Ove bi tvrtke gradile pučinske vjetroelektrane kod Pule

Hrvatska bi, prema pisanju medija, do 2030. godine trebala dobiti svoju prvu odobalnu vjetroelektranu. Planira ju graditi Ina, a konstrukcija bi mogla započeti već 2026. godine. Kapacitet ovog vjetroparka trebao bi biti 300 megavata, a izgledna lokacija nalazi se na sjevernom Jadranu te obuhvaća površinu od oko 2.200 četvornih kilometara na području između Pule i Ravene, piše Lidermedia.

Međutim, iz Ine kažu da su oni već 2022., kao prva kompanija u Hrvatskoj, počeli s mjerenjem potencijala vjetra sa svojih plinskih platforma na području sjevernog Jadrana. U okviru ovog projekta, Ina se lani prijavila na CEF (Connecting Europe Facility) program te joj je odobreno sufinanciranje za izradu studija izvodljivosti. Riječ je o više studija koje bi trebale obraditi tehničke, ekonomske, okolišne i druge aspekte projekta.

- Za dovršetak studija potrebno je otprilike 20 mjeseci, odnosno one bi trebale biti završene u 2025. godini. O rezultatima i navedenih studija ovisit će i konkretne poslovne odluke kompanije vezane uz potencijalnu izgradnju odobalnog vjetroparka – kažu iz Ine.

Zainteresirani i stranci

U međuvremenu se pojavila vijest da i tvrtka Western Power, za razvoj energije vjetra sa sjedištem u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, proučava potencijalna područja pučinske vjetroelektrane u hrvatskom sektoru Jadranskog mora i najavljuje mogući projekt pučinske vjetroelektrane snage 500 MW uz obalu Istarske županije.

Western Power je imenovao dansku tvrtku Naver Energy, dio britanske Venterra grupe, za obavljanje poslova na procjeni izvedivosti razvoja offshore vjetroelektrane i povezanih industrijskih mogućnosti u Hrvatskoj.  Potencijalne lokacije, svaka s procijenjenim kapacitetom od 500 MW, već su identificirane, a konačna lokacija bit će odabrana uskoro, nakon konzultacija s ključnim dionicima, uključujući hrvatske vlasti, piše offshorewind.biz.

Nakon što se odabere konačna lokacija, Western Power namjerava započeti istraživanja okoliša i lokacije koja će uključivati istraživanja ptica i morskih sisavaca prisutnih unutar i u blizini lokacije.

Direktor poslovnog razvoja Naver Energyja rekao je za offshoreWIND.biz da bi s potencijalnim CAPEX-om do dvije milijarde eura ovo moglo postati najveće pojedinačno ulaganje u infrastrukturni projekt u modernoj hrvatskoj povijesti.

- S predviđenim proračunom za izgradnju vjetroelektrane do dvije milijarde eura, ova inicijativa je spremna biti najveća jednokratna investicija u infrastrukturni projekt ikada poduzeta u modernoj hrvatskoj povijesti, s potencijalom da izravno koristi brojnim hrvatskim tvrtkama i osigurati temelje za novu hrvatsku industriju – i renesansu za postojeće industrije. U skladu s tim, u partnerstvu s kolegama sa Sveučilišta u Zagrebu, planiramo organizirati konzultacije sa svim ključnim dionicima, uključujući one iz sektora ribarstva i turizma, ekološke udruge i dr. Predani smo razvoju ovog projekta uz njihov doprinos i otvorenu komunikaciju  - rekao je Siniša Lozo, direktor poslovnog razvoja u Naver Energy/Venterra Advisory za offshorewind.biz.

Danska tvrtka istaknula je da je nastojala što više uključiti lokalne tvrtke u rad na procjeni izvedivosti. U sklopu angažmana s tvrtkom Western Power, Naver Energy/Venterra Advisory surađuje s hrvatskim tvrtkama poput Anemos Engineeringa, uz potporu Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu.

