Prtlog: Betonizacija zelene zone ili turistička valorizacija zapuštene uvale?

Pokretanje postupka izmjene Prostornog plana Istarske županije, kojima bi se omogućila izgradnja turističkih kapaciteta u uvali Prtlog, podijelilo je labinsku javnost. Naime, Gradsko vijeće Labina je na sjednici, održanoj 8. kolovoza, većinom glasova izglasalo Odluku o prihvaćanju inicijative za pokretanje postupka ciljanih izmjena Prostornog plana Istarske županije.

Izmjenama će se omogućiti da se dosadašnje građevinsko područje, koje je važećim Prostornim planom Grada Labina određeno kao sportsko-rekreacijska zona Prtlog, površine 18 hektara, prenamjeni u građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene.

U izmjene Prostornog plana ide se na inicijativu tvrtke Maxi Mare, koja je Gradu Labinu uputila pismo namjere kojim izražava želju da u Prtlogu realizira projekt izgradnje turističkih smještajnih kapaciteta sa sportsko-rekreacijskom zonom i uređenjem plažnih prostora sa zabavnim sadržajima.

Anamarija Lukšić, pročelnica upravnog Odjela za prostorno uređenju, zaštitu okoliša i gradnju Grada Labina, u obrazloženju odluke istakla je kako se neće otvoriti novo građevinsko područje, već će se na postojećem građevinskom području omogućiti izgradnja smještajnih turističkih kapaciteta unutar površine od najviše 6 hektara. Preostalih 12 hektara i dalje će ostati sportsko-rekreacijske namjene.

Kao važnu činjenicu istaknula je da se kroz ovaj prijedlog ne traži povećanje broja ležaja na području Grada Labina, koji prema postojećem planu iznosi 15 tisuća ležajeva, već da se unutar postojećih planiranih kapaciteta i hektara napravi preraspodjela.

LABINSKA OPORBA PROTIV

No, oporbeni vijećnici oštro su se usprotivili ovakvoj izmjeni Prostornog plana, pa su na Gradskom vijeću protiv ove Odluke glasali Željko Ernečić, Jasmina Gruičić i Valdi Gobo iz SDP-a, nezavisni vijećnici Mladen Bastijanić i Darko Martinović, te Silvano Vlačić i Klaudio Korva iz Ulike.

Sedmero oporbenih vijećnika su nakon sjednice Gradskog vijeća održali zajedničku konferenciju za novinare i još jednom osudili namjeru da se u uvali Prtlog omogući turistička izgradnja.     

„Prenamjenom zemljišta u Prtlogu pogoduje se  budućem investitoru, kojem je očito unaprijed obećano da će to zemljište biti urbanizirano. Građani koji su lani tamo prodali terene, ne znajući da će zemljište biti prenamijenjeno, prevareni su na isti način kao obitelj koja je, sada već bivšem ministru turizma, prodala zemljište u Balama“, stav je sedmero oporbenih vijećnika Gradskog vijeća Labina.

Oporbeni vijećnici smatraju da će ovom inicijativom Labinjani izgubiti posljednju zelenu zonu i posljednje besplatno kupalište sa slobodnim pristupom moru.

Zar nije indikativno, upitali su se oporbeni vijećnici, da se većina zemljišta kupovala tijekom 2012. godine, kada na tom dijelu nije bila dozvoljena gradnja, a nakon kupnje se išlo u proceduru prenamjene zemljišta, pa te iste parcele novom vlasniku sada vrijede deset puta više.

„Zar nije dovoljno da su neki dužnosnici zbog slučaja Bale morali podnijeti ostavku, isti slučaj zbio se ranije s Barbarigom i Dragonerom i umjesto da se iz takvih i sličnih slučajeva izvuku pouke, labinska gradska vlast očekuje da im se zbog slične rabote plješće“, smatra sedam labinskih oporbenih vijećnika.

Oporbeni vijećnici naglasili su i da je sramotno da se u izmjene Prostornog plana Grada Labina i Istarske županije ide isključivo zbog nečijih privatnih interesa, a da se ranije ne izvrši cjelovita studija opravdanosti takvog zahvata u nedirnutoj izvorno-ruralnoj prirodi.

„Za ovom prenamjenom nije bilo nikakve potrebe jer mjesta za turističku izgradnju ima u Rapcu iznad turističkog naselja Girandella. Apsurdno je da su, također uz blagoslov labinske gradske vlasti, u Rapcu srušeni hoteli Istra i Fortuna, da bi se sada neki drugi hoteli gradili u zelenoj zoni. Mi nismo protiv investicija, kao ni protiv poštenih privatnih interesa, ali ne možemo podržati projekte koji su na štetu cijele zajednice“, stav je oporbenih vijećnika.

Zastrašujućim smatraju da su sve to, svojim glasom na Gradskom vijeću, prihvatili svi vijećnici vladajuće koalicije (IDS-HSU-HNS-BDSH) i uz podršku vijećnika Hrvatskih laburista, koji je s vladajućima u prešutnoj koaliciji, „iako među njima ima i mladih obrazovanih ljudi, koji bi to jako dobro trebali razumjeti“.

