Sve više top destinacija objavljuje rat divljem turističkom rastu

“Ničega previše” uklesano je prije više od 2 tisuće godina na pročelju Apolonovog hrama u Delfima kao podsjetnik na ljudsku prirodu koja često teži ekstremima i upozorenje da je ključ uspješnog i uravnoteženog života u pronalaženju sredine između tih ekstrema.

Do jednakog rezultata kao i starogrčki filozofi došao je u nekoj točki bliže povijesti neznani pučki mudrac koji nam je, koristeći neku drugu “matematičku formulu”, u naslijeđe ostavio uzrečicu da ono “čega je previše ni s kruhom nije dobro”. Na te, očito uzaludne pokušaje da se civilizacije i generacije koje dolaze poštede stjecanja važnih spoznaja isključivo empirijskim putem podsjećaju me već neko vrijeme vijesti koje stižu iz nekih od vodećih europskih turističkih destinacija, a kojima je zajednička poruka da je lokalnom stanovništvu, a sve više i vlastima, polako već pun klinac divljeg rasta turizma.

Ukidanje licenci za apartmane

Britanski Guardian tijekom vikenda prenio je priču iz Barcelone u kojoj je gradonačelnik Jaume Collboni iz Socijalističke partije Katalonije krajem prošlog tjedna najavio da će do studenog 2028. ukinuti licence za 10.101 apartman koji su trenutno na tržištu u ponudi za kratkoročni najam. Barcelona, kao jedan od najposjećenijih turističkih gradova u svijetu, ovu mjeru planira kako bi smanjila troškove stanovanja, a ona dolazi kao odgovor na dugotrajne pritužbe građana zbog rastućih cijena najma uzrokovanih turističkom potražnjom. Novi propisi predviđaju zabranu izdavanja novih licenci za kratkoročni najam te uvode stroge kontrole postojećih najmodavaca, a gradske vlasti očekuju da će ove promjene pomoći stabilizaciji tržišta najma te omogućiti lokalnom stanovništvu priuštivo stanovanje u gradu.

I ova mjera dolazi u sklopu velike strategije kojom Barcelona želi učiniti zaokret prema održivom turizmu, a u sklopu koje su već poduzeti brojni koraci. Jedan od takvih je stroga regulacija kratkoročnog najma putem platformi kao što su Airbnb i Booking.com, zatim ograničavanje broja turističkih smještaja, uključujući hotele i hostele, posebno u centru grada i popularnim turističkim područjima, kontrola ulaska velikih turističkih autobusa u centralne dijelove grada, ograničenje broja kruzera koji mogu pristati u gradskoj luci u određeno vrijeme i slično.

Cjelogodišnji turizam

Barcelona naravno, nije jedina destinacija u kojoj su shvatili da svi benefiti koje od turizma imaju ne znače puno ako je cijena toga kvaliteta života lokalnog stanovništva.

U travnju prošle godine u talijanskoj Autonomnoj regiji Alto Adige, poznatoj i kao Bolzano - Južni Tirol, donijeli su odluku o ograničavanju maksimalnog dnevnog broja turističkih noćenja na razinu iz pretpandemijske 2019. godine, te uveli zabranu registracije bilo kakvog novog turističkog smještaja, osim ako se prije toga neki drugi nije zatvorio. Regija u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika u 2022. je zabilježila 34 milijuna noćenja, a ponuda turističkog smještaja putem najpopularnije on line platforme Airbnb u zadnjih pet godina uvećala se za 4 puta. Unatoč ograničenju broja smještajnih kapaciteta i zabrani promotivne reklame za visoku sezonu, broj noćenja u toj regiji lani je porastao na 36 milijuna no iz lokalne turističke zajednice pojasnili su kako zbog tog rasta ne treba biti zabrinut jer, usprkos činjenici da prostora za rast više nema u “visokoj sezoni”, njihov cilj ostaje povećati broj noćenja u ostatku godine kada je prosječna popunjenost smještajnih kapaciteta oko 40 posto. I u obližnjoj Veneciji lokalno je stanovništvo demonstriralo protiv nekontroliranog dolaska velikih kruzera i masovnog turizma zbog kojih dolazi do prenapučenosti i degradacije ekosustava lagune, te su gradske vlasti ponukali na donošenje mjera koje su uključivale ograničenje broja kruzera i turističkih smještaja. Reagirajući na nezadovoljstvo lokalaca Dubrovnik je ograničio broj kruzera i dnevnih posjetitelja, dok je Amsterdam smanjio promidžbu grada kao turističke destinacije i uveo restrikcije na najam turističkih apartmana.

200.000 kreveta u 10 godina

Ovoga proljeća deseci tisuća ljudi prosvjedovalo je diljem Kanarskih otoka protiv masovnog turizma pod sloganom “Kanari imaju granicu” pozivajući na hitno promišljanje turističke strategije španjolskog arhipelaga i zamrzavanje broja posjetitelja, tvrdeći da je desetljećima star model učinio život neizdrživim i ekološki neodrživim za stanovnike.

Što se Istre tiče trenutačna struktura smještajnih kapaciteta izrazito je nepovoljna i u koliziji s vizijom regije kao održive i odgovorne destinacije. Istra je lani bila vrlo blizu kapacitetu od 500 tisuća registriranih postelja što je dva i pol puta više od broja stanovnika Istarske županije, pri čemu treba imati na umu da se više od 60 posto tih postelja nalazi u komercijalnom i nekomercijalnom privatnom smještaju, te da je oko 200 tisuća njih nastalo tijekom posljednjih 10 godina. Za svaku destinaciju na svijetu tako rapidna dinamika rasta je sveobuhvatan i velik izazov, te ćemo si očito i mi, bolje prije nego kasnije, morati postaviti pitanje hoćemo li zaista dozvoliti da se Istra preizgradi objektima koji su puni 50 do 60 dana godišnje, koji gutaju prostor, infrastrukturu i sve druge resurse ili ipak i za nas postoji neki drugačiji, prihvatljiviji i održiviji model turističkog razvoja. (Milan Pavlović)