EIHP napravio studiju, ali zakonski okvir ne postoji

Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) je o ovoj temi napravio studiju ‘Planiranje uključive vjetroelektrane na području Istarske županije‘ za Istarsku regionalnu energetsku agenciju (IRENA).

- Neupitno je da će nam u budućnosti trebati sve više čiste, zelene energije, a jedan od izvora svakako su pučinske vjetroelektrane koje, za razliku od vjetroelektrana na kopnu, raspolažu s ‘gotovo neograničenim‘ tehničkim potencijalnom. U tom smislu, svakako treba ostvariti preduvjete da bi se ovakvi projekti mogli ostvariti (legislativne, tehničke, ali i društvene). Trenutačno je cijena ovakvih projekata dosta visoka uz određene tehničke izazove poput udaljenost priključka, plutajuće strukture za dublja mora, ali očekuje se da će cijena padati – rekao je Andro Bačan iz Odjela za OIE i zaštitu okoliša koji je sudjelovao u izradi studije

Dodao je da zakonski okvir ne postoji, odnosno, vrlo je malo definirano, ali da to nije nužno prepreka.

- Na ovaj je način u zakonske odredbe moguće unijeti potrebne odrednice kako bi se definirali projekti. Prvenstveno se radi o implementacijskim dokumentima poput Strategije prostornog razvoja RH, prostornih planova županija i isključivog gospodarskog pojasa, ali i o ostalim zakonima, poput Pomorskog zakonika, Zakona o koncesijama, Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji – kaže Bačan.

Iz Istarske regionalne energetske agencije pak kažu da je Istarska županija dugo je osiguravala energetsku neovisnost korištenjem fosilnih izvora energije i to kamenog ugljena u dva bloka termoelektrane Plomin s tim da od 2017. Blok A nije u funkciji.

- Trenutačno funkcionalni Blok B u pogledu proizvodnje energije jedva zadovoljava trenutačne godišnje potrebe za električnom energijom na području Istarske županije od približno 1,4 TWh, a potreba je iz godine u godinu sve veća – napominju iz agencija IRENA.

S druge strane, nakon gašenja Bloka A sam Blok B niti približno ne zadovoljava vršno opterećenje mreže koje je prethodne godine u ljetnim mjesecima bilo i iznad 340 MW s tendencijom daljnjeg rasta. Manji dio razlike u potrebnoj snazi pokriva se iz obnovljivih izvora energije (solarne elektrane instalirane u Županiji), ali stabilnost mreže prvenstveno se osigurava 220 kV dalekovodom koji Istru povezuje s ostatkom Hrvatske i manjim dalekovodom koji je povezuje sa Slovenijom. Općenito, manjkavost interkonekcije kako s ostatkom Hrvatske tako i sa susjednom Slovenijom u pogledu broja dalekovodnih trasa, ali i njihovog kapaciteta, velika je boljka elektroenergetskog sustava Istre.

Iz Agencije navode da su oni u periodu između 2017. i 2020. istraživali potencijale za proizvodnju električne energije iz plavih izvora. Međutim, svi ti izvori ocijenjeni su kao neadekvatni, kako zbog nedostatka pogodnih prirodnih uvjeta, tako i zbog financijskih razloga.

- Dugo je vladao stav da je jedini adekvatan izvor za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na području Istarske županije sunčeva energija. Upravo zbog toga prvenstvena strateška odrednica Istarske županije s ciljem zamjene fosilnih goriva je ubrzana solarizacija poluotoka. Potreba tog postupka posebno je naglašena najavom zatvaranja bloka B TE Plomin 2033. godine – kažu iz istarske energetske agencije.

Uz navedene elektrane planira se i omogućavanje uvjeta za izgradnju skladišnih kapaciteta koji bi trebali osigurati određenu stabilnost mreže u periodima kada nema proizvodnje iz obnovljivih izvora. Ipak, kapacitet solarnih elektrana od 400 MW ne može adekvatno zamijeniti niti Blok B TE Plomin, jer se navedenim solarnim elektranama može osigurati proizvodnja tek 40 – ak posto električne energije koja se godišnje troši u Istarskoj županiji.

Više pročitajte ovdje.