'ACI je rješenje, a ne uzrok problema sanacije pulske rive'

U petak je održana tematska sjednica Gradskog vijeća Pule na temu sanacije pulske Rive. Sjednicu je inicirao Klub vijećnika IDS-a koji je u svom podnesku gradonačelniku Pule Filipu Zoričiću optužio njega i ACI d.d. da su ostvarili prešutni dogovor da se pulska riva sanira u sadašnjim gabaritima, na koji način će se na štetu građana Pule, sadašnje stanje pulske rive zabetonirati za sljedećih 50 godina.

Stav ACI-ja zastupao je član Uprave Ivan Herak koji je pulske gradske vijećnike pokušao uvjeriti da je ACI rješenje, a ne uzrok problema sanacije pulske rive.

Herak je rekao da je ACI korisnik koncesije u ACI marini Pula i u takvom statusu je promašena pravna adresa za učestale medijske napade na ACI. Naglasio je da bi sudjelovanje ACI-ja u sanaciji pulske rive ovu tvrtku samo do 2030. stajalo gotovo 6 milijuna eura, pri čemu se ne bi ostvario ni cent dodatnog prihoda, na što ACI u zaštiti interesa svojih zaposlenika i dioničara ne može i ne smije pristati.

Herak je na kraju vijećnicima ponudio rješenje koje po njemu leži u dogovoru Vlade, ACI-ja i Grada Pule. To je bio i povod za razgovor s Ivanom Herakom, članom uprave ACI-ja za financije, korporativno pravo i ljudske resurse.

- Za početak, s kojim motivima i kada se je ACI priključio projektu sanacije pulske rive?

- ACI se je projektu priključio na inicijativu gradonačelnika Pule koji je iskazao interes i pokrenuo inicijativu uređenja pulske rive, koja bi obuhvatila područje od ulaza u brodogradilište pa do Riječkog gata. Bilo je to negdje u proljeće 2022. godine. Naime, u navedeno područje ulaze dio pomorskog dobra kojim upravlja Lučka uprava Pula, dio nekretnine koja je javno dobro u općoj uporabi kojom upravlja Grad Pula i pomorsko dobro koje je obuhvaćeno koncesijom za luku nautičkog turizma ACI Pula, korisnik koje je ACI. 

Slijedom navedenog, spomenutoj inicijativi Grada Pule pridružili su se Lučka uprava Pula, koja je u sklopu svojih ovlasti izrazila spremnost sudjelovati u aktivnostima i investicijama u dijelu pomorskog dobra koji je pod ingerencijom Lučke uprave, kao i ACI d.d. koji je izrazio načelnu spremnost sudjelovati u aktivnostima u djelu pomorskog dobra koji je obuhvaćen koncesijom za luku nautičkog turizma ACI Pula.

"ACI nema nikakvu obavezu sanirati pulsku rivu, već je potpisom Memoranduma iskazao dobru volju da sudjeluje u pokretanju projekta s mrtve točke"

- U svom obraćanju pulskim gradskim vijećnicima izravno ste se referirali na istup vijećnika IDS-a Valtera Boljunčića i rekli  da je ACI pogrešna pravna adresa na koju cilja spomenuti vijećnik. Možete to pojasniti?

- ACI ima, isključivo i samo, status korisnika koncesije, koja ističe 31. prosinca 2030. godine. U navedenom statusu ACI ima isključivo obavezu redovnog održavanja marine, dok je za svaku investiciju u spomenuto područje dužan pribaviti suglasnost davatelja koncesije. Drugim riječima, planirana investicija u sanaciju i uređenje rive, neovisno o njenom obuhvatu, ne ulazi u poslove redovnog održavanja, već predstavlja radove odnosno investiciju koju je dužan izvršiti subjekt koji upravlja pomorskim dobrom. Konkretno, temeljem članka 4. Zakona pomorskom dobru i morskim rukama pomorskim dobrom upravlja, skrbi i štiti Republika Hrvatska, a kada je upravljanje pomorskim dobrom povjereno drugoj osobi s javnim ovlastima, ta osoba odgovara za pomorsko dobro. Dakle, ACI nema nikakvu obavezu sanirati pulsku rivu, već je potpisom Memoranduma o sporazumijevanju, sukladno politici društvene odgovornosti koju provodi u većini svojih profitnih centara, ACI iskazao dobru volju da sudjeluje u pokretanju projekta s mrtve točke te ukoliko to bude potrebno bude medijator između Grada Pule i Vlade Republike Hrvatske, pa stoga ne vidim razloga da nas se napada zbog nečega što nije u našoj nadležnosti.

