Porez na nekretnine je poruka – nemojte štedjeti, nemojte imati
U Hrvatskoj se od 2025. uvodi porez na nekretnine u kojima se ne živi, nego se kratkoročno iznajmljuju tijekom turističke sezone. Neće ga plaćati oni koji u nekretnini žive ili je daju u dugoročan najam. Ekonomski analitičar Neven Vidaković izjavio je za HRT da ne postoje ekonomski razlozi za takvu odluku.
Istaknuo je da se o tom porezu već dugo govori, ali je, kako je rekao, zbog štetnosti i destruktivnosti te odluke mislio da ipak neće biti donesena.
- Ako je to došlo zbog pritiska iz Bruxellesa, nama je Bruxelles zabranio da dokapitaliziramo HEP. Sada, ako nam nameću nove poreze, postavlja se pitanje trebamo li uopće voditi bilo kakvu ekonomsku politiku ili stalno nekoga nazivati da nam kaže što da radimo, poručio je Vidaković.
Dodao je da ne vidi svrhu uvođenja poreza na nekretnine jer smatra da ne postoje ekonomski razlozi za tu odluku.
- Osim štetnih posljedica, povećanje nejednakosti, uzimanje novca od građana, kažnjavanja, štednje... Stalno se priča da u proračunu imamo puno novca. Ne postoji razlog za ovo, rekao je ekonomski analitičar.
Vidaković je naglasio da porezi imaju enorman utjecaj na strukturu ekonomije.
- To znači da se ovim porezom evidentno ne želi napuniti proračun, jer imamo novca u proračunu, nego se želi postići drugačija struktura ekonomije, istaknuo je.
Svrha poreza na nekretnine je restrukturiranje ekonomije.
- S kojim razlogom i kako će to izgledati, to ćemo vidjeti, naglasio je Vidaković.
Vlada je podignula plaće, a želi uvesti novi porez. Koja je uloga uvođenja poreznih nameta i dizanje plaća i mirovina?
Vidaković je kazao kako se želi "preliti iz šupljega u prazno."
- Vlada nema opravdanje za ovo pa onda na drugoj strani mora nešto kreirati - pa nije to toliko loše. Evo, sad opet imamo nekakav paket mjera, koji će dići malo porez, pa dići malo plaću, pa će biti naglasak na tome. Vlada s istovremenim spuštanjem i dizanjem poreza želi kamuflirati svoju pravu nakanu, ali kao što sam rekao ranije, ne znam koja je, poručio je.
Vidaković je istaknuo da se uvođenjem poreza na nekretnine ne može postići jednakost u društvu. Rekao je da u Hrvatskoj nisu problem prazni stanovi ili radna snaga, nego iseljavanje ljudi.
- Netko mora postaviti pitanje zašto se 400 tisuća ljudi iselilo iz ove države. Kad se odgovori na to pitanje, onda se može odgovoriti na to kako da se vrate, poručio je.
- Ovaj porez je poruka svima - nemojte štedjeti, nemojte imati, nemojte se truditi. I to je ono što je loše. Zato je onaj koji je radio, platio porez, platio PDV i porez na dohodak sad kažnjen, jer uštedio je da ima nešto, naglasio je Vidaković.
Poslovni donosi nove detalje o tome tko će morati platiti porez na nekretnine, pa je tako ministar financija Marko Primorac rekao da novi porez na nekretnine vlasnici neće plaćati samo na one u kojima žive ili su u najmu. Priča o oporezivanju 600 tisuća praznih nekretnina ipak se pretvorila u najavu ozbiljnog poreza na nekretnine koji će biti skuplji od poreza na vikendice. One se sada oporezuju od 0,60 do 5 eura po četvornom metru, a Primorac kaže da je prijedlog da se poveća i donja i gornja granica za oporezivanje. Hrvatska prema popisu stanovnštva ima oko 230 tisuća vikendica, a porez na kuće za odmor razrezan je za njih 60-ak tisuća.
Primorac kaže da država više neće prepustiti gradovima i općinama na volju da uvedu ili ne uvedu porez na nekretnine. On će biti obavezan, ali unutar raspona koji će odrediti država. Točan iznos poreza na kuće za odmor sada propisuje svaka lokalna jedinica na svom području, a dosad ih se samo 57, među kojima je i Grad Zagreb, odlučilo na maksimalni iznos od pet eura po četvornom metru. Većina općina i gradova oporezuje kuće za odmor s 1,5 do 2 eura po četvornom metru, a 96 općina ne oporezuje ih nikako.
Otprilike svaka druga lokalna jedinica koja ga ima prepustila je posao naplate poreza na kuće za odmor Poreznoj upravi i oni su izvještavali da su do ove godine naplatili porez na 60-tak tisuća vikendica. To bi bila svaka četvrtina vikendica iz popisa stanovništva, a iznos naplaćenog poreza bio je 21 milijun eura.
Neki vlasnici kuća za odmor oslobodili su se obaveze plaćanja poreza na kuće za odmor tako što je netko od članova obitelji imao prijavljen boravak u toj nekretnini tokom cijele godine. Većina poreza, 91%, naplaćena je u šest jadranskih županija, dok je Grad Zagreb od poreza na kuće za odmor prikupio 77 tisuća eura. Najefikasnija u naplati poreza na kuće za odmor bila je Zadarska županija koja je od vikendaša “ubrala” oko 5 milijuna eura.
Upućeni sugovornik kaže da prijava boravka više neće biti kriterij za plaćanje ili neplaćanja poreza na kuće za odmor i prazne nekretnine te će se kao dokaz trajnog življenja u nekom prostoru koristiti potrošnja energenata kao što su struja, voda ili plin. Po tome, porezne bi vlasti trebale propisati donji iznos potrošnje na osnovu kojega se neka nekretnina smatra nastanjenom.
Više pročitajte ovdje.