'U EU parlamentu je više ljudi koji se zovu Martin, nego mlađih od 30'

Na europskim izborima što se održavaju 9. lipnja sudjeluje i nezavisna lista neformalnog naziva GenZ. Radi se o mladima rođenima između sredine 90-ih i početka 2010-ih, odnosno o najmlađoj od svih "odraslih" generacija koje imamo.

GenZ poznati su i kao mobitel generacija ili Tiktok generacija, a uvriježeno je mišljenje da ih politika ne zanima i da, štoviše, o njoj nemaju pojma. Uoči nedavnih parlamentarnih izbora objavljeni su prilozi u kojima se pripadnicima GenZ generacije pokazuju fotografije vodećih hrvatskih političara, a oni ne znaju o kome se radi.

Ali, to definitivno nije ova grupa. GenZ listu pokrenula je politologinja i influencerica iz Zagreba, 26-godišnja Nina Skočak, a na njoj se, na trećem mjestu, nalazi 23-godišnji Puljanin Jan Mišković. 

"Nina je stažirala u EU parlamentu, surađuje s Europskom komisijom, a ima 220.000 pratitelja na Tiktoku. Osim što tamo predstavlja svoj život, platformu koristi da bi educirala mlade o političkim aktivnostima, odnosno konkretno o tome kako funkcioniraju europska tijela. Ona je pokrenula priču tako što je kontaktirala i povezala nas 11 mladih studenata i profesionalaca", kaže Mišković, koji je rođen u Puli, a u školu je išao u Zadru. 

Kaže da se smatra Istrijanom jer mu je većina obitelji ovdje. Također je aktivan na europskom nivou, kao aktivist Kuće Ane Frank u Amsterdamu. 

"Ja sam jedan od njihova dva koordinatora projekata u Hrvatskoj, a trenutno sam na diplomskom studiju komunikologije u Zagrebu", ističe Jan, dodavši da je, premda vrlo mlad, već surađivao s poznatim medijskim institucijama kao što su Amazon Prime i National Geografic, na temu mladih koji se bave aktivizmom, prvenstveno borbom protiv diskriminacije.

"Zaključio sam da je vrijeme da krenem na veću scenu predstavljati sve ljude koje sam zastupao i do sada. Moji prvi izbori na kojima sam imao pravo glasa su bili EU izbori, a već sa 16 sam bio u EU parlamentu na edukacijama", ističe. 

Nezavisna lista GenZ je, objašnjava, grupa individualaca okupljena oko zajedničkih ideja i programa. 

"Zanimaju nas konkretni problemi mladih koji nemaju dovoljnu pokrivenost u politici. Nina voli reći da u EU parlamentu ima više ljudi koji se zovu Martin, nego mlađih od 30 godina. Mi smo na listi svi između 19 i 30 godina", kaže Jan Mišković. 

Program su koncentrirali u četiri glavne točke.

"Prva je politika mladih, prije svega po pitanju stanovanja jer je u EU velika stambena kriza. Raspravljamo i o snižavanju dobne granice za glasanje na 16, ali pod uvjetom da se uvede građanski odgoj u škole. Druga točka je održiva ekonomija, dakle smanjenje otpada i recikliranje, korištenje ekoloških alternativa. Nina stavlja naglasak i na sporu modu - kupnju robe koja je već korištena, s obzirom da je roba na otpadu treći najveći zagađivač na svijetu. Treća točka je digitalno društvo - stavljamo veliki naglasak na kontrolu umjetne inteligencije i svega onoga što se radi s našim osobnim podacima. Četvrta točka su ljudska prava, s naglaskom na ženska prava", kaže Mišković.

Da bi sudjelovali na EU izborima morali su prikupiti 5.000 potpisa u cijeloj Hrvatskoj. Za grupu tako mladih ljudi to nije lak zadatak, ali oni su ga uspješno obavili i predali 8.500. 

"Imali smo na stotine volontera s obzirom na broj pratitelja koje ima Nina, a široke krugove imamo i mi ostali. Javljali su se ljudi, dogodio se efekt snježne lopte, osjetili smo trenutnu podršku. Ja sam bio zadužen za potpise u Puli i Zadru. Bilo je to izazovno, ali na koncu isplativo", kaže Mišković, dodavši da je glavna baza u Puli bio Rojc.

Očekivanja? Naravno, nadaju se da će proći.

"Nama je cilj da u EU parlamentu imamo reprezentaciju za ovu ciljanu skupinu. Naravno, što nas bude više, to je mogućnost implementacije programa veća", zaključuje Mišković. (Ivor Balen)