- Valter Boljunčić je u više navrata spomenuo da u svezi sanacije pulske rive postoji prešutni dogovor između ACI-ja i gradonačelnika Pule Zoričića?

- Nema nikakvog prešutnog dogovora. Podsjetio bih da je cijeli postupak vezan uz aktivnosti oko sanacije pulske rive od početka bio transparentan i javan. Potpisivanje Memoranduma bilo je javno, u gradskoj komunalnoj palači, a supstrat Memoranduma objavljen je u svim medijima, kako lokalnim tako i nacionalnim. U tom smislu bilješke, promemorije razgovora i slično ne smatram relevantnim. Bitno je samo ono što je potpisano, a kada je ACI u pitanju, ono što je potpisala Uprava ACI-ja. Još jednom ponavljam, osim Memoranduma, koji ima neobavezujući karakter i u kojem se, važno je i to napomenuti, ne spominje niti jedno od potencijalnih idejnih rješenja sanacije pulske Rive, ništa nije potpisano.

- Koji je značaj Memoranduma o razumijevanju kojeg su potpisali ACI, Grad Pula i Lučka Uprava Pula? 

­­- Memorandum o razumijevanju ima pravni značaj 'gentlmens agreementa', drugim riječima nema pravno obvezujući karakter niti snagu za potpisnike. Navedeno znači da Memorandum kojeg smo potpisali nije ugovor i ne sadrži pravne obaveze, a vjera u poštovanje dogovorenog u Memorandumu temelji se na moralnim svojstvima i ugledu njegovih potpisnika.

Pojednostavljeno, ACI je pokazao dobru volju da sudjeluje pod određenim uvjetima u projektnom dijelu sanacije pulske rive, ali nismo preuzeli nikakve obaveze niti potpisali bilo kakav sporazum, kako je do neistinito u svom obraćanju vijećnicima navela vijećnica stranke Možemo Dušica Radojčić.

- Boljunčić je isto tako u više navrata istaknuo da Grad sanacijom rive u postojećim gabaritima pogoduje ACI-ju? kakav je vaš stav oko toga?

- To je potpuno promašena teza. Stvari stoje ovako. U hipotetskom slučaju prihvaćanja opcije širenja pulske rive ukupan inicijalni trošak ACI-ja, kada bi ACI ušao u tu investiciju, govorim o alikvotnom dijelu ukupne investicije, iznosio bi, kako sada stvari stoje, minimalno oko 3,6 milijuna eura. Bitno je napomenuti da se radi se o ulaganju koje ACI-ju ne donosi ni centa prihoda. 

Širenje rive prema moru uzrokovalo bi smanjenje broja vezova i smanjenje prihoda LNT Pula, što za ACI nije i ne može biti ekonomski i poslovno prihvatljivo, s obzirom da bi se izgubilo otprilike 50 vezova, što je oko 25 posto postojećih vezova. Konkretnije, širenje rive za pet metara značilo bi da se ACI mora odreći 50-ak vezova, što u okolnostima kada znamo da prosječna cijena godišnjeg veza u ACI marini Pula iznosi otprilike 8 tisuća eura, znači da će marina na godišnjoj razini godišnje ostvarivati oko 400 tisuća eura manje prihoda, odnosno do isteka koncesije 31. prosinca 2030. sveukupno bi prihod marine Pula bio manji za dodatnih dva milijuna eura. To znači da bi kumulativno taj investicijski poduhvat, ukoliko bi u njega išao, ACI do kraja 2030. godine koštao nešto manje od 6 milijuna eura.

Ali ni to nije sve. Gubitkom 50-ak vezova marina Pula pala bi ispod 200 vezova te bi kao takva prestala biti luka od državnog značaja i postala bi luka županijskog značaja, a što posljedično znači ne samo da bi upravljanje i zaštita te skrb nad lukom bilo u nadležnosti županije, koja bi morala snositi troškove sanacije, već bi u tom slučaju i zakonski rok produljenja koncesije za LNT Pula bio značajno manji (20 umjesto potencijalnih 38 godina) što bi isto tako imalo negativan učinak na poslovne rezultate LNT Pula.   

