Hrvatske institucije bile na udaru nevidljiivih kriminalaca
Hrvatska je na snažnom i dosad možda najvećem udaru cyber terorizma! Ususret ljetnoj sezoni, intenzivirali su se kibernetički napadi koji dolaze iz cijelog svijeta, ali uglavnom nepoznatih lokacija. Mete su brojni veliki sustavi, pa su tako hakeri jučer popodne izveli DDoS napad na nekoliko internetskih stranica hrvatskih institucija, među kojima su Ministarstvo financija, Porezna uprava, HNB, Zagrebačka burza, a sve stranice su proradile oko 20 sati, potvrdio je navečer za Novu TV ministar pravosuđa Damir Habijan.
Veliki udar cyber kriminala doživio je i Klinički bolnički centar u Zagrebu. Zbog napada, bolnica danas radi usporeno i otežano.
Logično, postavlja se pitanje koliko su i jesu li uopće brojne institucije, ustanove, agencije, velike, srednje i male kompanije i tvrtke u Istri osigurane od kibernetičkih, hakerskih napada, kao oblika terorizma koji stvara veliku štetu na brojnim razinama.
Koliko je situacija ozbiljna govori podatak iz prošlog tjedna kad je napadnut čak i Combis, jedna od vodećih tvrtki u Hrvatskoj za zaštitu upravo od takvih ugroza, o čemu je izvijestio portal 7dnevno.
Oni su tada naveli kako je „nepoznato koja je razina njihovog proboja, koliku su im štetu nanijeli cyber teroristi kroz kibernetički napad te jesu li kompromitirani njihovi podaci o klijentima, zbog čega bi moglo doći do dodatnih problema.“ Paradoks tog cyber napada je u tome što je za žrtvu i metu izabrana upravo ta high tech kompanija koja potiče inovacije i, kako sami za sebe pišu, „rješava izazove vezane uz digitalnu transformaciju, komunikaciju i cyber sigurnost“.
Brojne tvrtke u Hrvatskoj i dalje zanemaruju aspekt zaštite od kibernetičkih napada, računajući da teroristi neće udariti baš na njih, što je pogrešan stav jer u današnjem svijetu nitko nije potpuno zaštićen i nitko za sebe ne može garantirati da neće biti probijen. Poseban su problem zdravstveni sustavi koji su u Hrvatskoj obveznici NIS2 direktive i novog Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Ukratko, oni moraju pronaći načine i modele da zaštite svoje podatke i radne procese što mogu jedino angažiranjem specijaliziranih kompanija kojima je corre business pružanje takvih usluga.
Stručnjak za sigurnost Marko Gulan u Večernjem listu komentirao je napad na KBC Zagreb.
„Bolnice u svojim IT sustavima imaju osobne podatke o pacijentima koji se vrlo lako i za dobar novac mogu prodati na dark webu. U najcrnjem scenariju ti se podaci mogu upotrijebiti u trgovini organima.“ Curenje informacija iz baza podataka je alarm za uzbunu. Napadi se, kaže Gulan, pomno pripremaju, a hakeri kad uđe u sustav do trenutka samog napada u njemu provedu prosječno 220 dana. „Netko je sjedio, motrio sustav i tražio priliku“, tvrdi on. (IHR)
