 milijuna putnika koji plaćaju cestarinu i jedan dio se osigurava kroz državni proračun. Ukoliko će se smanjiti cijena koštanja cestarine onda će taj dio trebati nadoknaditi iz državnog proračuna. To je do sada iznosilo nekih 30 milijuna kuna. Osobno držim da bi trebalo imati jednaku mjeru za sve. Znamo da se Pelješki most i Krčki most i neki drugi tuneli ne plaćaju, ali ponavljam nije tema tunelarina, već cijena cestarine po kilometru.

- Želite reći da je cijena cestarine po kilometru u Istri puno veća nego u drugim dijelovima Hrvatske?

- Mislim da bi to trebalo ujednačiti, ali taj dio onda treba alimentirati iz poreznih prihoda proračuna Republike Hrvatske.

'Milanović? Moj osobni odabir ću zaokružiti na listiću kada budu predsjednički izbori'

- Kada smo već spomenuli Vladu Zorana Milanovića, hoćete li mu dati podršku za još jedan mandat ako to od vas zatraži? 

- Mislim da će Zoran Milanović u Istri sigurno dobiti jako veliki broj glasova. Na zadnjim predsjedničkim izborima on je u Istri već u prvom krugu imao natpolovičnu većinu. Dakle, da je Hrvatska glasala poput Istre izborni ciklus bio bi zaokružen već u prvom krugu. Ja sam nezavisni župan, ne svrstavam se uz političke stranke, a moj osobni odabir ću zaokružiti na listiću kada budu predsjednički izbori.

- Vlada je u ponedjeljak predstavila prijedlog poreznih reformi, koji smo kolokvijalno nazvali uvođenje poreza na nekretnine? Mnogo je tu promjena, naročito onih koje se tiču iznajmljivača u turizmu, kojih u Istri ima puno.

- Turizam u Hrvatskoj čini 21 posto BDP-a i to je vrlo značajna gospodarska grana. S druge strane, moramo voditi računa o održivosti, da nam se ne dešava overturizam, jer u tom slučaju naša destinacija neće biti konkurentna drugim destinacijama. Vidimo što se dešava u drugim zemljama, poput Španjolske koja je otišla u preizgrađenost.

Ali kada govorimo o porezu na nekretnine držim da tu trebamo biti oprezni. Ja definitivno razlikujem ljude koji ovdje žive pa u svojoj kući imaju apartman, dva ili dvije sobe, što je doista obiteljski turizam, od onih koji imaju desetke apartmana u novoizgrađenim objektima i koji ovdje niti ne žive, a vrlo često su i strani državljani. To ne smijemo staviti u isti rang. Jedno je dočekati gosta, pružiti mu dobrodošlicu, preporučiti mu naše autohtone, lokalne proizvode, počastiti ga s jednom maneštrom ili nekim našim tradicionalnim jelom, a drugo je kad netko dođe u destinaciju i samo dobije šifru kako otključati vrata od apartmana. Uđe, izađe i nitko ga ni ne vidi.

- Koji je onda vaš prijedlog?

- Ako netko ima deset apartmana to je kao da ima mini hotel. A paušal za iznajmljivače definitivno nije dobro oporezovan kod takve kategorije iznajmljivača. Taj dio iznajmljivanja, koji jer zapravo biznis, trebao bi biti u rangu poduzetnika. Ako neki obrtnik, ribar ili poljoprivrednik plaća doprinose, porez na dohodak i slično, to bi isto trebao plaćati i onaj tko se bavi takvom vrstom iznajmljivanja. Ako je pak iznajmljivanje jedna dodatna vrijednosti jedne obitelji kako bi s tim prihodima mogli školovati djecu ili si malo popraviti kućni budžet, mislim da na to treba gledati drugim očima.

- Gdje ćemo razgovarati za godinu dana, ovdje ili negdje drugdje?

- Za godinu dana razgovarat ćemo gdje god vi želite.