Pavle Kalinić: Zbog ukidanja vojnog roka nove generacije ne znaju pružiti prvu pomoć

U ljetnim mjesecima, s dolaskom većeg broja gostiju, opreza nikada dosta. Turistička sezona sa sobom donosi povećan promet na moru i kopnu, a time i veći broj nesreća nego u svim ostalim mjesecima zajedno. Vremenski uvjeti i ljudski faktor, glavni su uzročnik većine incidenata s materijalnim štetama, a nažalost, i smrtnih slučajeva. Stoga, stupanj pripravnosti mora biti na većoj razini.

Nekoliko korisnih savjeta pokušao sam dobiti od pročelnika ureda Grada Zagreba za hitna stanja, gospodina Pavle Kalinića, inače bliskog suradnika zagrebačkog gradonačelnika, koji Rovinj, ukoliko mu to obaveze dozvoljavaju, rado posjećuje u slobodno vrijeme.

U kratkoj raspravi o mogućim izvanrednim situacijama i našoj spremnosti na reakciju, kaže da je u cilju povećanja sigurnosti u takvim prilikama najvažnije predvidjeti, a po mogućnosti i spriječit takve događaje ako je ikako moguće.

- Da bi cjelokupan sustav funkcionirao, treba objediniti brojeve u 112. Isto tako, važno je da su ljudi obučeni i da znaju način kako pomoći čovjeku u datom trenutku. Druga ključna stvar, mora se donijeti Zakon o Civilnoj zaštiti kako bi se omogućilo da cijeli sustav normalno funkcionira.

Problem je što su zbog ukidanja obveznog služenja vojnog roka stasale nove generacije koje ne znaju pružiti prvu pomoć. Moguće opasnosti vrebaju svakodnevno, a kada se dogodi, kreće se u provedbu onoga što je davno prije nego što se dogodi trebalo biti riješeno.

Obzirom na stalan porast broja putnika, kao i broja putničkih brodova, javlja se i sve veća opasnost po ljude u slučaju eventualne nezgode.

- Mora biti određeno koje su plaže pod zaštitom a koje nisu pod zaštitom i nadzorom spasilaca. Oni moraju biti obučeni, psihofizički spremni pomoći te obavit prvu pomoć, i nakon toga, nazvati 112 (sada je to hitna). Obalna straža treba se dalje razvijati, ona je još u začecima svoga razvoja. Svaki grad, općina moraju u skladu sa svojim mogućnostima, imati barem jednog ili dva mala brza glisera koji bi u slučaju potrebe izlazili na teren i pratili situaciju.

U ljetnim mjesecima više je vozila nego obično na cestama, a našim se vozačima pridružuju i stranci. Zbog velike gustoće prometa, više je nesreća i više stradalih osoba. Potreba je boljeg i funkcionalnijeg organiziranja centara hitnih pomoći, obzirom na specifičnost terena, a i povećanog, u velikim slučajevima i tri puta, broja stanovništva. Zna se dogoditi da se određena nesreća dogodi između dva mjesta koja su udaljena minimalno 15 min vožnje. Postavlja se pitanje, što ako su oba vozila već na terenu!? U skorije vrijeme bilo bi dobro uspostaviti sustav hitne pomoći helikopterskog tipa kao npr. u Austriji i Njemačkoj, kako na moru tako i na pravcima gdje turisti putuju.

Posljedice šumskih požara su neprocjenjive za naš okoliš. Zato podizanje svijesti građana igra važnu ulogu. Poduzeti preventivne protupožarne mjere vrlo je važno za sprečavanje i kontroliranje požara ukoliko on izbije.

- Sreća je da postoje kanaderi i air traktori koji u datim trenucima u mnogočemu pomažu. Da bi zaštitili šumu i zajednicu, važno je čišćenje šuma i procijepa. Oni su ključni u sprečavanju i širenju požara, smatra gospodin Pavle Kalinić. (Tekst i foto: Ivan Ban)