Kada govorimo o sanaciji pulske rive, u bio kojoj verziji, i posljedicama po financijske rezultate LNT Pula, potrebno je napomenuti i voditi računa da će sanacija postojeće rive zasigurno negativno utjecati na poslovanje ACI-ja u razdoblju trajanja radova, s obzirom na buku i zagađenje koje će radovi izazvati, a koje zasigurno ne odgovaraju gostima na godišnjem odmoru kao ni našim klijentima koji imaju vezove u marini. Dakle, realno je očekivati da će naši gosti u situaciji kada mogu birati između bagera, buke i prašine i privremenog ili trajnog odlaska u neku drugu marinu optirati za ovu drugu opciju, što bi nesporno isto tako značajno smanjilo prihode ACI marine Pula.     

"Kada bi ACI sam krenuo u spomenuto ulaganje u rivu, ACI marini Pula trebale bi 44 godine da iz dobiti povrati uložena sredstva"

Naročito je važno, kada je riječ o navodnom pogodovanju ACI-ju, koje učestalo spominje gospodin Boljunčić, reći da LNT Pula na godišnjoj razini ostvaruje svega oko milijun eura prihoda, što čini svega 2.71 % prihoda cijelog sustava ACI marina. Još plastičnije, u 2023. godini marina Pula ostvarila je bruto dobit u iznosu 124.458 eura. Drugim riječima, kada bi ACI sam krenuo u spomenuto ulaganje u rivu, ACI marini Pula trebale bi ravne 44 godine da iz dobiti povrati uložena sredstva. Dakle bile bi potrebne pune 44 godine poslovanja, ili još plastičnije do 2068. godine, kako bi se povratila ulaganja, koja, naglašavam još jednom, ni za cent ne povećavaju prihod marine Pula.

Naravno, sustav ACI-ja koja je najveća nautička tvrtka ne samo u Hrvatskoj već i na Mediteranu, dovoljno je potentan da na sebe preuzme i obaveze marine Pula, ali sadašnja Uprava ACI-ja je stava ne samo da bi time otvorila Pandorinu kutiju, već je stava i da tako nešto ne bi bilo osnovano a ni korektno prema drugim LNT u sastavu ACI-ja, pogotovo onima koje imaju lukrativne investicijske projekte koji dižu prihode ACI-ja.

- Pod kojim bi uvjetima ACI ipak ušao u ovu investiciju ?

- Postoji niz preduvjeta koji bi se morali ispuniti kako bi ACI sudjelovao u ulaganju u sanaciju pulske Rive. U svakom slučaju konačna odluke o sudjelovanju ACI-ja u financiranju radova sanacije pulske rive ne može i neće biti donesena prije nego Republika Hrvatska donese odluku povodom zahtjeva ACI-ja za produljenje koncesijskog razdoblja za luku nautičkog turizma Pula. Da ne bi bilo zabune, nesporno je da će ACI ishodovati produljenje koncesije za LNT Pula, ali u ovom trenutku još nije poznato za koje vremensko razdoblje će koncesija biti produljena.

Nadalje, za takvu investiciju potrebno je da Uprava ACI-ja ishoduje suglasnost Nadzornog odbora i Skupštine Društva.  

I zaključno, prema postojećem koncesijskom ugovoru koji je na snazi do 2030. godine, za svaku planiranu investiciju ACI je dužan zatražiti suglasnost davatelja koncesije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. 

- Kakav je stav ACI-ja oko širenja pulske Rive? Jeste li za sanaciju rive u sadašnjem stanju ili za njeno širenje kako traži Klub zastupnika IDS-a?

- U bitnome, rekao sam to i jučer, gospodin Boljunčić nije u krivu kada zaziva proširenje pulske reive za dodatnih pet metara, što je i po meni najbolje rješenje za građane Pule, ali problem nastaje kada zbog nepristajanja ACI ja na taj koncept, isključivo iz razloga jer je isti dugoročno štetan po poslovne rezultate, samim tim i po interese dioničara i zaposlenika ACI-ja, on učestalo medijski proziva Upravu ACI-ja i mene osobno. Kontekst cijele problematike je zapravo puno dublji i pokušati ću ga dodatno pojasniti. 

Naime, ACI je dioničko društvo u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske. Pored Republike Hrvatske ACI ima još oko 600 dioničara kojima Uprava ACI-ja, koja je imenovana na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, odgovara za isporučeni poslovni rezultat, a za svoje poslovne odluke odgovara svojom vlastitom imovinom. U tom kontekstu želim naglasiti da su Uprava ali i NO ACI-ja dužni postupati pažnjom dobrog gospodarstvenika, a sve temeljem članka 252. i članka 272. Zakona o trgovačkim društvima, te da za povredu svoje obaveze postupanja sa dužnom pažnjom odgovaraju za štetu Društvu kao solidarni dužnici, te u tom slučaju moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika, kako to propisuje članak 252.st.2. Zakona o trgovačkim društvima.

