'Slijedi nam još najmanje dvadesetak dana promjenjivog vremena'
Kao i obično, u nestrpljivom očekivanju toplijeg djela godine, razgovori o vremenu su svakodnevni pa su vremenske prilike i neprilike među glavnim svakodnevnim vijestima. Razlog tome je prije svega u vrlo promjenjivim vremenskim prilikama koje posljednjih dana prevladavaju na području Istre ali i šire okolice. Toplo, gotovo pravo ljetno vrijeme, naglo se prekinulo da bi posljednjih desetak dana ponovno ušli u prave zimske uvjete uz puno kiše, jakih vjetrova, niskih temperatura zraka a u višim dijelovima istarskih planina i obilnim snježnim oborinama, koje su inače gotovo izostale i u zimskim mjesecima.
Što se događa s vremenom, najčešće je pitanje koje se svakodnevno postavlja uz mnoge odgovore o promjeni klime pa sve do tvrdnji kao se nešto slično već dugo nije dogodilo. Dugotrajnim praćenjem vremenskih prilika na istarskom poluotoku pa isto tako i uvidom u meteorološke podatke zabilježene na ovdašnjim meteorološkim postajama lako je utvrditi da je vrijeme tijekom ovogodišnjeg proljeća u potpunosti u skladu sa očekivanjima. Proljetni su mjeseci, posebno to vrijedi za mjesec travanj, a ponekad i za mjesec svibanj, poznati po izrazito promjenjivim vremenskim prilikama gdje se u samo nekoliko dana mogu izmijeniti sva godišnja doba.
Razlog tome je izrazito jaka proljetna ciklonalna aktivnost pri čemu se često izmjenjuju jaki južni vjetrovi i kiša da bi ubrzo nakon toga sa sjevera naglo došlo do spuštanja hladnog zraka uz nagli pad temperature zraka, jakih udara bura a često i sa snijegom kao što je to bilo pred samo nekoliko dana. Pri tome je svakako najveća opasnost pojava jutarnjeg mraza i velikih šteta koje ostaju na već zelenim poljima. Slične se, vrlo promjenjive vremenske prilike, često nastavljaju i u prvoj polovici svibnja da bi se tek pred početak ili na samom početku lipnja vremenske prilike stabilizirale te da bi se uz formiranje stabilnih ljetnih anticiklona moglo potvrditi dolazak ljeta.
Važno je tu prije svega spomenuti da su nam zimski mjeseci sve topliji, vegetacija na čitavom poluotoku krene već u mjesecu ožujku tako da su razne poljoprivredne kulture na jakom udaru proljetnih mrazeva koji su tijekom čitavog travnja gotovo redovita pojava u unutrašnjosti Istre a nešto rjeđe u priobalnom području.
Zime su u čitavoj Istri unatrag pedesetak i više godina bile znatno hladnije nego što su to posljednjih godina. Uz hladne zime često su bilježena i vrlo hladna proljeća pri čemu su temperature zraka znatno ispod ništice bile uobičajene sve do mjeseca svibnja, nekih godina u unutrašnjosti Istre i sve do polovice svibnja. Uz takva hladna proljeća vegetacija je znatno kasnije krenula pa su i štete od jakih mrazeva bile manje. Uz blage zime bez leda i snijega, proljetni mrazevi postaju vrlo veliki problem u proizvodnji voća i povrća. Za razliku od velikih i dugotrajnih ljetnih suša i šteta koje se mogu značajno smanjiti pravovremenim navodnjavanjem, dovoljno je jedno jutro i nekoliko sati temperature zraka oko ništice ili malo ispod toga da dođe do nepopravljive štete od koje gotovo da i nema kvalitetne zaštite.
Posebno bih se ovdje osvrnuo na istarske zime kojih posljednjih desetljeća gotovo da i nema. Da je to tako najbolje govori podatak da se na pulskoj gradskoj meteorološkoj postaji na Monte Zaru temperatura zraka nije spustila ispod ništice već nekoliko posljednjih zima. Isto je tako važno spomenuti da i temperature mora tijekom zimskih mjeseci ostaju relativno visoke što dodatno utječe na češću pojavu jakih proljetnih grmljavinskih oluja praćenih jakim udarima vjetra i čestim pojavama tuče i leda i dodatnih velikih šteta na poljoprivrednim kulturama. Negativne temperature zraka sve se rjeđe bilježe i u unutrašnjosti Istre, već godinama nema jačeg zaleđivanja, nema ni snijega a obilježja zimskih mjeseci postaju česte kiše, povremeni jaki južni vjetrovi i relativno visoke temperature zraka. Već sada možemo govoriti da imamo samo dva godišnja doba, kišni period od polovice listopada do polovice svibnja i sušni ljetni period u preostalom djelu godine.
Nakon svega toga svakako je važno prognozirati što se s vremenom može očekivati u narednom periodu. Ukoliko ne bude nekih većih iznenađenja slijedi nam još najmanje dvadesetak dana promjenjivog vremena sa povremenom kišom i po kojim sunčanim danom. Slijedeća se dva tri dana očekuje lijepo i sunčano vrijeme, ipak već za nekoliko dana dolazi nova sredozemna ciklona, porast naoblake, kiša i lokalne grmljavinske nepogode. Temperature zraka će i dalje biti prave proljetne, tijekom dana u priobalnim područjima oko 20, a tijekom jutra oko 10 stupnjeva, u unutrašnjosti Istre jutra svakako malo hladnija. Kako ubrzo ulazimo u mjesec svibanj, pojava mraza sve je manje vjerojatna. U narednim danima pa i tjednima sve više mogu zaprijetiti jake grmljavinske oluje i pojava tuče, posebno se to odnosi na središnju i sjevernu Istru, a znatno manje na jugu Poluotoka.
Za dvadesetak dana ili koji dan više, temperature zraka bi trebale znatno porasti i najaviti već ranije spomenuti sušni i vrući dio godine u kojem iz godine u godinu bilježimo sve više vrućih dana u kojima se temperature zraka penju do ekstremnih i teško podnošljivih 40 stupnjeva. Kao što posljednjih godina bilježimo sve više temperature zraka, isto se tako bilježe i sve više temperature mora. Tropske vrijednosti od visokih 30 stupnjeva već su ponegdje zabilježene s tendencijom da bi uskoro one mogle biti i više. Sve je to slično već dvadesetak godina, nema nekog velikog razloga da se nešto slično ne dogodi i u narednim mjesecima. Vremenske se prilike mijenjaju širom svijeta, Istra nikako ne može biti izuzetak, ne preostaje nam ništa osim se prilagoditi i zaštititi koliko je to više moguće. (Za Istarski.hr priredio Mario Grabar, dipl. meteorolog)
