Foto Neprikosnoveni šampion Jakovlje i uz ‘dijetu’ do novoga trona

Divljenje i strahopoštovanje. Osjećaji su to koji preplave svakoga tko u Kanfanaru kroči u Park istarskog vola i nađe s oči u oči s moćnim i veličanstvenim beštijama kojima je on posvećen.

Od mog prvog dolaska na kanfanarsku Jakovlju prošlo je već podosta ljeta, no uoči svakog dolaska mogao sam se okladiti u dvije stvari; da će biti pakleno vruće i da ta činjenica neće baš ni najmanje utjecati na to da na tradicionalnu Smotru istarskih volova, kao i uvijek, krene i stigne sila svijeta.

Mnogi od onih koji su se zadnje srpanjske subote našli u Kanfanaru recidivisti su koji na Smotru stižu s jednakom strašću s kojom naš Neno i drugi zaljubljenici u najvažniju sporednu stvar na svijetu prate važna nogometna prvenstva.

Neke su na Jakovlju prvi put, davno, doveli njihovi roditelji, pa sad isto uzbuđenje prenose vlastitim klincima, drugi pak taj datum uporno drže u svojim kalendarima premda već neko vrijeme koračaju kroz jesen svojih života.

Oči širom otvorene

Puno je i onih novih, koje je u Kanfanar dovela neka dobra priča ili preporuka, ili im se jednostavno posrećilo, pa su se u pravo vrijeme i na pravom mjestu našli baš u sezoni godišnjih odmora. Njih je najlakše prepoznati jer Parkom hodaju širom otvorenih očiju, a ponekad i usta, očarani i impresionirani “mrcinama” koje (uglavnom) pitomo i strpljivo stoje i poziraju tim uzbuđenim ljudima i njihovim mobitelima poput iskusnih rock zvijezda.

Premda im je sudbina još ne tako davno bila vrlo neizvjesna, iz prostog razloga jer su sa statusa radne životinje istarskog seljaka razvojem tehnologije spali na status ljubimca, i ovogodišnja Smotra pokazala je da se budućnost vrijedne autohtone vrste istarskog boškarina danas, ipak, oslikava u ponešto mirnijim i vedrijim tonovima.

“Istarski vol je u jednom trenutku maltene nestao i stoga vidjeti 21 grlo na jednom mjestu danas je nemoguće, osim na Jakovlji u Kanfanaru”, kaže načelnik Kanfanara Sandro Jurman, dodajući kako tradicionalno veliki odaziv ljudi iz svih krajeva Istru na tu pučku feštu doživljava kao podršku uzgajivačima da, s institucijama koje su trude u tome im pomoći, na jedan više nivo dignu problem uzgoja istarskog vola. “Motiv onih koji se bave uzgojem boškarina sigurno nisu novci već ljubav, te bi iz poštovanja prema njima, a i toj plemenitoj životinji koja je jedna od simbola Istre i temelja naše tradicije, bilo poželjno da se uzgajivačima pokriju barem troškovi uzgoja, ako već ne mogu biti u zaradi”, kazao je Jurman.

U obraćanju okupljenima naglasio je važnost očuvanje tradicije, baštine, kulturnog identiteta i načina života u vremenima koje živimo, a sličnu poruku uputio je i župan Boris Miletić koji je prilikom otvaranja manifestacije upozorio da “onaj tko ne brine o svojoj prošlosti i tradiciji, ima upitnu budućnost”.

Dvadeset boškarina Istrijana, i jedan bodul koji je stigao s Krka, predstavili su se posjetiteljima tradicionalnim mimohodom, a prije podjele priznanja iz “naj” kategorija održana je i prezentacija “oranja po starinski” odnosno “kako se to delalo prije dolaska traktora”. 

Najteži u povijesti Jakovlje

Titulu najvećeg istrijanskog vola i ove je godine obranio Sarožin Marija Udovičića iz Gospodi kod Svetog Lovreča. Vol koji nosi titulu “najtežeg u povijesti Jakovlje” lani je težio nevjerojatnih 1421 kilogram, a na ovu je stigao nakon “dijete” u kojoj je izgubio pedesetak kila, no ni 1375 kilograma koliko je ove godine pokazala vaga, nije mogao ozbiljnije ugroziti ni jedan od konkurenata.

Najposlušnijeg vola po imenu Bakin ima Marinela Jugovac iz Bužleti nedaleko Grožnjana, koja je još jednom dokazala što sve može ženska upornost i ruka, dok je najljepši vol, odnosno “mister” ove 34. Smotre, Čađan uzgajivača Emila Rojnića iz sela Orihi na Barbanštini.

“Ja vam se ovim bavim 30 godina i promijenio sam 20 volova. Svi su bili lijepi, jedan ljepši od drugog. Čak i ljepši nego ovaj, za mene”, kaže nam vlasnik najljepšeg vola Jakovlje koji zbog njih svaki dan putuje 100 kilometara iz Pule u Orihe. To je ljubav.

Recimo za kraj i da su program svojim nastupima uveličali KUD Dvigrad, Kanfanarske mažoretkinje, Ženska klapa Agata, te Limena glazba iz Rovinja.          

Galerija (55)