Čini se da je odzvonilo povoljnom iznajmljivanju apartmana. Ovo je računica za Istru

Je li odzvonilo povoljnom iznajmljivanju apartmana? Čini se da jest, da se stvorila kritična masa i da je aktualna HDZ-ova vlast zacrtala sebi taj cilj u novom mandatu.

Već smo čuli za novi zakon, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2025., i u kojem je predviđeno da se za novi apartman u stambenim zgradama mora imati 80 posto suglasnosti svih stanara. No to je tek prvi korak. 

Pravi udarac na iznajmljivače bilo bi podizanje njihovih davanja, koje je trenutačno, po mišljenju mnogih, izuzetno malo i svodi se efektivno na svega 2 posto. 

Ono što bi vlasnike apartmana moglo zadesiti je prije svega novi porez na nekrenine, koji bi se odnosnio na sve koji iznajmljuju stanove na manje od 10 mjeseci godišnje. Dakle, tu se cilja prvenstveno iznajmljivače, dok bi oni koji u svojim stanovima žive ili ih iznajmljuju dugoročno, tog poreza bili oslobođeni. Ovisno o odluci lokalne samouprave, porez na nekretnine bi trebao iznositi od 1 do 10 eura po kvadratu godišnje.

Osim toga trebao bi se uvesti i porez na zaradu od iznajmljivanja od 12 posto, kakav trenutačno imaju i oni koji iznajmljuju stanove dugoročno podstanarima. Prema toj varijanti, iznajmljivači će imati znatno veće troškove.

Naime, primjerice u Puli trenutno se plaća 100 eura paušala mjesečno po ležaju. Ako apartman ima četiri ležaja, to je 400 eura godišnje.

Ako se uvede porez po uzoru na dugoročne iznajmljivače, onda je to 12 posto na 70 posto iznosa (30 posto je neoporezivo). Pretpostavimo li da prosječan apartman u Puli sa četiri ležaja zaradi 15.000 eura godišnje, to bi bilo 12 posto na 10.500 eura, odnosno 1.260 eura godišnje. Dakle, tri puta više nego do sada. S obzirom da je u većini istarskih jedinica lokalne samouprave taj paušal i manji od 100 eura, tamo će razlike biti još veće. 

Nedo Pinezić, najpoznatiji hrvatski "borac za prava vlasnika apartmana", smatra da ovakve brojke nisu točne jer postoje i druga davanja koja moraju plaćati iznajmljivači. 

On je na svom Facebooku napisao sljedeće:

"(Opet) necjelovite informacije. Za iznajmljivanje smještaja turistima plaća se:

1. Paušalna turistička pristojba po krevetu (turistički porez) kojega se nigdje ne spominje

2. Porez na dohodak od imovine, paušalno po krevetu

3. Turistička članarina paušalno po krevetu (koja se nigdje ne spominje).

Sva ova tri poreza zbrojena već premašuju prosječnu stopu oporezivanja stanova podstanarima, koja u konačnici iznosi 10 posto.

Što se parafiskalnih troškova tiče, oni su baš za kategoriju iznajmljivanja stanova turistima već porasli i to:

1. Zbrinjavanje otpada

2. Dodatna RTV pretplata

I jedno I drugo isključivo za najam smještaja turistima", piše Pinezić. 

Ostala je dakle dilema koliko se u ovom trenutku oporezuju iznajmljivači - je li to 2 posto, ili preko 10 posto, koliko ističe Pinezić. 

Jutarnji list danas piše da vlasnici apartmana imaju poreznu oazu koja ih je gurala u rentijerstvo, koje je u posljednjih deset godina nabujalo.

"Uoči ove sezone u Hrvatskoj je bilo oko 220 tisuća objekata u obiteljskom smještaju, s ukupno oko 650 tisuća kreveta, odnosno čak 43 tisuće kreveta više nego u 2019. godini. U 2016., kad je uveden eVisitor koji prati ovu statistiku, u kratkoročnom najmu bilo je oko 83 tisuće apartmana. Za usporedbu, u hotelima se u pet godina otvorilo tek pet tisuća novih kreveta, znači devet puta manje kreveta nego u apartmanima. U odnosu na lani, ovog ljeta na tržištu je bilo 26 tisuća novih kreveta u privatnom smještaju", piše Jutarnji.

"Istodobno, doznajemo da je u Hrvatskoj na snazi oko 105 tisuća ugovora o dugoročnom najmu stanova, a prema posljednjem popisu stanovništva, onom iz 2021., gotovo je 64 tisuće kućanstava živjelo u podstanarstvu, dok se ostatak stanova renta poslovnim subjektima. Pa koliko je onda proračun izgubio zbog toga što je država godinama privatni smještaj poticala poreznom politikom? To je izračunala Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta u Zagrebu koja godinama upozorava na štetnost bujanja privatnog smještaja.

Njezin zadnji izračun o ovome je za 2019. godinu, na temelju zadnjih dostupnih podataka o prosječnom iznosu noćenja po turistu u privatnom smještaju iz publikacije Tomas Instituta za turizam. Pomnožila je ovaj iznos s 44,5 milijuna noćenja ostvarenih u privatnom smještaju te godine i došla do podatka da su iznajmljivači samo u toj godini utržili gotovo 1,9 milijardi eura od turističkog najma.

Odnosno, da su plaćali porez na dohodak, kao što ga plaćaju vlasnici koji svoje stanove daju u dugoročni najam, a koji iznosi 12 posto na iznos najamnine nakon što se ona umanji za odbitak od 30 posto, blagajne jedinica lokalnih samouprava bile bi bogatije za otprilike 175 milijuna eura prihoda od poreza na dohodak i prireza. Umjesto toga od paušala su blagajne lokalnih samouprava uprihodile samo oko 20 milijuna eura od paušalnog poreza na dohodak od turističkog najma, skoro devet puta manje", piše Jutarnji.