Oporba indikativnim smatra da je Odbor za urbanizam u prošlom sazivu Gradskog vijeća odbacio ovaj projekt. Zaključuju da je stoga zanimljivo da je ova točka ponovo došla na dnevni red odmah na početku mandata novog saziva Gradskog vijeća, dok još nisu formirani novi odbori i komisije pa tako ni Odbor za urbanizam.

MAXI MARE

Jesu li sumnje oporbenih vijećnika opravdane i o kakvom je projektu riječ pokušali smo doznati od Roberta Cotića iz Kopra, vlasnika tvrtke Maxi Mare. Inače, tvrtka Maxi Mara registrirana je u Labinu na adresi 1. maja 4/5, kao društvo s ograničenom odgovornošću za graditeljstvo, trgovinu, turizam i turistička agencija.

Cotić je dosta nepovjerljiv prema novinarima, ali smo ipak uspjeli uspostaviti kontakt. Nažalost, do zaključenja ovog broja nismo stigli dogovoriti susret, pa ćemo njegovu stranu priče pokušati objaviti u idućem broju.

No, iz dostupnih službenih podataka doznajemo da je Maxi Mare zahtjev za izmjenu Prostornog plana podnijela 2012. godine. U njemu tvrtka Roberta Cotića traži da se postojeće građevinsko područje, koje je važećim Prostornim planom uređenja Grada Labina određeno kao sportsko-rekreacijska zona Prtlog, površine 18 ha, prenamjeni u izdvojeno građevinsko područje (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene.

Uz zahtjev Maxi Mare je dostavila elaborat, koji je izradila zagrebačka tvrtka Jurcom projekt, kao polazni dokument za kapacitiranje novog turističko razvojnog područja u uvali Prtlog i naselju Duga Luka.      

DO 450 LEŽAJEVA

Nakon što su vijećnici Gradskog vijeća većinom glasova prihvatili inicijativu, gradonačelnik Demetlika je dobio ovlasti da istarskom županu Valteru Flegu podnese zahtjev za pokretanje postupka izrade ciljanih izmjena Prostornog plana Istarske županije, kojima bi se izvršile izmjene važećeg plana po kojem je na tom području planirana sportsko-rekreacijska zona.

Novim Planom na tom će području biti dopuštena izgradnja smještajnih kapaciteta, ali najviše na trećini zone, dakle na površini od 6 hektara, a gustoća korištenja može iznositi naviše 75 kreveta po hektaru, što znači da na će tom području moći biti izgrađeni hoteli ili apartmani do 450 ležajeva.

Novim Prostornim planom mora se predvidjeti i morska luka otvorena za javni promet na području Duge Luke.

Ako Županija prihvati ove izmjene, moći će se pristupiti izmjenama Prostornog plana Grada Labina i izradi urbanističkog plana uređenja te zone. O razmještaju pojedinih namjena unutar nove turističke zone odlučivat će pak Gradsko vijeće Labina uz sudjelovanje javnosti i stručnjaka.            

Zagovornici ovog projekta oporbenim vijećnicima zamjeraju da građane plaše netočnim podacima. „Nije točno“, rekao nam je jedan od zainteresiranih prodavatelja, koji je želio ostati anoniman, da će Labinjani izgubiti „posljednje besplatno kupalište sa slobodnim pristupom moru“, jer se Labinjani nikada nisu kupali u uvali Prtlog. „Labinjani i turisti kupaju se i sunčaju na stijenama od uvale do Seničine“, kazao nam je. Naime, uvala Prtlog nema uređenu plažu, a i pristup joj je do ove godine, dok put nije posipan šljunkom, bio vrlo otežan.     

„Netočno je i da su građani koji su lani tamo prodali terene prevareni“, nastavlja naš sugovornik jer su svi, rekao nam je, pravodobno upoznati s namjerama potencijalnog kupca, a neki su se o svemu interesirali i kod labinskog gradonačelnika.

50-AK VLASNIKA PARCELA

Inače, doznajemo da su svih 18 hektara u privatnom vlasništvu, da je zemljište isparcelizirano između 50-ak vlasnika i suvlasnika, neki su svoje terene već podali Cotiću, a neki su mu kod javnog bilježnika ovjerili pravo prvokupa. Prema sadašnjem raspoloženju, vjerojatno će velika većina prodati svoje parcele.

U javnosti se čak špekuliralo da gradska vlast gura ovaj projekt jer su među vlasnicima parcela navodno i osobe bliske vlasti, no uvidom u zemljišne knjige vidljivo je da je među 50-oricom vlasnika tek jedna osoba aktivni član neke stranke i to HDZ-a.

Ako je suditi po nekim komentarima na našem portalu, dio građana je pogrešno shvatio i da je to zemljište do sada bilo poljoprivredno, te da će ovim izmjenama postati građevinsko. Tih 18 hektara zemljišta uz uvalu Prtlog još je 1978. godine u Prostornom planu tadašnje Općine Labin označeno kao građevinsko, a isto je potvrđeno i Prostornim planom Grada Labina, donesenim 2004. godine.              

Zagovornici ovog projekta ističu i kako je nerazumno u sadašnjoj krizi biti protiv turističkog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta, no njegovi protivnici smatraju da se novi hoteli mogu graditi iznad turističkog naselja Girandella u Rapcu, a ne u zelenoj zoni. (Tekst i foto: Nenad Čakić)