"Kolega Pavić i ja za svoje poslovne odluke odgovaramo i svojom vlastitom imovinom, što znači da trebamo biti odgovorni i prema sebi, našim obiteljima i našoj imovini."

Pojednostavljeno, kolega Pavić i ja kao članovi Uprave ACI-ja za svoje poslovne odluke odgovaramo dioničarima i zaposlenicima ACI-ja. Isto tako, odgovorni smo i pred Zakonom. Kao što sam već napomenuo, za svoje poslovne odluke odgovaramo i svojom vlastitom imovinom, što znači da trebamo biti odgovorni i prema sebi, našim obiteljima i našoj imovini. 

To je dakle jasan okvir unutar kojeg aktualna dvočlana Uprava ACI-ja treba donijeti inicijalnu odluku vezano uz sudjelovanje ACI-ja u sufinanciranju sanacije pulske rive, pa se stoga čini pomalo nestvarnim da se javno proziva i denuncira Uprava ACI-ja, koja je u formi neobvezujućeg Memoranduma iskazala uvjetnu suglasnost da pod egidom društveno odgovornog poslovanja, sudjeluje u inicijalnim troškovima sanacije pulske rive.

Sve ovo navodim kako bi ukazao da u takvom režimu materijalne, moralne i kaznene odgovornosti Uprave ACI-ja nije realno a ni korektno očekivati da ACI uloži između 3, 5 i 4 milijuna eura u sanaciju pulske rve, dakle u sadržaje koji nisu u vlasništvu ACI-ja i koji ACI-ju ne donose ni cent dodatnog prihoda. Nije realno ni životno da se zbog širenja pulske rive odreknemo pedesetak vezova i značajnog dijela prihoda kojeg ti vezovi generiraju, kao što nije realno da podržimo da zbog širenja pulske rive i smanjenja broja vezova marina Pula potpadne pod režim županijske koncesije, sa svim posljedicama koje to sa sobom nosi. Isto tako ne može se od nas tražiti da se zbog radova na širenju pulske rive za vrijeme trajanja radova odreknemo značajnog dijela prihoda.

Što se tiče vašeg pitanja, sanacija rive u sadašnjim ili većim gabaritima mišljenja sam da voljom građana izabrani predstavnici vlasti u Gradu Puli imaju pravo i obavezu izabrati ono rješenje koje najviše odgovara interesima građana Pule, kao što je zakonska obaveza uprave ACI-ja donijeti odluku kojom štiti interese svojih dioničara i zaposlenika.

Želim reći da Uprava ACI-ja ima iskrenu želju da se realizira projekt sanacije pulske rive. Zbog toga smo se 2022. godine i upustili u sve ovo i Memorandumom iskazali dobru namjeru. Zbog svega ovoga je 2023. godine u Puli i ministar Oleg Butković, zakonski zastupnik davatelja koncesije, isto tako dao podršku projektu i iznio određene prijedloge. Isto tako stava sam da je zahtjev oporbenog kluba vijećnika IDS-a za sazivanjem ove tematske sjednice, imajući u vidu značaj projekta za građane Pule, više nego osnovan, ali da je strategija koju su izabrali kada je u pitanju sudjelovanje ACI-ja u tom projektu, mislim pri tome na prokazivanje i difamiranje uprave ACI-ja, duboko pogrešna. Stoga vjerujem da je moje izvješće pulskim Gradskim vijećnicima doprinijelo  spoznaji da je ACI rješenje, a ne problem.

- Koji je po vama idealan scenarij kada je u pitanju sanacija pulske rive?

- Čvrstog sam uvjerenja da sanacija pulske rive bez sudjelovanja Ministarstva mora prometa i infrastrukture i hrvatske Vlade nije realna. Idealni scenarij  trebao bi uključivati širenje obalnog zida za 5 metara, izmjenu Prostornog plana grada Pule kojim bi se ACI marini omogućilo širenje koncesije kojim bi se kompenzirao gubitak vezova, te u konačnici dogovor između Grada Pule, davatelja koncesije i ACI-ja, vezan uz područje kojim trenutno u svojstvu Korisnika koncesije upravlja ACI. Sve drugo je utopija. (Razgovarao: Nenad Čakić)