'Silni stanovi i apartmani... to je put u tržišno samoubojstvo'

Hotelijeri su zadovoljni tijekom sezone, te smatraju da hitno treba spriječiti tržišnu propast destinacija apartmanizacijom i razmisliti o cijenama, kaže direktor HUT-a Veljko Ostojić u objavi Indexa.hr.

"Dosadašnji tijek ove turističke godine možemo ocijeniti vrlo dobrim, posebice nakon dvije zaista sjajne sezone koje su se, budimo iskreni, dogodile i na krilima 'covid-godina', kada su bliže destinacije poput Hrvatske bile tražene značajno više u odnosu na 'normalne godine'. Sada je ova godina 'stvarnosti' za naš turizam, na koju se zaista može primijeniti krilatica 'kako siješ, tako ćeš i žeti', što najbolje pokazuju ostvareni rezultati do sada u sezoni", ističe Ostojić.

Za poslovanje i tijek sezone članica HUT-a (Hrvatske udruge turizma), među kojima su najveće hotelske tvrtke u Hrvatskoj, Ostojić kaže da odlično financijski rade i imaju visoku zauzetost, posebice objekti visoke kategorije. Tako su primjerice hoteli s pet zvjezdica trenutno popunjeni 96 posto, kampovi s istom kategorijom čak sto posto, a hoteli s četiri zvjezdice 93 posto, piše Index.hr.

"Pravi obiteljski smještaj je nešto izuzetno pozitivno"

Poslovni izazovi su u objektima nižih kategorija, naročito onima s dvije zvjezdice koji su, kaže, prisiljeni zbog inflatornih troškovnih pritisaka tražiti cijenu koju očito tržište ne prihvaća.

Podsjećajući da je oko dvije trećine ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj u tzv. objektima za kratkoročni turistički najam, što komercijalnom, što nekomercijalnom (vikendice), Ostojić iznosi da su registrirani kapaciteti u vikendicama trenutno popunjeni 22 posto, a komercijalni objekti za kratkoročni turistički najam oko 55 posto.

"Sve te objekte je trebalo infrastrukturno opremiti i naročito sada, u špici sezone, izuzetno opterećuju ukupnu infrastrukturu", naglasio je.

"Da budem potpuno jasan - pravi obiteljski smještaj, kada gost boravi u objektu u kojemu živi obitelj, nešto je izuzetno pozitivno i specifično za naš turizam i takav vid smještaja treba i dalje razvijati, podižući mu kvalitetu, uz ponovno razmatranje broja kreveta koji mogu registrirati građani, a time i plaćati 'socijalni' porez", nastavio je. 

"Problem su silni apartmani, stanovi i vikendice koji su godišnje popunjeni 40 do 50 dana, a istovremeno jako opterećuju destinaciju i u pravilu smanjuju njezinu atraktivnost i konkurentnost", upozorio je.

Zaustaviti daljnju gradnju

Stoga se, kaže, mora što prije, u pojedinim destinacijama i hitno zaustaviti daljnju gradnju objekata za kratkoročni turistički najam (komercijalnih i nekomercijalnih). Za to navodi i primjer smještajne strukture jedne od najturističkijih općina Hrvatske (ne navodi koja) gdje ima ukupno 57.000 turističkih kreveta, od čega je samo 2.300 u hotelima i 13.200 u kampovima.

Sve ostalo je u objektima za kratkoročni turistički najam, a to je, ocjenjuje, "put prema tržišnom samoubojstvu na kratki rok".

Iako sada imamo Zakon o turizmu, slijedom kojeg će se uskoro donijeti i podzakonski akti koji će lokalnoj samoupravi dati alate za potrebne odluke o zaustavljanju ili ograničenju gradnje pojedinih vrsta smještajnih kapaciteta tamo gdje je to potrebno, Ostojić kaže da ipak određene odluke treba donijeti i na nacionalnoj razini jer će proces na lokalnoj razini trajati dugo s neizvjesnim ishodom.

Tu dodaje i podatak da je u Hrvatskoj u zadnje dvije godine na tržište stavljeno oko 110.000 kreveta u objektima za kratkoročni turistički najam.

"Živimo u društvu tržišne ekonomije"

Oko opterećenja infrastrukture pak navodi primjer vezan za gospodarenje otpadom i najave o naknadama za saniranje otpada koje plaćaju hoteli i kampovi jer po nekim izjavama oni proizvode najveći dio otpada, što baš i nije točno, kaže.

"Primjerice, samo u Istri ima nešto manje od 500.000 registriranih kreveta, od čega oko 52.000 u hotelima i 122.000 u kampovima. Ne spominjući da kompanije ulažu znatne napore (i sredstva) u interno saniranje pojedine vrste otpada koji nakon toga i ne dolazi na deponij, postavlja se pitanje koji dio turizma proizvodi i u špici opterećuje s najviše otpada", komentira Ostojić.

Oko cijena u turizmu, što je popularna tema ove sezone, kaže da živimo u društvu tržišne ekonomije i da je jasno da svaki poduzetnik definira cijene po vlastitom nahođenju. On je zaslužan za svoj poslovni uspjeh i odgovoran za svoj poslovni neuspjeh.

To je, dodaje, točno u djelatnostima u kojima ne postoji složeni lanac vrijednosti u kojemu svaka karika ovisi jedna o drugoj, no u turizmu je druga priča jer je sve povezano, objavio je Index.hr.