Kako su Nijemci hrvatskog medvjedića uspjeli pretvoriti u srpskog
Većina hrvatskih navijača nakon utakmice sa Španjolcima napustila je Berlin, a mi koji imamo karte za sve tri utakmice u skupini, u Njemačkoj ćemo ostati do 25. lipnja.
Nakon toga se vraćamo u Istru s nadom da ćemo se u Berlin ponovo vratiti na utakmicu finala u kojem će igrati Hrvatska.
Prije odlaska u Hamburg, gdje Vatreni u srijedu igraju protiv Albanije, dva dana smo proveli u dodatnom upoznavanju glavnog grada Njemačke.
U Berlinu sam bio više puta, ali uvijek me ponovo iznenade neki novi zanimljivi kvartovi, objekti i povijesne znamenitosti.
Za ovaj tekst odabrao sam dvije crtice. Prva je nogometno-politička, a druga povijesno-politička.
U velikom parku ispred glavnog željezničkog kolodvora organizatori su postavili nekoliko drvenih maketa medvjedića Alberta, maskote ovogodišnjeg Eura, u bojama reprezentacija koje sudjeluju na Euru.
Na prvu, nema se što prigovoriti autoru makete koja simbolizira Hrvatsku. Medvjedić je obojan bojama hrvatske zastave, naizmjenično crvenim, bijelim i plavim prugama.
Međutim, vrlo je nezgodno što nakon plave ponovo dolazi crvena pruga pa izdaleka (a bogami i izbliza) hrvatski medvjedić više nalikuje na srpskog, budući da srpska zastava ima sličan raspored boja, jedino je njima u sredini plava boja. Doduše, sličan raspored boja imaju i ruska, slovačka i slovenska zastava, ali srpska za Hrvate ipak ima posebnu povijesno-političku težinu.
Trebalo je hrvatskog medvjedića jednostavno obojati u crveno-bijele kockice i ne bi bilo nikakvih prijepora.
Druga zanimljivost pala mi je na pamet dok sam šetao uz ostatke nekadašnjeg Berlinskog zida. Iz današnje perspektive, naročito njemačke, sigurno smiješno izgleda situacija da je netko morao izgraditi zid kako bi spriječio da ljudi odlaze iz zemlje.
Do 1989. godine na ljude se pucalo ako su htjeli pobjeći iz istočnog Berlina, Dresdena ili Leipziga, a sada bi njihovi potomci najradije pucali u strance koji bi htjeli doći živjeti u te gradove. Naime, stranka krajnje desnice AfD, koja popularnost gradi na politici prema strancima i protivljenju imigraciji najveću podršku ima upravo u pokrajinama koje su nekada bile sastavni dio DDR-a. (Tekst i foto: Nenad Čakić)
